Vjest dana u Sloveniji-Jansa i Miller (glavni boss Gazproma) su se dogovorili da ce trasa plinovoda “Juzni tok” iz Rusije do sjeverne Italije ici preko Slovenije in ne preko Avstrije, kako je bilo prvotno planirano. Navodno zbog konflikta izmedu Gazproma i OMV (Avstrije). Do Slovenije ce plin doci preko Madarske. Nitko u tom kontekstu ne spominje Hrvatske.
Mika,Big Boss, Goran8…kao strucnjaci za plinovodnu problematiku, nikdje ne vidim vasih komentara na tu temu.

Kakva je to određena odgovornost? Sad će se Mesarić ustrtariti i opet iz ponova…

OPA Janez počeo da piše slovenskim jezikom, e moj janeze pa zar nisi pratio sastanak našeg premijera neki dan u Mađarskoj, ja ti neću ništa prepričavati, imaš post na ovoj temi o tome šta su kolege komentirale

Prijatelju, vjerujem da si pratio vijesti zadnjih dana kad je gospon Sanader posjetio prijatelja Mađara i dogovorio spoj plina na Mađarsku i obrnuto. Dakle, dogovor je da ruski plin za zapadnu evropu ide preko Mađarske i Hrvatska se spaja na krak tog plinovoda. To je u principu isto kao da cijevi idu preko Hrvatske samo jeftinije za nas.[thumbsup]. A vi i dalje nemate tvornicu đubra.

Al vas dalmoš malo odostraga, a?

Po mojim saznanjima, Mesarić nije čovjek kojeg je lako preplašiti. no, prebacimo se u politički način razmišljanja. Sanader je prošle subote posjetio PTKM i podijelio radnicima dionice. Nitko ozbiljan neće pomisliti da ga tamo Mesarić nije obavijestio o povećanju cijena gnojiva. Ne obavijestiti većinskog vlasnika o namjeri povećanja cijena bilo bi ravno suicidu.

Naravno, Mesarić ne bi povećao cijene da u Kutini nije dobio zeleno svjetlo za taj čin. Uostalom, Pankretićeva poruka je jasna: Vlada nema nikakvih zakonskih mogućnosti da da spriječi PTKM da povisi cijene.

To je glavna poruka. Ostalo su trkeljanja.

jednostavno mesarić je morao povisiti cijene što zbog rastući svjetskih cijena sirovina, a što zbog mogućnosti da se dodatno zaradi na robi koja je tražena. Porast cijene koštanja pšenice i kukuruza u rh (odnonso svih inputa u proizvodnji) ne bi trebao biti viši od 50% + ta je roba tražena na domaćem i svjetskom tržištu. Porast cijena pšenice trenutno iznosi i do 100 % a prema burzovnim prognozama to bi trebalo biti od 50 do 70 % u razdoblju od 9 do 12 mjeseca prema sadašnjim podacim u ovoj godini. Znači i uz povećanje cijene inputa u proizvodnji ratarskih kultura postoji mogućnost zarade tj. prodat će se proizvod. Ono što je problematično jest produktivnost domaćeg proizvođača. S 4 t/ha ne može se biti gospodarstvo-firma, znači treba ulagati u znanje, tehnologiju, tržište je trenutno blagonaklono spram tog proizvoda i još k tome poticaji, znači da bi trebalo po proizvođača biti ova godina ok. Druga stvar je sada što će sve živo poskupjeti, gledajući samo proizvodnju žitarica to bi trebalo biti sve ok.

Da razjasnimo zašto bi cijena plina trebala biti kontrolirana dok cijena gnojiva ne.

Razlog 1.
Ina 70 posto količine plina proizvede iz našeg Jadrana ili nekog dijela kopna, ona izbuši rubi instalira opremu i to je to, nema više nikakvih drugih troškova..

Razlog 2
Cijena gnojiva nije samo cijena plina već i sulfata, dušika, fosfata, sumpora, kamena i drugih sirovina
pošto Hrvatska nema tih sirovina Ptkm mora uvoziti te komponete po tržišnim uvjetima dok INA ne mora ništa više uvoziti iskopa rupu i to je to

Razlog 3
Plina nema tokom cijele godine pa PTKM mora stajati kada je najisplativija proizvodnja gnojiva

Razlog 4
Ina zarađuje na plinu jako mnogo dok PTKM trpi na cijeni gnojiva

Razlog 5
Ako ne proizvodiš dobitak, proizvodiš gubitak propadaš, a INA samo da prodaje plin imala bi čisti profit oko 1.5 milijardi Kn, za PTKM je bitno da ima profitabilnu stopu u RH i ništa više, dok INA ima kako sam prije napisao da se INA bavi samo s plinom oko 1.5 milijarde Kn dobiti po cijeni od 1 Kn po m3.

Eto to su razlozi
ponavljam nemam ništa protiv da je cijena gnojiva na granici isplativosti ali ako PTKM to radi u HRV onda moraju svi se u krugu tako ponašati.

Važeći podaci za uredovni dan 17.04.2008 .

PETROKEMIJA D.D./REDOVNA DIONICA PTKM-R-A

Vlasnik računa Stanje [%] Vrsta računa

1. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 1.210.822 36,24 Osnovni račun
2. MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA 869.396 26,02 Osnovni račun
3. PBZ D.D./THE BANK OF NEW YORK AS CUSTODIAN 212.863 6,37 Skrb. račun
4. HPB D.D./KD INVESTMENTS – VICTORIA FOND 91.729 2,75 Skrb. račun
5. HPB D.D./KAPITALNI FOND D.D. 68.581 2,05 Skrb. račun
6. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 53.348 1,60 Skrb. račun
7. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./ERSTE PLAVI OBVEZNI MIROVINSKI FOND 42.239 1,26 Skrb. račun
8. HPB D.D. 42.066 1,26 Skrb. račun
9. RH,VLADA,SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA UPRAV.DRŽ.IMOV 40.000 1,20 Osnovni račun
10. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB 30.854 0,92 Skrb. račun
Ukupno: 79,67

erste plavi na 42000 i nesto sitno komada[thumbsup]