pavarotti: ” Šta znači veća proizvodnja ako posluješ negativno = VEĆI GUBITAK! ” Ne. Veća aktivnost (proizvodnja) može od gubitaša napraviti profitabilno poduzeće. Stvar je u tome da se cijena proizvoda, pa prema tome i ukupan prihod sastoje od fiksnih i varijabilnih troškova. Fiksni troškovi uvijek su prisutni i ne mijenjaju se bez obzira na razinu aktivnosti (najamnine, deprecijacija, plače itd.). Varijabilni troškovi mijenjaju se srazmjerno promjeni aktivnosti (energija, matrijal, sirovine itd.). I fiksni i varijabilni troškovi ukalkulirani su u proizvodnu cijenu određenog proizvoda. Da bi poduzeće poslovalo na nuli (točka pokriča) ukupan prihod trebao bi pokriti ukupne fiksne i varijabilne troškove. U koliko poduzeće radi s gubitkom, znači da cijena proizvoda nije apsorbirala fiksne troškove, pa je iz toga razloga neophodno povećanje aktivnosti. Povećanjem aktivnosti, fiksni trošak dijeli se na više jedinica proizvoda te tako, ovisno o postotku povećanja aktivnosti, smanjuje se trošak proizvodnje proizvoda. Ukupan prihod i varijabilni troškovi se povećavaju, a fiksni ostaju isti te tako poduzeća povećava profit. Ako želiš, mogu ti ovo i matematički dokazati, ali na PM jer ne želim ostale zamarati s menađerskim računovodstvom. Pozdrav
napiši prijatelju, nećeš nas zamarati (barem ne mene). Niko od nas nezna sve, dobro je sve proučiti.
hvala unaprijed
pavarotti:
”
Šta znači veća proizvodnja ako posluješ negativno = VEĆI GUBITAK! ”
Ne. Veća aktivnost (proizvodnja) može od gubitaša napraviti profitabilno poduzeće.
Stručni naziv za ovo je Economy of scale iliti ekonomija obujma.
Vorda, znam ja to vrlo dobro. Zato i velim da prodajna cijena njihovog proizvoda neće (ne bi smjela ratsi) zbog seljaka i konkurencije, ali fixni troškovi su i dalje tu (3000 zaposlenih), varijabilni rastu (sirovine koje i oni uvoze rastu na svjetskom tržištu).
Naravno, kao što Mika kaže, sve se to rješava privatizacijom. Novi gazda će napraviti reda otpuštanjem viška radnika i snižavanjem troškova.
Ali bojim se da će to biti najtvrđi orah privatizacije. To bez politike nemože proći, a predizborna je godina. Da ne pričam o raznim sindikalnim stožerima za obranu. Sjetite se kako je prošla privatizacija npr. Valpova. Trakavica sa Sladoranom Županja još uvijek traje. Ovo će biti još gore, potrajat će to…bojim se godinama.
Granicni trosak..itd…uci se u osnovama ekonomije…[smiley2]
Da, napisi samo, zanima nas.
Kad me već tjerate …evo samo onog najosnovnijeg.
1.
proizvodnja = 1.000 kom
prodajna cijena = 1 kn
FT = 0,20 kn/ kom (ukupno 200 kn)
VT = 0,80 kn/kom (ukupno 800 kn)
ukupan prihod = FT + VT
1000 = 200 + 800 (točka pokriča jer je dobit 0)
2.
proizvodnja = 1.200 kom
prodajna cijena = 1 kn
FT = 0,17 kn/kom (ukupno 200 kn, ne mijenja se)
VT = 0,80 kn/kom ( ukupno 960)
ukupna prihod – cijena koštanja = dobit
1200 – (200 + 960) = 40 (dobit)
Ovdje nisu uračunati trokovi zaustavljanja i pokretanja pogona kojih sigurno ima.
Pozdrav
vorda, imas možda izračun za ptkm? koliko je očekivani porast proizvodnje i koji je omjer FT i VT?
jel očekivani porast proizvodnje može pokriti gubitak ptkm?
vorda, imas možda izračun za ptkm? koliko je očekivani porast proizvodnje i koji je omjer FT i VT? jel očekivani porast proizvodnje može pokriti gubitak ptkm?
Podatke nemam, kao vjerovatno niti menadgement PTKM. Ovi podaci i izračuni nisu predmet financijskog knjigovodstva.
Navodno je prihod PTKM oko 1,7 B kn ili oko 130 M mjesečno. Samo jedan mjesec zaustavljanja proizvodnje znači manjak prihoda od 130 M. Siguran sam da bez zastoja u proizvodnji PTKM može i mora poslovati pozitivno.
Pozdrav
Fala vorda! Evo danas u vijestima u 10 – nista od poskupljenja plina. A sto se tice poslovanja, vjerujem da svi od spomenutih 10 zainteresiranih za kupnju petrokemije vec imaju rjesenje kako pozitivno poslovati.
Inace ih ne bi bilo 10 nego -10[smiley2]
Kad me već tjerate …evo samo onog najosnovnijeg.
Da bi dobili upotrebljive podatke (oportunitetni trosak, pareto optimalnost,..) moramo uvrstiti i podatke koji nedostaju, bez njih se ne moze nista razaznati.