panda:
”
… takodjer nije nikakva pronevjera kupiti neke sirovine i platiti ih onoliko koliko kostaju. tu ne vidim nista sporno… ”
Kada su sirovine i materijal kupljeni to, samo po sebi, nema nikakav utjecaj na rezultat, samo na CF. Jednostavno promjena oblika imovine (novac-materijal). Bitno je kada je prodan proizvod u koji su ugrađeni materijal i sirovina, a to odbacuje sve tvoje špekulacije.
moze biti u vezi zaliha da se ide na trosak kada proizvedemo, odnosno skinmo sa materijala ….ne sjecam se skroz racunovodstva,
ali svakome pa tako i obicnim laicima je jasno da nesto sto proizvedemo ne moramo prodati 31.3. nego 1.4. i to se zove u teoriji gomilanje zaliha….
a ako je rijec o gotovim proizvodima za iznos koji se spominje u bilance, onda ova moja “spekulacija” i te kako drzi vodu….
Vorda nije u pravu. Čim primimo račun za nešto (sirovina), nastaje rashod. Točka. Osim u dogovoru” s dobavljačem, nemožemo utjecati na to. A prihod se može ostvariti kada želimo. možemo fakturirati nešto 31.3, 01.04., 01.08., nikad…(zalihe mogu stajati 100 godina, ili se mogu pokvariti, ili oštetiti, ovisno o čemu je riječ– da li bi to značilo da se rashod ne prizna!?!?!? NE)
Nadalje, u situaciji u kojoj iz dana u dan rastu cijene sirovina, vrlo je bitno koja se metoda vrednovanja zaliha koristi (FIFO, LIFO, HIFO)… To bi naravno trebalo obznaniti u računovodstvenim politikama, čije se mijenjanje mora nalasiti… no naravno, ovo je Hrvatska.
Primjer: Zalihe sirovine X smo kupovali u 1.mjesecu po cijeni 100, u 2. mjesecu po cijeni 200, u 3.mjesecu po cijeni 300. Recimo da je sirovina, bubam napamet, šljunak. Šljunak je šljunak bio on na jednoj hrpi ili na drugoj.ne piše na betonu koji proizvedemo koji smo šljunak koristili. Dolazi do trenutka kad se sastavlja izvještaj, a mi smo pola šljunka isloristili za proizvod, a pola ga stoji i dalje na zalihama. Sad je bitan momenat što ćemo pisati koji smo šljunak trošili, a koji je na zalihama.
1.slučaj, želimo prikazati lošije stanje. Pišemo da smo trošili skupi šljunak, a jeftini ostaje na zalihama—> pisat će manja vrijednost u zalihama.
2.slučaj, želimo bolje stanje, pišemo da smo trošili jeftiniji, što znači da je skuplji ostao na zalihama, automatski u bilanci imamo veću vrijednost zaliha.
Ovo je sasvim legitimna metoda i često se koristi, jedino bi se promjene računovodstrvenih politika trebale objavljivati.
Eto, pokušao sam što jednostavnijim primjerom pokazati, a vi sad razmislite, je li Mesarić htio, mogao, učinio…
Lijep pozdrav
Vorda nije u pravu. Čim primimo račun za nešto (sirovina), nastaje rashod. Točka. Osim u dogovoru” s dobavljačem, nemožemo utjecati na to.
buco nije u pravu.
točka.
pojašnjenje boldanog:
primanjem “računa za nešto (sirovina)”, knjiži se obveza u pasivi te konto klase 3 (zalihe materijala) u aktivi .
sirovina prolazi svoju transformaciju iz klase 3 u klasu 600 (zalihe proizvodnje u tijeku) te potom u klasu 630 (zalihe gotovih proizvoda).
tek prodajom gotovih proizvoda konto 630 (koji sadrži i cijenu kupljenog materijala) nestaje, a za taj iznos se opterećuju rashodi u računu dobiti i gubitka.
nemamo se što zavaravati. Ptkm je nekima prodavala gnojivo ispod cijene koju je mogla postići. Na iznos domaće prodaje dignite cijenu za 20 ili 30% i dobićete veći prihod od 64 milje kuna najmanje.
64-28=36 milje kuna neto dobit 1Q najmanje. A zamislite da je sve otišlo u izvoz koji plaća više (makar je vrlo upitno kolike cijene plaćaju pojedini kupci).
Ovakvo stanje je neodrživo i doći će dan kad će raditi po tržišnim principima.
Cijene UREA gnojiva FOB PTKM je 635 dolara po toni, to je oko 3000 Kn bez PDV-a izvoz, dok kod nas s PDV-om je 2539 Kn ili 2089 bez PDV, cijena UREA gnojiva i dalje skače, latinske zemlje uzimaju veliku količinu gnojiva, to su napravile prije INDIJE u ovom mjesecu treba očekivati jako veliku potražnju za UREA gnojivom od strane INDIJE.
Nadalje u 1q PTKM je izvezla je upola manju količinu gnojiva nego prošle godine, a ove godine je plasirala istu količinu gnojiva na HRV tržište, izvoz je bio blokiran i svima koji su dugo vremena znaju da se cijena gnojiva vani povećala za 120 posto od 1q prošle godine a PTKM je izvezla samo pola od onoga što je prošle….
Pozdrav
Gospodo koliko je proizvedeno tona u 1Q , ako netko zna
”
tek prodajom gotovih proizvoda konto 630 (koji sadrži i cijenu kupljenog materijala) nestaje, a za taj iznos se opterećuju rashodi u računu dobiti i gubitka.
Reci mi vlad što se onda događa sa sirovinom koja se nikad ne iskoristi za proizvodnju, recimo stoji sto godina. Da li trošak nabave iste opterećuje rashode ili?!
BigBoss dali znaš koliko je proizvedeno u 1Q ove godine a koliko 2007.
To me interesira da vidim dali su prikazali uopće sve proizvedeno jer sumnjam da bi Polančec lagao o podacima
A šta će biti sa raznim rezervacijama za 2007 godinu, gdje to odlazi a i sto tako šta će biti i sa dobiti za 2007.
Ja mislim da je taj manjak namjerno prikazan
..što se onda događa sa sirovinom koja se nikad ne iskoristi za proizvodnju, recimo stoji sto godina. Da li trošak nabave iste opterećuje rashode ili?!
Sirovine terete rashod u tri slučaja:
1. Kada je prodan proizvod u koji su ugrađene,
2. U slučaju vrijednosnog usklađenja,
2. U slučaju otpisa.
Buco: ” ..što se onda događa sa sirovinom koja se nikad ne iskoristi za proizvodnju, recimo stoji sto godina. Da li trošak nabave iste opterećuje rashode ili?! ” Sirovine terete rashod u tri slučaja: 1. Kada je prodan proizvod u koji su ugrađene, 2. U slučaju vrijednosnog usklađenja, 2. U slučaju otpisa.
Ako se roba za zalihe kupi, na dugovnu stranu ide u Zalihama, a ovo je sada odgovor gdje ide potražna strana……..
Jer u računovodstvu mora biti ravnoteža, jer za svaku stavku mora biti protustavka, dugovna je na zalihama a sada potražna strana u vezi nabave materijala je trošak za poduzeće……
BigBoss dali znaš koliko je proizvedeno u 1Q ove godine a koliko 2007. To me interesira da vidim dali su prikazali uopće sve proizvedeno jer sumnjam da bi Polančec lagao o podacima A šta će biti sa raznim rezervacijama za 2007 godinu, gdje to odlazi a i sto tako šta će biti i sa dobiti za 2007. Ja mislim da je taj manjak namjerno prikazan
Vidi u 2006/2007 stanje je bilo daleko gore kada je PTKM otišla u remont od 11.12.2006.-25.01.2007.
Dok ove godine govori se od 28.12.2007.-31.01.2008. eto samo ovaj podatak ti govori da PTKM morala je imati više robe nego prije…….. Pa Polančec nije rekao laž, već tako je moralo ispasti jer trebali su dopustiti povećanje cijene još od 19 posto u prvom povećanju i onda bi se iskazala prava vrijednost.
Pozdrav
Raduje me što za neke lošeg kvartala dionica nije značajnije pala,dapače vraća se gdje je i bila.Što nam govori da je sve manje ovčica u ovoj dionici,a ostali čekaju rasplet igre oko PTKM i naravno cijene koja će biti i nekoliko puta veća od sadašnje.Samo da nam se ne desi da nam ova hijena od Tode ne kupi PTKM.