pazite ovo, neko zatvori 710 komada po 230, a panj minutu poslje ide prodat po 227 150 komada. pa nemožeš zaustavit ono šta je nezaustavljivo.
….dobro i nažalost istinito.
Ne razumijem čemu svaku kupnju ili prodaju komentirati. Razlog: netko je prodao jer mu je dosta 70% u mjesec dana, nekome je trebao novac itd.
Uvijek će biti “čudnih” prodavatelja, i još “čudnijih” kupaca.
Bitno je odrediti si neki target pri kupnji/prodaji i sebi opravdati tu cijenu.
Mene je neočekivano pozitivno uzdrmao ovaj rast.
.
studoš: ” Kakve veze, kolega ima oportunitet sa PTKM, ili Pareto. Kao da će oni proizvoditi nešto drugo ako su u gubitku sa sadašnjim proizvodom. Sa čime uspoređujete PTKM kod nas kad su monopolisti u svojoj proizvodnji……nije mi jasno što ste mislili ” Nisu monopolisti na nasem trzistu, dapace, vec sam pisao o tome da sam empirijskim istrazivanjem dosao do zakljucka kako se strana gnjojiva (nekog nizozemskog proizvodjaca kojem sam zaboravio ime) koriste vise no PTKM-ova, najvise zbog dumping cijena velikih centara. Ubrzo se moze i ocekivati da bi jeftinija gnjojiva iz zemalja istocne Europe mogla postati jos povoljnija, kako se Hr priblizava EU, kao sto je trenutno situacija s poljoprivrednim proizvodima. Svakako, da bi izracunali granicni proizvod treba imati podatke koje mi nemamo.
Nizozemac se zove Amfert, ali tu su i Agrolinz, Donauchemie i novi Fertil iz Srbije koji svi pucaju na ovo tržište.
Još kad Rusija i Ukrajina uđu u WTO, tek onda dolazi pravi dumping.
Dunavom brodovi plove….
Sve je zaustavljivo kolega Mika, kaze se da burzu pokrece pohlepa i strah, trenutno dominira pohelpa, ali mislim da pravim igracima nije problem obrnti smjer, mozda ce trebati vremena, ali uspjeh projekta nije upitan. Kako kolega Nathan kaze “Bikovi se penju stepenicama, medvjedi se bace kroz prozor”. Ako mogu namjestati kupca Plivi, mogu i Petrokemiji. Ali, tko zna, mozda su igre vec pocele tj. zainteresirani kupac vec krenuo u kupovinu pa otud i ovakav rast cijene, a mozda i, kako pretpostavljaju neke moje kolege, fondovi izlaze s dobiti i dio rizika prebacuju na ledja malih dionicara koji su krenuli kupovati ptkm potaknuti snaznim rastom cijene, a bez uporista u poslovanju kompanije (pohlepa). Iako prometi nisu mali, mislim da fondovi ne mogu pokupiti slag bez rusenja cijene, ali naravno, mogu pokusati. Bumo videli. [smiley2] Ipak, kao se privatizacija nece dogoditi prije izbora, moze se ocekivati jos jedan val dizanja cijene, ili bar pokusaj. U svakom slucaju treba biti “stand by”. [smiley2]
već sam napisao da je Sanader odbio slovence sa ponudom od 200 kuna, a da je razgovarao sa austrijancima za cca. 400 kuna. Prema tome moguće je namještanje za nekoga ali Sanader sigurno nije panj i da nezna koliko PTKM vrijedi i neće!!!!! ju dati za male pare.
Ne razumijem čemu svaku kupnju ili prodaju komentirati. Razlog: netko je prodao jer mu je dosta 70% u mjesec dana, nekome je trebao novac itd.
Uvijek će biti “čudnih” prodavatelja, i još “čudnijih” kupaca.
Bitno je odrediti si neki target pri kupnji/prodaji i sebi opravdati tu cijenu.
Mene je neočekivano pozitivno uzdrmao ovaj rast.
Apsolutno se slazem.
već sam napisao da je Sanader odbio slovence sa ponudom od 200 kuna, a da je razgovarao sa austrijancima za cca. 400 kuna. Prema tome moguće je namještanje za nekoga ali Sanader sigurno nije panj i da nezna koliko PTKM vrijedi i neće!!!!! ju dati za male pare.
Nece, ali ovisi kakva ce biti raspodjela novca. Nije glup i zna da mu je bolje dati po 200kn sluzbeno + 50k njemu u djep i 100kn u budjet hdz-a, nego je prodati sluzbeno za 400 i ostaviti Racanu punu drzavnu kasu.
mika: ” već sam napisao da je Sanader odbio slovence sa ponudom od 200 kuna, a da je razgovarao sa austrijancima za cca. 400 kuna. Prema tome moguće je namještanje za nekoga ali Sanader sigurno nije panj i da nezna koliko PTKM vrijedi i neće!!!!! ju dati za male pare. ” Nece, ali ovisi kakva ce biti raspodjela novca. Nije glup i zna da mu je bolje dati po 200kn sluzbeno + 50k njemu u djep i 100kn u budjet hdz-a, nego je prodati sluzbeno za 400 i ostaviti Racanu punu drzavnu kasu.
moguće, ali teško je štelati cijenu pod uvjetom javnog tendera na koji će se javiti više kupaca, a da će svi ponuditi 200 kuna + ostalo malo je vjerojatno. Osim toga misliš li da Sanader misli izgubiti izbore?
studoš: ”
Kakve veze, kolega ima oportunitet sa PTKM, ili Pareto. Kao da će oni
proizvoditi nešto drugo ako su u gubitku sa sadašnjim proizvodom. Sa
čime uspoređujete PTKM kod nas kad su monopolisti u svojoj
proizvodnji……nije mi jasno što ste mislili
”
Nisu monopolisti na nasem trzistu, dapace, vec sam pisao o tome da sam
empirijskim istrazivanjem dosao do zakljucka kako se strana gnjojiva
(nekog nizozemskog proizvodjaca kojem sam zaboravio ime) koriste vise
no PTKM-ova, najvise zbog dumping cijena velikih centara. Ubrzo se moze
i ocekivati da bi jeftinija gnjojiva iz zemalja istocne Europe mogla
postati jos povoljnija, kako se Hr priblizava EU, kao sto je trenutno
situacija s poljoprivrednim proizvodima. Svakako, da bi izracunali
granicni proizvod treba imati podatke koje mi nemamo.
Eh, kolega Cartmann kad ste zadnji puta bili na nekom poljoprivrednom dobru ili tvrtki koja se bavi poljoprivredom. Većina koristi ovo naše gnojivo cijenjene nam čađare. Privatna gospodarstva isto tako. Ne kažem da nema uvoza ali u manjim količinama. Cijena gnojiva, takva kakva jeste je visoka ali ugranicama za sada. Interesira me što će se desiti kad se privatizira i vlasnika bude interesirao profit, naravno. Vjerovatno će dio radnika morati otići. A onda će i cijene doći na nivo istočnih nam susjeda i zemalja.
Pozdrav svima koji vjeruju i dioničarima Petrokemije!
Eh, kolega Cartmann kad ste zadnji puta bili na nekom poljoprivrednom dobru ili tvrtki koja se bavi poljoprivredom. Većina koristi ovo naše gnojivo cijenjene nam čađare.
Prije cca. 2 mjeseca i po onom sto sam vidio čađara ne drži primat, a mislim cak da najveci dobavljaci gnjojiva za podrucje sire splitske okolce (antonio trade+veliki centri, brico store, pevec,..) drze i jeftinija gnjojiva, a neki od njih cak ne prodaju gnjojiva iz PTKM.
Kolega Mika, nista nije tesko, rutinski postupak. [smiley2]
Prije cca. 2 mjeseca i po onom sto sam vidio čađara ne drži primat, a
mislim cak da najveci dobavljaci gnjojiva za podrucje sire splitske
okolce (antonio trade+veliki centri, brico store, pevec,..) drze i
jeftinija gnjojiva, a neki od njih cak ne prodaju gnjojiva iz PTKM.
Kolega Mika, nista nije tesko, rutinski postupak. [smiley2]
Vjerujem vam. Međutim onda niste bili u sjevernim i istočnim krajevima gdje se gnojivo daleko više koristi. A vjerujte vi meni. Velika poljoprivredna poduzeća koriste IPK gnojiva. Nemojte me pitati odakle to znam ali to je tako. Sjever i istok su daleko veća prostranstva što se tiče polj. proizvodnje. Samim time i potreba za gnojivom, koje u najvećem % dolazi iz drage nam čađare – Petrokemije, je veća tamo.
Još jedna stvar najveće poljoprivredne firme u HR, neću navesti koje, ne dobavljaju robu iz pevca i ostalih centara koje ste naveli.
Svakako mislim da je ova diskusija možda izašla iz okvira i teme ali mislim da smo neke stvari pojasnili malo bolje. Budućnost i perspektiva drage nam čađare je neupitna.
Pozdrav!
cartmann: ” Prije cca. 2 mjeseca i po onom sto sam vidio čađara ne drži primat, a mislim cak da najveci dobavljaci gnjojiva za podrucje sire splitske okolce (antonio trade+veliki centri, brico store, pevec,..) drze i jeftinija gnjojiva, a neki od njih cak ne prodaju gnjojiva iz PTKM. Kolega Mika, nista nije tesko, rutinski postupak. [smiley2] ” Vjerujem vam. Međutim onda niste bili u sjevernim i istočnim krajevima gdje se gnojivo daleko više koristi. A vjerujte vi meni. Velika poljoprivredna poduzeća koriste IPK gnojiva. Nemojte me pitati odakle to znam ali to je tako. Sjever i istok su daleko veća prostranstva što se tiče polj. proizvodnje. Samim time i potreba za gnojivom, koje u najvećem % dolazi iz drage nam čađare – Petrokemije, je veća tamo. Još jedna stvar najveće poljoprivredne firme u HR, neću navesti koje, ne dobavljaju robu iz pevca i ostalih centara koje ste naveli. Svakako mislim da je ova diskusija možda izašla iz okvira i teme ali mislim da smo neke stvari pojasnili malo bolje. Budućnost i perspektiva drage nam čađare je neupitna. Pozdrav!
rogi lafe lijepo si sročio odgovor i objasnio gdje se zapravo koriste umjetna gnojiva. Pozdrav Splitu ali poljoprivreda je negdje drugdje. (zato im je vjerojatno svejedno kakvu kvalitetu gnojiva troše)
Vjerujem vam. Međutim onda niste bili u sjevernim i istočnim krajevima gdje se gnojivo daleko više koristi. A
Hitro sam poslao odogovor, a nakon povratka ga nisam stigao editirati. I ja vjerujem tj. pretpostavljam da je PTKM daleko najveci dobavljac gnjojiva, ipak, PTKM nije monopolist te ne moze izvuci extra profit na temelju toga.
Povoljne cijene gnjojiva su posljedica toga da PTKM placa cca. 30% pune cijene plina, a ostatak placa drzava (porezni obveznici). O tome sam pisao na blogu http://www.cartmann.com/2006/07/26/petrokemija-ptkm/, a to ce se vjerojatno promjeniti ili prodajom Ine, ili prodajom PTKM ili ulaskom Hr u EU.
Sto znaci da ce morati zacajno poraditi na profitabilnosti.