@bogat

Ne znam šta ti nije jasno???????????

Može i na privat.

Sad vidite šta nam radi ovaj tip. Ako promet bude blizu 4 mlrd. kuna i ako domaće tržište pojede 40% prodaje lako je izračunati koliko novaca će ukrasti petrokemiji ove godine. Tu se govori o stotinama milja kuna. Koliko dugo ćemo mi to trpiti pitanje je.

Još jednom ga pozivam da preko dividende isplaćuju svoje prijatelje, a ne preko nas ostalih dioničara. Ne znam zašto misli da je nama drago darivati Todorića. Biće tu svega ako ovako nastave.
Ovo je krađa poštenih ljudi, radnika ptkm i dioničara.

Surfajući internetom, naišao sam na zanimljiv text, iako je iz mjeseca svibnja ove godine, zanimljiv je za dioničare Petrokemije

Radnici neće srušiti dionice Petrokemije

Prosječan staž radnika u kutinskoj Petrokemiji iznosi 26 godina. S tolikim će brojem godina staža radnik moći kupiti dionicu kompanije po 61,56 kuna, kaže predsjednik sindikata Petrokemije Željko Klaus, što znači da bi cijena paketa mogla iznositi 3201,20 kuna.

Odluči li se na prodaju svojeg paketa prema jučerašnjoj cijeni, tzv. prosječni radnik Petrokemije za svoj bi paket dobio 13 tisuća kuna.

Samozaštita radnika

Prosječna plaća radnika Petrokemije, prema podacima sindikata, iznosi 4760 kuna, pa je teško očekivati da radnici neće krenuti u prodaju dionica koja bi im u jednom potezu mogla donijeti i dvije mjesečne plaće.
No, glavni kutinski sindikalac Željko Klaus očekuje da rasprodaje neće ni biti u nekoj osjetnoj mjeri, a upravo su različiti periodi lock-upa i osmišljeni kako bi se radnici i sami zaštitili od rasprodaje i osjetna pada cijene dionice kompanije. Sljedeći će korak za nove dioničare biti osnivanje udruženja malih dioničara koje će se brinuti za njihovu zaštitu i edukaciju, najavljuje Klaus.

Ako se nastave inflatorni pritisci, procjenjuje jedan anonimni domaći analitičar, dio će bivših i sadašnjih radnika ipak odlučiti prodati dio ili sve svoje dionice. Petrokemija je, ocjenjuje taj analitičar, prema svojim multiplama trenutačno pogodna za kupovinu, a trenutačna cijena dobrim dijelom odražava i neizvjesnosti oko rasta cijena energenata, prije svega plina na svjetskom i našem tržištu.

Trenutak nakon kojeg Petrokemija više neće moći kupovati plin po povlaštenoj cijeni ključan je i prema mišljenju Ivana Bašića, portfolio menadžera Erste vrijednosnih papira: „Zamjetno je da je sva nedavna poskupljenja umjetnog gnojiva ograničila država, koja je inzistirala na povećanju unutarnje efikasnosti Petrokemije, čime je samo dio poskupljenja prebačen na krajnje potrošače. Troškovna je strana određena cijenom plina, te bi upravo ona mogla predstavljati određeni rizik u budućnosti. Generalno gledajući, cijena plina ima visoku korelaciju s cijenom nafte, ali i Petrokemija nabavlja plin po uvjetima u skladu s bilateralnim dogovorima s dobavljačima. Pitanje je koliko će dugo nastaviti poslovati pod tim uvjetima“.

Neželjena privatizacija

Sljedeći važan korak za Petrokemiju bit će potpuna privatizacija kompanije, ocjenjuje neimenovani analitičar i dodaje kako za Petrokemiju već postoji više zainteresiranih kupaca. Upravo se privatizaciji Klaus opire i smatra je pogubnom za radnike i poslovanje Petrokemije, jer vjeruje da je u slučaju privatizacije moguće gašenje proizvodnje i pretvaranje Petrokemije isključivo u centar za distribuciju i prepakiravanje manje kvalitetnih uvoznih gnojiva.

Radnici Petrokemije i Sindikat nisu zadovoljni nedavno donesenom odlukom vlade o ograničenju rasta cijena gnojiva Petrokemije, ali shvaćaju da je Petrokemija dijelom postavljena kao umjetni amortizer u domaćoj poljoprivredi.

Sindikalist Klaus očekuje da će ograničenja, a Vlada je ograničila rast cijena mineralnih gnojiva na 18 umjesto 23,9 posto, kako je predložila uprava Petrokemije, iznimno loše utjecati na poslovanje kompanije na kraju ove godine, posebno s obzirom na višestruka povećanja cijena osnovnih sirovina za proizvodnju mineralnih gnojiva poput sumpora i fosfata koji su poskupjeli čak 500 do 600 posto.
Osvrnuo se i na izjave ministra Pankretića, koji je predložio da se Petrokemija u proljetnoj sjetvi treba odreći svojih profita, te ga upitao zašto ne predloži da se Ina odrekne svojih profita pa da se ljudi mogu voziti na benzin po cijeni od šest kuna.

Sentiment tržišta je ključan za cijenu

Analitičari Raiffeisen banke ocijenili su da se zbog nefiksnog datuma isteka lock-up perioda ne očekuje nagli pritisak na prodaju. Naravno, zaključuju, i u tome će utjecaj općeg sentimenta na kapitalnim tržištima odigrati važnu ulogu. Ako do kraja godine Ina dobije novog većinskog vlasnika, Petrokemija više neće moći kupovati plin po povlaštenim cijenama, a već je za ljeto najavljeno novo poskupljenje plina. Analitičari Raiffeisen banke smatraju da trenutačna situacija na globalnom tržištu energenata ne ide u prilog poslovanju Petrokemije. Visoke razine cijene nafte, očekivano povećanje cijene prirodnog plina te uvođenje trošarina na energente čimbenici su koji stvaraju pritisak na profitne marže te kompanije. Osim toga, nastojeći smanjiti inflatorne pritiske, Vlada ograničava prevaljivanje povećanih troškova na potrošače.

39,90 kuna za najstarije

Radnicima će biti ponuđeno ukupno 12,45 posto dionica Petrokemije, a ako se na otkup dionica javi procijenjenih osam tisuća bivših i sadašnjih radnika Petrokemije (kojih je 2600), svaki će moći kupiti po 52 dionice kompanije, a prve bi se dionice, u skladu s najavama o provedbi sporazuma iz Vlade, mogle na burzi naći sredinom srpnja, kad istekne lock up period od mjesec dana za radnike sa 40 i više godina staža u Petrokemiji.
Cijena najskuplje dionice za¸ radnika Petrokemije s manje od jedne godine staža iznosit će 91,20 kuna, a lock up period će trajati godinu dana. S druge strane, najjeftinije će dionice kompanije moći kupiti radnici sa 45 godina staža, kojih ipak ima vrlo mali broj, a oni će dionice plaćati tek 39,90 kuna. Lock-up period će za radnike sa stažem do 40 godina iznositi tri mjeseca, za radnike s do 30 godina staža šest mjeseci, a za radnike sa stažem do 20 godina staža devet mjeseci.

http://www.transfer-biro.hr/9371.aspx

Ministre natjerajte INU da pojeftini plin za Petrokemiju. Sad ćete "prodati" (dati) INU strancima, a domaće firme nek rade za njih. Franjo Tahi je za Vas mala beba. Štitite velike ribe, a mali ostaju kmetovi. Ako poštujete lik i dijelo Vašega oca, ostavite se politike i budite seljak, odnosno ono što i jeste. Da Vas vidi bilo bi mu jako neugodno. Jeftino gnojivo za Agrokor, skuplji plin za ljude i petrokemiju. Skupa hrana ( sir i brašno Belje d.d. , ulje Zvijezda d.d. riba i smrznuta hrana Ledo d.d.) = i n f l a c i j a. Zato dobiju poticaj i jeftino gnojivo. Premijeru Vi ste na potezu !

Ima li netko od kolega informacije je li ovo definitivno?
Ne mogu nigdje naći potvrdu, na Petrokemijinim stranicama nema ništa.

Ovo što je mika naveo je fenomenalno , jer potvrđuje moje saznanje da postoji interni interes od YARE za ovu tvornicu, ali i potvrđuje podatke koji nisu baš za forum već za privatne poruke, pa tko želi neka mi se javi na private………..
Pozdrav pravim dioničarima PTKM

ako nije postan… evo teksta iz business-a….

Umjesto 39,6%, Petrokemija skuplja 15%

Tina Lakić
tina.lakic@business.hr

(objavljeno 22.7.08 07:00)

Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić bez većih je potresa prebrodio prvi veći val nezadovoljstva u svom resoru.

Tristotinjak proizvođača mlijeka dovezlo se traktorima do zgrade njegova ministarstva i otišlo nezadovoljno. Pankretić je uvjeren da su, barem što se tiče cijene mlijeka i legalizacije svojih pogona, kucali na krivoj adresi.

Kamo su proizvođači mlijeka trebali doći, ako ne k Vama?

Cijenu određuju sami proizvođači i otkupljivači, a to znači da se cijena proizvoda može dobiti jedino na tržištu. Tražilo se poskupljenje otkupne cijene mlijeka 10 i više posto, a mljekare nisu davale više od 5 posto. Našli smo neku sredinu na 6,7 posto, pri čemu je Ministarstvo bilo samo posrednik.

Ljuti su na Vas i zbog činjenice da 80 posto objekata za proizvodnju mlijeka nema potrebnu dokumentaciju pa im prijeti zatvaranje ulaskom u EU. I tu su na krivoj adresi?

S ministricom Marinom Matulović-Dropulić razgovarao sam prije mjesec i pol dana kako bismo pomogli na konkretan način našim poljoprivrednicima, no i tu smo mi posrednici. Za to će trebati vremena.

Visoke cijene hrane trebale bi činiti proizvodnju isplativijom, ali Vi prosvjede niste izbjegli. Je li vam sada lakše biti ministar poljoprivrede nego 2000. godine?

Smatram da šireg nezadovoljstva nema. Poljoprivrednim proizvođačima nije lako, ne iskazuju oni svoje nezadovoljstvo samo u Hrvatskoj, već i u Europi i svijetu. Danas je svakako lakše biti ministar. Cijene se određuju na tržištu, ne utječemo na njih i ne moramo ih braniti. Primjerice, cijena pšenice 2001. bila je na svjetskom tržištu 0,56 kn i morali smo držati cijenu od 1 kn. Danas je cijena u svijetu tri puta veća i ne moramo je braniti.

Zašto je onda uvoz hrane i dalje ogroman i raste?

Neću reći da ćemo zaustaviti uvoz hrane, ali Hrvatska definitivno ima dovoljno potencijala da se taj trend zaustavi strukturnim reformama i investiranjem u proizvodnju. Banke prije nije zanimalo kreditiranje poljoprivrednika, a danas je njihov interes desetorostruko veći, pa su se stvari bitno promijenile i može se očekivati postupno smanjenje uvoza hrane.

Zbog najave poskupljenja Petrokemijinih gnojiva poljoprivrednici dovode u pitanje predstojeću sjetvu. Jeste li postigli dogovor s Petrokemijom i koliko će poskupjeti gnojivo?

Moramo uvažiti činjenicu da je više od tisuću posto poskupjela ulazna sirovina za proizvodnju gnojiva te veću cijenu plina. Uvažili smo te faktore i u razgovorima s Petrokemijom dogovorili da, umjesto najavljenih 39,6 posto poskupljenja, gnojiva prosječno poskupe 15 posto.

Premijer Sanader i veći dio Vlade oštro su sa sjednice progovorili o špekulantima i posrednicima koji, tvrde, umjetno generiraju inflaciju s maržama od 30 do 50 posto i pritom koriste poticaje. Najviše poticaja povlače tvrtke u vlasništvu Ivice Todorića. Mislite li da će on reagirati na ta upozorenja?

Rekli smo činjenice. Radimo sve da ne dođe do eksplozije cijena hrane jer one u velikoj mjeri utječu na standard građana. Vratili smo cijenu ulja na normalne granice, dogovorili smo cijenu kruha, a ni mlijeko nije bitno poskupjelo. To su tri osnovna proizvoda za koja smo našli dogovor, a ostalima poručili; gospodo, nema špekulacija!

HSS je bio jako nezadovoljan činjenicom da "veliki" dobivaju veliku većinu potpora u poljoprivredi. Što ste kao ministar tu promijenili?

Teško je sve promijeniti u prvih šest mjeseci mandata. U novom Zakonu o potporama uvrstili smo one koji imaju jedan hektar i one koji imaju jedno grlo stoke. Zbog važnosti proizvodnje hrane taj je ispravak nepravde postao važan. Raspodjela potpora mora se uskladiti s onom koja vrijedi u EU. I europska politika ide u smjeru uravnoteženja i preraspodjele potpora između velikih i malih, odnosno u smjeru toga da visina potpore ne može biti jednaka za velike i male poljopri

I europska politika ide u smjeru uravnoteženja i preraspodjele potpora između velikih i malih, odnosno u smjeru toga da visina potpore ne može biti jednaka za velike i male poljoprivrednike. Ne može se poticati jednako onoga koji ima 10 ili 20 hektara, kao onoga koji ima 10 ili 20 tisuća hektara. Obujam proizvodnje mora utjecati na potporu. Potpore će se, međutim, ubuduće puno manje koncentrirati na proizvodnju, a više će na njih utjecati niz drugih faktora kao što je primjerice podatak je li ta proizvodnja u ruralnom dijelu zemlje ili nije. Novim zakonom o potporama to će se definirati i napraviti veća ravnoteža između velikih i malih.

Koje će odgode i prijelazna razdoblja Hrvatska tražiti u poglavlju poljoprivreda?

U ovom se poglavlju pregovara o novcu i tu ćemo morati upotrijebiti sve znanje i umijeće da izborimo što je moguće više. Moramo dobiti više nego što imamo i to je zahtjev koji smo stavili pred pregovarače. Hrvatska, naročito u direktnim plaćanjima, ima relativno visoke potpore. Tu ćemo morati napraviti reformu u smjeru strukturnih potpora i potpora ruralnom razvoju. Tražit ćemo bolji tretman odonog koji su dobile nove članice EU. Nije nam dovoljno da dobijemo samo 25 posto iz zajedničkog EU fonda za poljoprivredu, već ćemo tražiti puno veći postotak. Za 2004. izravni poticaji poljoprivrednicima novih članica bili su, naime, ograničeni na 25 posto razine poticaja u EU i tek će 2013. dosegnuti punu razinu. Mislim da će Hrvatska uspjeti postići daleko više. U novim zemljama članicama nacionalne potpore su bile vrlo niske i tih 25 posto bilo je, primjerice, u Litvi dva puta više od onog što su oni imali. U Hrvatskoj nije tako. Samo je slovenski slučaj bio sličan, ali mi se nalazimo još u težoj situaciji.

U Europu neće moći 102 klaonice bez dozvola

Završili ste klasifikaciju hrvatskih klaonica. Koliko je njih spremno za tržište EU?

Od 201 klaonice koliko ih Hrvatska ima, potrebne dozvole ima njih devet. Još tri velike klaonice su u procesu dobivanja potrebnih dozvola. Od toga je pet klaonica za meso papkara i kopitara (Danica, Gavrilović, Pik Vrbovec, Ivanec i Klaonica nojeva-Virje) i četiri za meso peradi i kunića (Koka, Vindon, Puris i Kunis).

Nije baš sjajna situacija?

Svjesni smo toga, ali nije puno drugačije ni u Europskoj uniji. Ne postoji velik broj velikih klaonica. Danska ih ima četiri ili pet. Ostale klaonice iz druge kategorije, njih 64, radit će za regionalno tržište i vjerojatno neće prelaziti granice države, a veliki je broj i komunalnih klaonica iz treće skupine, njih 125, koje rade na najužem području općine i grada gdje su smještene. Ne trebamo očekivati da ćemo imati 200 klaonica na tržištu EU, nema ih nitko, pa ne trebaju ni nama.

Najviše poticaja povlače tvrtke u vlasništvu Ivice Todorića. Mislite li da će on reagirati na ta upozorenja?

Rekli smo činjenice. Radimo sve da ne dođe do eksplozije cijena hrane jer one u velikoj mjeri utječu na standard građana. Vratili smo cijenu ulja na normalne granice, dogovorili smo cijenu kruha, a ni mlijeko nije bitno poskupjelo. To su tri osnovna proizvoda za koja smo našli dogovor, a ostalima poručili; gospodo, nema špekulacija!
Kako je onda moguće,a po Vama i normalno da ulje "omegol" proizvođaća Zvijezda d.d.Zagreb u Konzumovim prodavaonicama i marketima košta 15, 00 -16,00 kn i više, a isto to ulje u Bosni stoji 12,00 kn. Možda zato što kupuju jeftinije gnojivo, a za to dobiju još i poticaje? Slično je i sa mliječnim proizvodima. Cijenjeni ministre i premijeru "car je gol". Sve je lako provjeriti. Market je u Orašju, a Konzuma ima na svakom uglu. Kupujem isključivo hrvatske proizvode i svi su jeftiniji u inozemstvu – BIH, nego u Hrvatskoj. Poduzmite nešto, ne riječima već dijelima.

U ovoj dionici sam ne htjejući posredno preko fonda (Vikica) i mogu Vam reći da mi je muka to više i gledati. Uz Arenu to mi je noćna mora. Svima je jasno da će ona jednog dana eksplodirati ako ja ne eksplodiram prije nje. Vama koji se tu nadmudrujete iz dana u dan skidam kapu za upornost. U svakoj normalnoj državi za ovakove se stvari diže seljačka buna! Ne bi se ni ti oglasio da me opet ni je Pankretić iziritirao te iz ovih stopa odo na vrt brusiti kosu. Vi čuvajte stražu. Pozdrav.

a sta kazete da pisemo europskoj komisiji?