@bigboss

Od kud podatak o 167.000 tona gnojiva u 1Q. čini mi se premalo. ako godišnje proizvodi 1,3 mil tona onda je u 2 mjeseca morala 230.000 proizvest i prodat. jer ako je istina o 167.000 onda je čudo što u 1Q nisu u gubitku 100 milja. dakle molim neki link. hvala!

kolega big boss ako nije problem i ja bi htio vidjeti link da je u 1 kvartalu prodano 167 000 t gnojiva,ako je to istina oinda je prvi kvartal fantastican [thumbsup]

Potrošnja mineralnih gnojiva u Hrvatskoj među najnižom je u Europi i kreće se oko 500.000 tona,

http://www.poslovni.hr/43008.aspx

Iliti po kvartalu 125 000, ali pošto su cijene bile dignute i bilo je vlažnija klima gnojiva je manje korišteno…….

Ja sam dobio da u RH za 1q 2008. je bilo prodano 110 319 tona gnojiva,
a izvoz je bio oko 56 810………..

Uzmite 1q 2008. u RH i podijelite s prosječnim povećanjem od 19 posto dobiti ćete identičan iznos kao u 1q 2007. dakle iznos je točan
Znači ukupno 167 129 tona gnojiva s izvozom što je smiješno malo……….
A cijene vani gnojiva su samo rasle

Pozdrav

http://www.zse.hr/default.aspx?id=10006&dionica=PTKM-R-A

Da vidimo kakve planove imaju naši istočni susjedi u Pančevu:

RAZVOJ
Na bazi sopstvenih resursa, postojećih kapaciteta i niz godina akumuliranih znanja, razvoj preduzeća se kreće u pravcu:
– okončanja izgradnje započetog pogona za proizvodnju UREE, Karbamid II,
– obnove srušenog pogona za proizvodnju NPK đubriva,
– rekonstrukcija postojećih pogona,
– izmene tehnologije i povećanja kvaliteta proizvoda,
– proširenja asortimana proizvoda.
"HIP-Azotara" počela je sa izgradnjom novog pogona za proizvodnju UREE, čiji će kapacitet biti 1000 tona dnevno. Zahvaljujući novoj fabrici sa savremenom tehnologijom, ispusti štetnih materija će biti svedeni na minimum, što će značajno doprineti unapređenju i očuvanju životne sredine.
Nova fabrika karbamida u potpunosti će zadovoljiti potrebe domaće poljoprivrede, a deo proizvodnje biće namenjen izvozu.
U okviru rivampinga postojećih pogona planirano je da se rekonstruiše pogon za proizvodnju amonijaka, Amonijak III, što bi, pored uštede sirovina i energije, obezbedilo povećanje kapaciteta pogona sa dosadašnjih 938 na 1050 tona dnevno.
Pored rivampinga pogona Amonijaka III, planirana je rekonstrukcija pogona KAN i Azotna kiselina.

Pa vidi vidi, oni se šire i rade na povečanju proizvodnje a imaju samo 1000 zaposlenika.

Naravno da bi trebalo krenuti sa proširenjem kapaciteta Kutinske Petrokemije;
Jer bi naša Petrokemija mogla prodati i puno, puno više da može proizvesti.
Evo stavit ću citat iz jednog starijeg intervjua sa Mesarićem

citat.

Na hrvatskom tržištu dobili ste konkurenciju u vidu tvrtke Arvi iz Litve koja je vlasnik Azotare Pančevo te talijanske Adriatice Spa. Mijenja li se time tržišna pozicija Petrokemije?

– Ne smatramo ih pravom konkurencijom, a Arvijeva mješaonica gnojiva u Osijeku još nije počela s radom. Neobično je da neka talijanska tvrtka – čiji je kapacitet 120.000 tona gnojiva na trži štu čije su potrebe pet milijuna tona – dolazi proizvoditi gnojivo u Hrvatsku čije je tržište deset puta manje. Osim ako nema razlike u kvaliteti gnojiva na kojoj se namjerava zaraditi.
Inače, gnojiva se mogu razlikovati po topivosti u vodi, o kojoj ovisi može li biljka usvojiti minerale iz gnojiva, te po granulaciji. Razlikuju se i miješana od kompleksnih gnojiva, a kod miješanih ne možete naći dvije vreće istoga sastava, te biljka ne dobije sve što joj treba, a kupci mogu biti oštećeni jer za malo nižu cijenu dobiju mnogo nižu kvalitetu. Svi koji se razumiju u gnojiva složit će se da nam mješaonica gnojiva nije konkurencija.
U potrošnji gnojiva u Hrvatskoj oko 10 posto odnosi se na uvozna, iz Austrije, Ukrajine, Mađarske. Nedavno je donesen pravilnik o gnojivima čiji su standardi stroži od europskih. Prijavljivali smo neka uvozna gnojiva i dokazivali da "to nije to", da nam nelojalno konkuriraju, no gnojiva bi bila rasprodana, a kupci prevareni.

U kojoj mjeri vam je u regiji konkurencija Azotara Pančevo, koja je lani ponovno proradila?

– Oni nam jesu konkurencija, no imaju dosta problema i joπ su daleko od planirane proizvodnje milijun tona gnojiva godišnje. Imaju proizvodnju amonijaka i KANa, a pokušavaju i s NPK-om. Inače, u bivšoj SFRJ, dok su u Srbiji radile tri tvorni- ce gnojiva (Pančevo, Subotica i Šabac), Kutina je držala gotovo 50 posto jugoslavenskog tržišta.

Srbija treba mnogo veće količine gnojiva nego što ih Pančevo može proizvesti. Danas troše oko 700.000 tona, a sigurno bi mogli i dva milijuna. Srbijansko nam je tržište važno zbog blizine i rastuće potrošnje. Ostala su tržišta stabilna. Naime, osim 90 posto hrvatskog, Petrokemija drži i po 70 posto træiπta Slovenije i BiH. Već 40 godina naše je tržište i Italija, kamo izvozimo oko 10 posto ukupne proizvodnje. Izvozimo i u Španjolsku, Tursku, Njemačku, pa i u Afriku, ovisno o kretanju cijene. Za ovakvu je robu najbolje tržište okruženje, jer gnojivo ne trpi visoke troškove transporta. No, unatoč tim troškovima, danas se i na svjetskom tržištu mogu postići dobre cijene gnojiva.

Izvozimo oko 60 posto proizvodnje, a prodali bismo i više kad bismo mogli proizvesti. Lani smo bili deveti po veličini izvoznik u Hrvatskoj, a ove ćemo godine osvojiti još bolje mjesto.

kraj citata.
izvor
http://www.transfer-biro.hr/8020.aspx

Nove vijesti…
Evo direktno vijesti iz Beča, prošli tjedan bio je IFA sastanak skoro svih proizvođača gnojiva, na samom vrhu došli su do informacija da će izvozne takse od Kine biti produžene umjesto do 9 mjeseca do kraja godine, jer potres u Kini je oštetio 4 proizvođača gnojiva.
Nadalje u narednom periodu očekuje se velika kupnja Indije dakle u 2 tjedna, oko 1 300 000 tona gnojiva, cijena Urea bilježi blagi porast, a kada Indija počne kupovati UREU cijena će odletjeti preko 750 dolara po toni, amerikanci su počeli agresivnije kupovati gnojiva sa Kariba jer i oni očekuju znatnije poskupljenje gnojiva, pa je tako u prošlom tjednu cijena UREA gnojiva skočila za 50 dolara ili oko 8,5 posto na Karibima……
Pozdrav

Zna li netko otkud ovolika rupetina na kupnji. Meni ovo ne sluti na dobro..

Kupnja Cijena
358 234,00
200 216,01
50 216,00
15 213,50
30 210,12
100 210,01
50 210,00
69 185,01
40 180,00

Cijena Prodaja
239,99 59
240,00 80
240,39 63
240,40 68
241,00 191
241,90 123
242,89 100
243,90 140
247,99 60
249,90 495

pozdrav
molio bih vas iskusnije da mi pomognete oko nekih stvarčica
Naime, imam priliku otkupiti nekoliko paketa povlaštenih dionica ptkm od poznanika, pa me zanima da li postoji način da se to pravno sredi da nakon lock-up perioda dionice automatski postaju moje vlasništvo??? Ugovor kod javnog bilježnika?
Ili jednostavno moram ići na povjerenje da će poznanik prodati dionice kada mu ja to kažem i isplatiti mi lovu?

hvala unaprijed na odgovorima

Borba za INU je počela. Nakon što radnici ptkm uplate svoje dionice nema razloga da se i na ptkm ne otkriju karte. Na INI su zasada dva borca, a na PTKM bi ih moglo biti i više.

Tri su kupca na Ini………. MOL, OMV i LUKOIL,

a s PTKM ćemo vidjeti [lol]