Zaboravio sam spomenuti inflaciju. Problem inflacije zahtjeva fino balansiranje novca na tržištu što nije ni približno jednostavno, dapače.
Da bi se gospodarstvo razvijalo potreban mu je novac, jeftinim kreditima se širi poslovanje, zapošljava nove ljude, ostvaruje veći profit,… ali i povecava inflacija koja nosi i negativne posljedice.
Inflacija se suzbija povecavanjem rate kredita od strane HNB, time se tjera banke da poskupe kredite (povecaju kamate) što uzrokuje manji broj kredita a time se izravno suzbija i širenje poslovanja, ne zapošljavaju se novi ljudi, ne ostvaruje veći profit… cilj je postići fino balansiranje, ali trziste ne reagira promptno na odluku vec je potrebno cak i duze od pola godine da bi se vidjelo kako djeluje "lijek", a ako se značajno povečaju kamate gospodarstvo će upasti u recesiju pa će se i gubiti poslovi, a ako se ne povecaju dovoljno rasti ce inflacija.
Americke banke su odlučile potaknuti tržište tj. ljude pa su im davale jeftine kredite a ovi kupovali kuće na hipoteku, automobile i sve ostalo, naizgled živjeli sretno i veselo. Sve dok nisu počeli problemi koji se mogu i očekivati u razdoblju 20-30g, posebno ako date kredit nekom tko nema stalni izvor prihoda i sl. Zbog tog su banke zapale u probleme, nisu mogle naplacivati kredite, odnosno kamate koje su im izvor prihoda te dosle na rub stečaja, odnosno neke su pale u stečaj. Propadanjem su prestrašile cijelo tržište koje reagira ovako kako vidimo.
Hr trziste je izuzetno ovisno o stranim fondovima i bankama, to smo vidjeli jos 1998 za vrijeme ruske krize, a vidimo tj. vidjet cemo i danas.
evo jos malo novosti…cisto da ne ispadne da drukam na gore…
GOSPODARSKA STRATEGIJA Hrvatski gospodarski forum posvećen energiji
U energetiku će biti uloženo 10 milijardi eura
S druge strane, činjenica je da Ina nabavlja ruski plin i plaća ga 2,27 kuna po kubiku da bi ga na hrvatskom tržištu prodavala za 1,37 kunu. Takav nerazmjer cijena trebao bi se u budućnosti ispraviti, ali će se sve to napraviti postupno, rekao je Polančec. (Z. C.)
http://www.vecernji.hr/newsroom/economics/3167829/index.do
PODSJECAM, da u strukturi troskova Petrokemije na plin otpada oko 34% troskova. To prakticki znaci da ako cijena plina skoci za duplo tj. 100% to se moze amortizirati sa samo 30% povecanjem cijene outputa, i onda smo na istoj situaciji, niti dobivamo, niti gubimo…
To je samo dokaz da ce u buducnosti doci i do jednoga i do drugoga i da to ne predstavlja apsolutno nikakav problem. Podjecam, da su cijene na domacemu trzistu gnojiva oko 30-40% manje nego u inozemstvu i da su netrzisne.( to big boss zna bolje od mene)
uzmite sada jos i ovaj pad nafte i plina, od oko 37% za naftu i skoro 50% cijene plina na americkome trzistu i usporedite sa cijenama gnojiva koje su ili porasle ili ostale gotovo iste pa cete shvatiti da se profitne marze ovoj industriji povecavaju. Racunajte tako na smanjenje troskova plina za proizvodnju tako i na smanjenje cijena transportnih troskova za finalni proizvod ali i nabavu drugih sirovina…
http://futuresource.quote.com/charts/charts.jsp?s=NG%20V8&o=CL%20V8&a=D&z=800×550&d=medium&b=CANDLE&st=
Date Ammonia Urea CAN Phos acid
Jul 10, 08 545 727 460 1727
Jul 17, 08 625 758 464 1727
Jul 24, 08 650 808 519 1727
Jul 31, 08 775 820 516 1727
Aug 07, 08 810 815 543 1727
Aug 14, 08 800 793 523 1727
Aug 21, 08 843 770 532 1727
Aug 28, 08 853 790 530 2268
Sep 04, 08 880 803 519 2268
Sep 11, 08 880 770 510 2268
http://www.yara.com/en/investor_relations/analyst_information/fertilizer_prices/index.html
cartmann ajde molim te daj svoju prognozu za 3 q?
Ni u ludilu. Odlučio sam biti poput Geronima, Gorana, Mike,… šutjeti dok ne izađe izvješće, a onda se smijati onima koji su krivo prognozirali.
[thumbsup]
Odličan post cartmann,
Samo da se nadovežem na ovu kreditnu krizu u US i Tvoj comentar.
Sve što si napisao potpuno stoji i naš sustav je ipak prenapuhan kreditima, a i naša burza je u uskoj vezi sa njima.
Pad eura naspram kune je dijelom i rezultat ponude i potražnje novca na tržištu kapitala.
Ukoliko fondovi napuste INU i javna ponuda mola prođe po planu na tržište će se sliti dodatnih 9 milijaradi kuna. Zbog krize na burzi dobar dio novca će krenuti u potrošnju pa će sam po sebi generirati inflaciju.
Banke će povećati kamate na depozite a samim time i pokušati uhvatiti nešto tog novca koji će se sliti van burze. Povećanjem količine kuna doći će do povećanja tečaja eura i svic franka a sitim u vezi i dodatno poskupljenje kredita , to će najviše pogoditi najzaduženije.
Sve u za burzu nije najbolja situacija.
U tom slučaju burza će nakon velikog rasta opet tonuti a prosjek p/e će biti manji od svjetskog prosjeka.
Ovo je jedan od gorih scenarija i u tom slučaju —
poruka svima koji će i dalje ostati u dionicama je :
– samo dionice sa jakom strukturom fondova
– samo dionice sa velikom perspektivom
– samo dionice sa dobrim fundamentima
– samo dionice čiju budućnost jasno vidite u narednih 5 godina
p.s
us market završio pozitivno cca preko 1%, sutra bi napokon moglo sunce zasjati na zse
Inace su nas Ameri zezli danas. Prije otvaranja burze su davali katastrofalna predviđanaj, bankrot AIG, -500 bodova ako ne i gore… na otvaranju -160, a kad se naša burza zatvorila u 16h tj. 10h po NY vremenu stvari su se popravile. Čovjek bi rekao "ajd, bar ce sutra crobex ici gore", ali sad (23h po našem, 17h po US, burza im zatvara u 16h tj. 22h po našem) gledam CNBC i vidim "breaking news", AIG bankrot, placu i kukaju..
Ipak, nakon ovolikog pada bi crobex trebao malo skočiti na krilima kupnje onih koji žele iskoristiti ovaj pad. [undecid]
rang p/b
1. JDPL-R-A 0,38
2. LRH-R-A 0,7
3. PTKM-R-A 0,74
4. DDJH-R-A 0,75
…
rang p/s
1. VDKT-R-A 0,21
2. PTKM-R-A 0,31
3. HDEL-R-A 0,33
…
rang p/e
1. ATPL-R-A 4,61
2. PTKM-R-A 6,57
3. ULPL-R-A 6,86
…
Izvor tablica kolega Dusera
Rangirano prvih 15 prema fundamentalnim pokazateljima
http://www.poslovni.hr/Forum/Thread.aspx?ThreadID=2950&pg=30
Dionica Petrokemije se nalazi u sve tri tablice na samom vrhu.
Usput za sve pobornike fundamentalne analize umnožak
p/e (6,57) * p/b (0,74) = 4,86
Molio bih komentare iskusnijih
Ja bi još citirao neke djelove iz Kostolany-eve knjige "Izazov burze":
"…Vrijedan pažnje je slučaj kada krivulja dijagrama neke dionice ide u suprotnom smjeru od tendencije ukupnog tržišta i kada raste ili pada suprotno trendu… No, osobito dobar znak za dionicu je kada krivulja raste dok cjelokupna burzovna tendencija pada…"
Istina, nije da krivulja PTKM raste, no ipak se značajno odupire tendenciji cjelokupnog tržišta, što bi po meni trebalo ipak biti dovoljno da ova dionica postane "vrijedna pažnje". Naravno, o najosnovnijim pokazateljima tipa p/e, p/bv ili p/s i sl. ne treba više trošiti riječi jer je za trenutno poslovanje već sve rečeno. Zbrojim li ovih "2 i 2" meni se sviđa ideja da uvećam svoj skromni udio u vlasništvu PTKM.
Istini za volju, gospodin Kostolany, na kraju odlomka iz kojeg sam prenio citate kaže i da on "ne bi kupovao dionice samo zato jer raste krivulja-to nije dovoljno."
Pozdrav imateljima PTKM.
I na kraju zašto su veliki tu ,samo zbog fundamenata jer budući PE 2 nema ni jedna dionica na ZSE možda bi mogla imati ATPL ali to je ciklični sektor.Očekujem i dalje kupovanje od velikih možda cijena i malo padne ako CROBEX bude još ronio ali u svakom slučaju puno puno manje od ostalih.
Koliku dobit očekujete za 3.i 4. kvartal ?
[/quote]
Za 3Q minimum 150 000 miliona dobiti.
[/quote]
Eto Geronimo je dao prognozu a ja dajem da će biti bliže oko 200 milijuna Kn dobiti za 3q……
Zaboravio sam spomenuti inflaciju. Problem inflacije zahtjeva fino balansiranje novca na tržištu što nije ni približno jednostavno, dapače.
Da bi se gospodarstvo razvijalo potreban mu je novac, jeftinim kreditima se širi poslovanje, zapošljava nove ljude, ostvaruje veći profit,… ali i povecava inflacija koja nosi i negativne posljedice.
Inflacija se suzbija povecavanjem rate kredita od strane HNB, time se tjera banke da poskupe kredite (povecaju kamate) što uzrokuje manji broj kredita a time se izravno suzbija i širenje poslovanja, ne zapošljavaju se novi ljudi, ne ostvaruje veći profit… cilj je postići fino balansiranje, ali trziste ne reagira promptno na odluku vec je potrebno cak i duze od pola godine da bi se vidjelo kako djeluje "lijek", a ako se značajno povečaju kamate gospodarstvo će upasti u recesiju pa će se i gubiti poslovi, a ako se ne povecaju dovoljno rasti ce inflacija.
Americke banke su odlučile potaknuti tržište tj. ljude pa su im davale jeftine kredite a ovi kupovali kuće na hipoteku, automobile i sve ostalo, naizgled živjeli sretno i veselo. Sve dok nisu počeli problemi koji se mogu i očekivati u razdoblju 20-30g, posebno ako date kredit nekom tko nema stalni izvor prihoda i sl. Zbog tog su banke zapale u probleme, nisu mogle naplacivati kredite, odnosno kamate koje su im izvor prihoda te dosle na rub stečaja, odnosno neke su pale u stečaj. Propadanjem su prestrašile cijelo tržište koje reagira ovako kako vidimo.
Hr trziste je izuzetno ovisno o stranim fondovima i bankama, to smo vidjeli jos 1998 za vrijeme ruske krize, a vidimo tj. vidjet cemo i danas.
osim sto moram priznati da si dobro i savjesno citao Blancharda, u tvome pisanju ima jako puno rupa i obmana, morati ces malo posjetiti stranicu od hnb, federalreserve i malo vise citati novine…
kao prvo u hrvatkoj ne dolazi do kontrakcije kredita, dapace, dopusten je iskljucivo rast od 12% godisnje ili 1% mjesecno…da, moguce je da ce daljnje restrikcije HNB-a svesti to na rast od 6% godisnje..otom potom..
znaci imamo sirenje kredita, nikakva kontrakcija…
kao drugo, razlika izmedju SAD-a i Hrvatske po pitanju kolaterala tj. imovine ili hipoteke je u tome sto su ljudi kupili po 1200 eura kvadrat stana koji sada kosta 2000 i sada imaju positive equity dok je situacija u SAD-u da mortgage-a ima negative equity tj trenutna vrijednost im je manje nego kada su kupili kucu pa banka to vise ne moze tolerirati jer nema osiguranje, i mnogi nemogu placati
Negative equity hits US homeowners
http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,,24173692-25658,00.html?from=public_rss
kao trece, banka po zakonu moze naplatiti samo iznos odobrenoga kredita, tj, kredit je 100.000 proda stan za 200.000 i razliku vraca bivsem vlasniku stana, tako da joj nije u cilju da prekine daljnje naplacivanje kamata i izgubi klijente.
kao 4. implicaras da ce doci do povlacenja fondova i banaka sa nasega trzista a MMF otvoreno kritizira HNB zbog ogranicavanja plasmana kredita stranim bankama…na taj nacin strani bankari hoce da sto vise plasiraju kredita i da zaradjuju na raji, znaci imaju interes plasirati a ne povlaciti novac u svoje matice
poceo si nekakvim makro varijablama plasiti ulagace u PTKM, jer nemozes sa mikrovarijablama, no i to tvoje makro zastrasivanje stvarno nema smisla jer nema podlogu…sve sto si naveo je suplje i jednostrano, odnosno subjektivno…dobio si cistog keca, padas na ispitu:)
Prvi put si potpuno fulao poantu, ovaj put si ipak to skuzio i donekle ostao na poanti, ali opet ubacujes neke pojmove i spominjes osobe koje nemaju veze s temom inflacije samo da bi neukim forumasima zazvucao pametno.
Moj odgovor nije imao nikakve veze s PTKM, isto kao i tvoj komentar prepun grešaka na koji sam odgovorio, a koji se nalazio na ovoj temi iz nepoznatih razloga. Da se nalazio na prikladnijoj temi, odgovorio bi ti tamo, ovako ce moderator morati prebacivati.
Najveci broj kredita je plasiran u vrijeme kad su stanovi bili mnogo skuplji od 1200eur, a broj kredita ni sad ne jenjava, dapače. A bit će ih još i više jer je to jedini način mladoj obitelji da sebi kupi stan, vrlo mali broj mladih ljudi ima mogucnost iskeširati 150 tisuca eura ili vise.
@ cartmann…
ja sam prvi koji ce priznati i koji ocekuje pad cijena nekretnina, ali i ako dodje do njega kao sto je dosao i u SAD-u nema price o opasnosti za negative equity kada hrvati jedan dio plate u keshu, a drugi dio preko kredita, i to je potpuno drugacije od zero down payment sheme koju je dopustio Greenspan nakon 2001.g. kad su se krediti u SAD-u dijelili sakom i kapom (za to znam ne samo iz novina:)) a to je puno labavije i totalno drukcije u Hrvatskoj…
nisam nista fulao…glavno je da si ti sve pogodio…
pozdrav
Krediti u SAD su bili povoljniji i lakše dobavljivi, to je nedvojbeno. Također postoji opcija hipoteke – kredita na vrijednost rasta cijene nekretnine, o tome sam pisao na svom blogu još prije 3 godine. Ali to nije glavni problem već trošak i nemogućnost naplate. Kod nas su uvjeti dobivanja kredita veci nego u US, ali to ne znaci da problem ne postoji, dapače. I to ne samo kod stambenih, vec kod onih najskupljih, kartičnih.
http://www.poslovni.hr/91620.aspx
Prezaduženost kao životni stil
http://www.poslovni.hr/89710.aspx
Najzaduženiji su Hrvati koji bankama duguju 16,6 milijardi eura,..
http://www.poslovni.hr/90785.aspx
U rujnu okrugli stol o osobnom stečaju