PTKM (Petrokemija d.d.)

Naslovnica Forum Tržište kapitala Hrvatska PTKM (Petrokemija d.d.)

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.

POSKUPLJENJE OD 15 POSTO
22. srpanj 2008

Na sastanku predstavnika naše tvrtke s potpredsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva Damirom Polančecom i ministrom poljoprivrede Božidarom Pankretićem dogovoreno je povećanje cijena Petrokemijinih mineralnih gnojiva prosječno za 15 posto. Nove cijene primjenjuju se od 22. srpnja, a vezano uz kretanje cijena sirovina na svjetskom tržištu razgovori o ovoj temi će se nastaviti.

Evo sad je i službeno objavila ptkm. Kad izađe izvještaj za 2Q idući tjedan vidjeti ćemo kolko su nas pokrali za pola godine. Po meni na prihod domačeg tržišta treba dodati najmanje 30% i tolko iznosi krađa.
Da netko tolko ukrade iz banke na svim mostovima u Hrvatskoj 6 mjeseci bi stajala vojska s tenkovima, a kad se krade ptkm onda se ministar hvali. I onda se čude kad čovjek iz Kutine opljačka banku za milju kuna.

dobit od 450 milja kuna uz povrat od 15 godina znači da ptkm vrijedi 2020 kuna.

al nas šišaju, ovo više nisu slučajnosti, ma baš svaki put kad bi trebao rasplet evo nam zaplet, za nevjerovat, da nije dionica kod pravih ulagača, bili bi več niže od cartmanove prognoze….
a umesto da pišemo eu komisiji ajde počnimo razprodavat svoje pakete, pa spustimo erste i ostalima svaki dan, sa 5 kom 5%, pa da vidimo pankretiča i ostale, šta če reči radnicima(dioničarima) ptkm….

PETROKEMIJA D.D./REDOVNA DIONICA PTKM-R-A

Vlasnik računa Stanje    [%] Vrsta računa
1. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 1.210.822 36,24 Osnovni račun
2. MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA 869.396 26,02 Osnovni račun
3. PBZ D.D./THE BANK OF NEW YORK AS CUSTODIAN 212.863 6,37 Skrb. račun
4. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./ERSTE PLAVI OBVEZNI MIROVINSKI FOND 119304 3,57 Skrb. račun
5. HPB D.D./KD INVESTMENTS – VICTORIA FOND 87.429 2,62 Skrb. račun
6. HPB D.D./KAPITALNI FOND D.D. 68.581 2,05 Skrb. račun
7. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 49.483 1,48 Skrb. račun
8. RH,VLADA,SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA UPRAV.DRŽ.IMOV 40.000 1,2 Osnovni račun
9. HPB D.D. 36.705 1,1 Skrb. račun
10. HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D./SLAVONSKI ZATVORENI INVESTICIJSKI FOND D.D. 29.540 0,88 Skrb. račun
Ukupno: 81,53

SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./ERSTE PLAVI OBVEZNI MIROVINSKI FOND +(1.477)

Onome tko zna čekati, vrijeme otvara vrata.

Poštovani kolege naišao sam na zanimljiv text iz 2004.g. o zanimanju Agrokora za Petrokemiju d.d.
( u prijevodu — možemo očekivati tako kazano vrbovanje od strane najvećeg hrv. koncerna )

evo, napisao sam jedan tekst…
Poslao sm ga EU komisiji..pitao sam da li saljem na pravu adrsu, kad mi kazu, javim vam pa bute ga i vi slali da pojacamo pritisak.

PRODAJA DIONICA PTKM JE ISTO ŠTO I PRODAJA ZEMLJIŠTA PRIJE POČETKA IZGRADNJE AUTOCESTE

panda,
well done! [thumbsup]

GROBEX, DEC MAJ BEJBI, DONT TAČ IT!

Evo kolege,još jedan intervju s g Mesarićem — objavljen krajem 2007.g.

Po kojoj cijeni Petrokemija nabavlja plin od Ine?

To je poslovna tajna. No, kako smo uz HEP najveći pojedinačni kupac plina u Hrvatskoj, naravno da imamo drukčije uvjete od drugih. Pregovori obično zapnu kod cijene i količine.

Od 2011. tržište plina bit će potpuno slobodno, što će nam donijeti skuplje uvjete nabave, a kolika će mu biti cijena, danas zaista nitko ne može reći. Inače, otkad je lani u studenome proradio plinovod Pula-Karlovac, što je uistinu bio grandiozan projekt Plinacra i Ine, bitno se promijenila situacija na tržištu plina u Hrvatskoj: povećale su se ukupno raspoložive količine plina, a sa 60 na 70 posto porastao je udjel vlastitog plina u ukupnoj potrošnji plina u Hrvatskoj. Ostalo se uvozi.

Petrokemija je ove godine prvi put u posljednjih sedamosam godina imala dovoljne količine plina za proizvodnju i cijelu smo godinu radili punim kapacitetom.

Znači li to da Petrokemija u budućnosti neće moći nabaviti dovoljno sirovina za proizvodnju gnojiva?

Ne. Vodili smo dobru politiku održavanja dugogodišnjih partnerskih odnosa s najvećim svjetskim proizvođačem fosfata, marokanskim OCP Groupom te kompanijom Belurs iz Bjelorusije, od koje kupujemo kalijev klorid, tako da u njihovim bilancama imamo rezervirane količine. Grčkom proizvođaču gnojiva koji je sirovine običavao kupovati na burzi ove se godine dogodilo da je zbog nedostatka klorida stajao s proizvodnjom.

Na hrvatskom tržištu dobili ste konkurenciju u vidu tvrtke Arvi iz Litve koja je vlasnik Azotare Pančevo te talijanske Adriatice Spa. Mijenja li se time tržišna pozicija Petrokemije?

Ne smatramo ih pravom konkurencijom, a Arvijeva mješaonica gnojiva u Osijeku još nije počela s radom. Neobično je da neka talijanska tvrtka – čiji je kapacitet 120.000 tona gnojiva na tržištu čije su potrebe pet milijuna tona – dolazi proizvoditi gnojivo u Hrvatsku čije je tržište deset puta manje. Osim ako nema razlike u kvaliteti gnojiva na kojoj se namjerava zaraditi.
Inače, gnojiva se mogu razlikovati po topivosti u vodi, o kojoj ovisi može li biljka usvojiti minerale iz gnojiva, te po granulaciji. Razlikuju se i miješana od kompleksnih gnojiva, a kod miješanih ne možete naći dvije vreće istoga sastava, te biljka ne dobije sve što joj treba, a kupci mogu biti oštećeni jer za malo nižu cijenu dobiju mnogo nižu kvalitetu. Svi koji se razumiju u gnojiva složit će se da nam mješaonica gnojiva nije konkurencija.

U potrošnji gnojiva u Hrvatskoj oko 10 posto odnosi se na uvozna, iz Austrije, Ukrajine, Mađarske. Nedavno je donesen pravilnik o gnojivima čiji su standardi stroži od europskih. Prijavljivali smo neka uvozna gnojiva i dokazivali da "to nije to", da nam nelojalno konkuriraju, no gnojiva bi bila rasprodana, a kupci prevareni.

U kojoj mjeri vam je u regiji konkurencija Azotara Pančevo, koja je lani ponovno proradila?

Oni nam jesu konkurencija, no imaju dosta problema i još su daleko od planirane proizvodnje milijun tona gnojiva godišnje. Imaju proizvodnju amonijaka i KANa, a pokušavaju i s NPK-om. Inače, u bivšoj SFRJ, dok su u Srbiji radile tri tvorni- ce gnojiva (Pančevo, Subotica i Šabac), Kutina je držala gotovo 50 posto jugoslavenskog tržišta.

Srbija treba mnogo veće količine gnojiva nego što ih Pančevo može proizvesti. Danas troše oko 700.000 tona, a sigurno bi mogli i dva milijuna. Srbijansko nam je tržište važno zbog blizine i rastuće potrošnje. Ostala su tržišta stabilna. Naime, osim 90 posto hrvatskog, Petrokemija drži i po 70 posto træiπta Slovenije i BiH. Već 40 godina naše je tržište i Italija, kamo izvozimo oko 10 posto ukupne proizvodnje. Izvozimo i u Španjolsku, Tursku, Njemačku, pa i u Afriku, ovisno o kretanju cijene. Za ovakvu je robu najbolje tržište okruženje, jer gnojivo ne trpi visoke troškove tr

Tko su vam glavni kupci u Hrvatskoj?

Na Agrokor se odnosi oko 35 posto naše prodaje u Hrvatskoj, a na osječko Žito 25 posto. Samo od Agrokora ove ćemo godine uprihoditi oko 300 milijuna kuna, a kupuju naše gnojivo i za svoje poljoprivredne površine u Srbiji. Agrokor će u Srbiji ići na povećanje poljoprivredne proizvodnje, a kako na tom tržištu budu rasli oni, rast ćemo i mi.

Godinama se spekulira o interesu Agrokora za ulazak u vlasniπtvo Petrokemije. Koliko su utemeljene takve priče?

Premda je Agrokorov interes logičan, jer im se Petrokemija odlično uklapa u lanac proizvodnje hrane, o tome koliko je meni poznato nije bilo nikakvih konkretnih razgovora. Imamo čisti kupoprodajni odnos.

Kako komentirate interes institucionalnih investitora za dionicu Petrokemije? Ima li njezina tržišna cijena podlogu u poslovanju?

Investitori su prepoznali stabilnu tvrtku. Cijena dionice na burzi je realna. Neki su se i obogatili na našim dionicama.

Često ponavljate da je u Hrvatskoj potrošnja gnojiva među najnižima u Europi te da treba očekivati udvostručenje potrošnje. Kada?

Danas smo na oko 50 posto prosječne potrošnje gnojiva po hektaru u odnosu na Europu. Zbog smanjenih poljoprivrednih površina godišnje se troši oko 500.000 tona gnojiva, a 1988. trošilo se 800.000 tona. Hrvatska poljoprivreda treba minimalno milijun tona gnojiva za ozbiljnu proizvodnju, a i s tolikom potrošnjom bili bismo ispod prosjeka EU. Do povećanja potrošnje doći će nakon restrukturiranja poljoprivrede i poskupljenja poljoprivrednih proizvoda.

Planirate li razvijati druge djelatnosti osim proizvodnje gnojiva?

Čađara i glinara u prihodima Petrokemije sudjeluju s oko osam posto. Feasibility studija pokazala je da bi nam se isplatilo investirati u proširenje proizvodnje čađe za gumarsku industriju, za što bi trebalo oko 50 milijuna kuna. Biznis plan za glinaru, koja izvozi za potrebe čelične industrije u Sloveniji, Njemačkoj i Srbiji, pokazao je pak da bi se manjim investicijama proizvodnja mogla povećati 100 posto.

U posljednjih šest godina uložili smo oko 300 milijuna kuna vlastitih sredstava, najviše u postrojenje amonijaka, otpremu i paletizaciju, bez čega bismo bili pometeni s tržišta. U tijeku je 20 milijuna kuna vrijedno novo ulaganje u pogon amonijaka. Radimo plan investicija do 2015. godine, koji predviđa ulaganja od 50-60 milijuna kuna godišnje. Pritom je naglasak na zaštiti okoliša i usklađivanju s propisima EU, odnosno smanjenju emisije otpadnih plinova, buke i slično.

Želimo preuzeti Luku Šibenik

Petrokemija je peti po veličini dioničar PBZa, suvlasnik Luke Šibenik i TV Moslavine? Kakvi su planovi s tim udjelima?

Već godinama iz PBZ-a traže da im prodamo te dionice, ali nećemo, jer smo dosad na njima zaradili onoliko koliko smo u sanaciji te banke izgubili. Udjel u TV Moslavini je beznačajan, svojedobno smo im tako potpomogli u trenutku osnivanja. No, u Luci Šibenik, gdje riječka Transadria ima 50 posto, mi 25 posto, a ostalo drže mali udjelničari, htjeli bismo preuzeti većinsko vlasništvo. Luka Šibenik, koja je specijalizirana za Petrokemijinu robu, a ondje imamo i skladišta, strateški nam je važna sada i za budućnost jer oko 90 posto robe izvozimo preko njih, a oni oko 90 posto prihoda ostvaruju od naše robe. Većinsko vlasništvo donijelo bi nam veći utjecaj na poslovanje.


panda,
well done! [thumbsup]

thanx vlad1111

evo malo i konacno poznatih cijesti za trziste plina u SAD-u…

Natural gas fell below $10 per 1,000 cubic feet for the first time since April. Prices for the power generation and cooking fuel settled at $10.067 per 1,000 cubic feet, down 44.3 cents. Earlier, prices dipped as low as $9.889.

Natural gas has plummeted since early July, when it reached its highest point in more than two years following a sharp run-up fueled by expectations of strong summer demand.
http://news.yahoo.com/s/ap/oil_prices

evo i prikaz kretanja cijene plina
http://futuresource.quote.com/charts/charts.jsp?s=NG%20Q8

nafta nam je pala na 127…joj, ako se balon ispuse..to bi bilo fenomentalno

Pojacati cemo pritisak na EU komisiju…onaj ima da ostane bez frizure…:))

PRODAJA DIONICA PTKM JE ISTO ŠTO I PRODAJA ZEMLJIŠTA PRIJE POČETKA IZGRADNJE AUTOCESTE


evo, napisao sam jedan tekst…
Poslao sm ga EU komisiji..pitao sam da li saljem na pravu adrsu, kad mi kazu, javim vam pa bute ga i vi slali da pojacamo pritisak.

prijatelju ovo je maestralno. Skidam ti kapu do poda. Iz dana u dan se pokazuje da dioničari ptkm nisu zajebanti nego vrlo ozbiljna skupina ljudi. Naše strpljenje je definitivno pri kraju i na žalost moramo se obratiti nekome tko nam može i mora pomoći.

Tekst pisma je vrhunski kako jezično tako i suštinski. Mislim da ga treba poslati i na adresu evropske komisije u Zagrebu. Ne znam samo da li da se spomene i ministar osobno koji je danas rekao da je "Natjerao petrokemiju da ne digne cijene". Skandalozna, idiotska i sramotna izjava. Dajte mišljenje pa nek panda i to uvrsti.

dobit od 450 milja kuna uz povrat od 15 godina znači da ptkm vrijedi 2020 kuna.

Kad šaljete pismo možda ne bi bilo loše iskopirati koji članak gdje Pankretić prijeti ptkm i poslati uz pismo. Takvih izjava u zadnje vrijeme ima za enciklopediju.

dobit od 450 milja kuna uz povrat od 15 godina znači da ptkm vrijedi 2020 kuna.


Kad šaljete pismo možda ne bi bilo loše iskopirati koji članak gdje Pankretić prijeti ptkm i poslati uz pismo. Takvih izjava u zadnje vrijeme ima za enciklopediju.

i one izjave seljaka kad se pozivaju da žele prodavati pšenicu po tržišnoj cijeni!

New Report

Close