Živio prijatelju,

[/quote]
Živjeli svi još barem 100 let i od petričinog đubra brke mastili!

I BigBoss postao pesimist, kako kažu "pesimist je dobro informirani optimist".

btw., na trenutak mi se učinilo da bi tržište moglo preokrenuti trend i zatvoriti se na cca. -6/7%, ali sad pogledao futurese u US i stanje je katastrofalno, DOW – 4% i pada, sp500 -5% i pada..

[img]http://slike.hr/slika.php?z=6f112607suicide2gif0.gif[/img]

enekipa sa obzirom da smo izgubili trzisnu kapitalizaciju od 650mil kn dali to znaci da cemo od ponedjeljka vidjeti da mirovinski fondovi moraju prodavati po zakonu

Ne moraju prodati, ali pošto su izvanredna vremena zakon je fleksibilniji

Nema straha za petrokemiju. Bez konkurencije grupacija umjetnih gnojiva diljem svijeta biti će sigurno utočište za dioničare. Nije nemoguće da cijena gnojiva kratkoročno ode dolje, a nakon toga krene prema gore i više nego što je ovih dana. Jedini problem mogli bi imati oni koji rade manje kvalitetna gnojiva. Hrana će biti top roba u glavama investitora diljem svijeta u idućem razdoblju. A i mi moramo prehraniti gladnu evropu pogođenu recesijom.
Moguće je da se kupnji pridruži i netko tko je visoko u top ten. a već dugo nije kupovao. Budemo videli sljedećih dana.

živjeli i glave gore.

Razmišljam o ogromnim ulaganjima u Petrokemiju (vlastitim sredstvima) u prošlih nekoiko godina, teško bi ih bilo brzo i nabrojiti. Po iznosu, kad bi se zbrojila ulaganja bila bi skoro koliko je sadašnji BV cijele firme. Još 2001 ako se ne varam BV dionice je bio 900 kn ili tu negdje. A danas……
Kada bi trebalo izvršiti revalorizaciju knjigovodstvene vrijednosti firme i postaviti ju na stvarnu/sadašnju vrijednost ?
Ili se i tu čeka politička odluka…….?

PTKM će ući uskoro u top 5 crobexa

bilanaca ptkm cijeni pogon trenutno na 908 milja kuna. Svakom tko je ikad bio u Kutini jasno je da to vrijedi malo veće novce. Kako po prometu pogona tako i po količini novaca potrebnom da se napravi sličan pogon. Svatko tko bi sad krenuo u investiciju izgradnje pogona za proizvodnju umjetnog gnojiva u količini od 1,3 milje tona sa 900 milja kuna brzo bi shvatio da će biti kratak sa sredstvima.

Dragi prijatelji svima koji imamo novac u dionicama oči su uprte u Ameriku i sastanke na vrhu.
Ministri financija G-7 zajamčili zajedničku akciju na stabiliziranju financijskih tržišta
http://www.vjesnik.com/html/2008/10/12/Clanak.asp?r=gos&c=1
generalno gledajući situacija nije bajna , ali krupni kapital uvijek nađe načina da sačuva i zaštiti sebe od sebe samoga pa sam u ovom slučaju optimist. Situacija na svjetskim burzama je svima jasna a vjerojatno i uzroci ove krize. U SAD u sadašnjim prilikama mali i veliki poduzetnici su u neizvjesnosti i strahu da ih banke ne mogu pratiti onoliko koliko je to potrebno da bi svoju proizvodnju i trgovinu nesmetano obavljali . Krug se pomalo zatvara i dolazi do pada potrošnje za luxuznim proizvodima, automobilima, restoranskim i drugim uslugama. Strah je sve prisutniji a firme koje imaju vlastitog kapitala dovoljno i čiji su proizvodi strateški a cjenovno ne osjetljiv imaju šanse bezbolno prevazići krizu.

Postavlja se opravdano pitanje što mi u RH imamo sa tim? Pa puno toga ali na ovoj stranici ću pokušati iznijeti svoje mišljenje o budućnosti tvornice i dionice ptkim-r-a čiji smo suvlasnici.

Nagli rast stanovništva izazvao je povećanje potrošnje riže i žitarica u svijetu. Svjetski ekonomisti predviđaju da će svjetska populacija porasti za jednu milijardu tijekom sljedećih deset godina i da će srednja klasa narasti za 1,8 milijardi ljudi, od čega će 600 milijuna biti građani Kine.
Naime, prosječno se u Hrvatskoj po glavi stanovnika troši samo tri kilograma riže, dok je potrošnja dominante žitarice, pšenice, čak 110 kilograma
Neosporiva je činjenica da globalna potražnja za hranom raste što povlači za sobom globalnu potražnju za umjetnim gnojivima. Trenutna situacija je takva da ponuda umjetnih gnojiva ne može zadovoljiti potražnju za istim.
Budući da na svjetskim robnim i ostalim burzama vrijedi pravilo ponude i potražnje došlo je do porasta cijena gnojiva ali i ostalih sirovina za proizvodnju umjetnih gnojiva . Negdje u prvom kvartalu ove godine Petrokemija je navela da je “cijena sumpora danas šest puta, klorida 1,5 puta, a fosfata čak 6,5 puta veća u odnosu na kraj prošle godine. Tome pridodajmo povećanje cijena nafte u istom periodu i rast plina koji prati kretanja nafte na svjetskom tržištu.
Cijene umjetnih gnojiva su eksplodirale.
Generalno govoreći rast cijena i potražnja umjetnih gnojiva je u uskoj vezi sa potražnjom za hranom a stvari koje utječu na pojačanu upotrebu umjetnih gnojiva su slijedeće:
• potražnja za hranom koja je u uskoj vezi sa povećanjem broja stanovnika na zemlji
• proizvodnja i obveze proizvodnje bio disela za čiju su proizvodnju subvencije velike pa rezultiraju preorijentaciju farmera i smanjuju broj obradivih površina potrebnih za uzgoj ostalih kultura i žitarica
• povećanje broja plastenika i staklenika te omogućavanje nekoliko prinosa tijekom godine
• forsiranje povećanja prinosa, u prvom redu žitarica
• Upotreba umjetnih gnojiva je najbolja zaštita od suše jer svi oni koji koriste pravilnu agrotehniku imaju dobre prinose i u sušnim godinama nasuprot onih koji to ne čine i imaju totalni fijasko u prinosima
• još puno čimbenika koji doprinose povećanju potrošnje umjetnih gnojiva a jedna od njih je i upotreba istog u uređenju parkova, okućnica, vrtova i sl.

Kretanje cijene gnojiva na svjetskim tržištima
http://www.yara.com/en/in…tilizer_prices/index.html

Iz tablice se jasno vidi da su cijene gnojiva porasle od 2-4 puta na svjetskom tržištu u zadnjih 12 mjeseci. Sukladno tome cijene dionica proizvođača umjetnih gnojiva su u zadnje dvije godine
porasle 2-7 puta ali su nažalost korigirane u ovoj financijskoj krizi za cca 40- 50% u odnosu na najveću vrijednost.

Sve ovo možete provjeriti na stranicama yahoo finance
Izdvojit ću vam ipak neke.
Najveća svjetska kompanija i lider industrije u proizvodnji dotičnog potasha i gnojiva PotashCorp of Sask., zatim Yara International , Terra Nitrogen Company itd.

Snažan pad indexa u US marketu i šire doveo je do korekcija svih cijena dionica pa ni naš sektor nije pošteđen.
Prodavalo se je ono što se može i na čemu se najviše zaradilo a to su u prvom redu petrokemijske tvrtke. Treba naglasiti činjenicu da Američki farmeri strahuju da im banke neće omogućiti kredite
za sjeme i umjetna gnojiva pa je to dodatno potaknulo pad dionica ovog sektora. A kao što vidite http://www.yara.com/en/in…tilizer_prices/index.htmlto se nije drastično odrazilo na pad cijene umjetnih gnojiva na svjetskom tržištu.
Međutim i to je moguće ali s tim u vezi doći će do pada ostalih inputa za proizvodnju umjetnih gnojiva a petrokemijski business će i dalje biti visoko profitabilan.
Zamislite činjenicu da američki farmeri preskoče jednu godinu u proizvodnji pšenice ili ne koriste umjetna gnojiva kolika bi cijena kruha bila slijedeće godine, a u međuvremenu umjetna gnojiva bi bila prodana ostalim mnogoljudnim zemljama svijeta. Tada bi Ameri morali uvoziti skoro pa svu pšenicu. Međutim to je zona naučne fantastike.

Iz svega ovog jasno je da potražnja umjetnih gnojiva i dalje neupitana, i da je plasman umjetnih gnojiva neupitan. Jedino bi u skoroj budućnosti probleme mogle imati one petrokemije čiji je proizvod nekvalitetan i neučinkovit.

Kako svjetsku trgovinu, business, perspektivu i slično vidi svijet jasno govori BDI index vozarina koji je korigiran sa 11.000 bodova na 2.200 bodova
http://www.dryships.com/index.cfm?get=report
a cijena umjetnih gnojiva je samo blago korigirana a neusporedivo veća nego prije 12 mjeseci
http://www.yara.com/en/in…tilizer_prices/index.html

O poslovanju naše petrokemije napisano je na stotine konstruktivnih postova koji objašnjavaju zašto je jedan od top gubitaša postao vrlo profitabilna tvrtka i prema riječima našeg predsjednika Mesarića jedne od najzdravijih firmi u RH.
Zbog gore navedenih činjenica kupaca za dionice ove firme ima, a i najmanje smo korigirani (osim Ine) u crobexu od početka godine
http://www.poslovni.hr/95065.aspx

U normalnim uvjetima ne bi probili barijeru od 200kn ali u ovom specifičnim i to se dogodilo. Da kupaca ima bez obzira na mirovinske fondove pokazao je petak i dosta veliki promet.
Trenutno umirovljeničke i radničke dionice nisu problem jer njihovi vlasnici dobro znaju što je petrokemija i koliko vrijedi, moguć je jedino izlazak marginaša te KD i BNY koji su potaknuti pritiskom udjelničara za povrat novaca iz njihovih fondova pa se prodaje ono što se može.
Dječjim rječnikom najveće ribe jedu velike ribe i neke male iscrpljene ribice.
Najveći burzovni igrači će svoje dionice prodati kao u slučaju INE kad za to dođe vrijeme.
Mi mali možemo kupiti i čekati, ili se okušati u brzoj kupovini i prodaji (kao što to rade neki forumaši i hvale se svojim uspjesima).
Osobno nisam daytrader već dugoročni investitor a za 5 godina će mi biti svejedno što je danas bila 185 ili više kn.
Slušam jučer Silvanu Milić na radiju, ona isto tako govori da problem nastaje jedino kada firma propada jer se onda novac gubi zauvijek.

To nikako nije slučaj na ZSE već panika korigira dionice.

Fundamenti ptkm-r-a
Cijena / Zarade (za 12 mj.) – P/E 5,34
Cijena / Prodaja (za 12 mj.) – P/S 0,25
Cijena / Knjigovodstvena vrijednost (zadnji kv.) – P/BV 0,59

Za primjer p/s omjer u ptkm je 0,25. To dječjim riječnikom znači:
Cca. Ukupni promet petrokemije od 3mjeseca je ekvivalent tržišnoj vrijednosti firme.
Svima onima koji žele kupiti ovu ili neku drugu firmu preporučam konzultacije sa ovlaštenim analitičarima i burzovnim znalcima. Tek nakon konzultacije sa njima odlučite da li prodati ili kupiti pojedinu dionicu.

p.s.
Imam dionice ptkm-r-a i ovo nije poziv na kupnju ili pr

Imao sam previše teksta pa mi zadnja rečenica nije prošla u cijelosti.

p.s
imam dionice ptkm-r-a i ovo nije poziv na kupnju ili prodaju