naravno, Srbija nema snage napasti RH, ali stvar je PERCEPCIJE ljudi
ovdje u Britaniji cim se nesto dogodi na Kosovu, Srbiji, BiH, ljudi me pitaju sto to znaci za regiju i Hrvatsku
uslaskom u NATO mi smo konacno dio svijeta u kojem nema vise takvih pitanja

Nama treba NATO, to je po meni neminovno, ne samo sa političkog aspekta nego i sa sigurnosnog i ekonomskog[thumbsup]

Rumsfeld pozvao na primanje Hrvatske, Albanije i Makedonije u NATO

Bivši američki ministar obrane Donald Rumsfeld u petak je pozvao saveznike iz NATO-a da na summitu u Bukureštu potvrde odlučnost i relevantnost Saveza, ističući kako je “stratreški imperativ” trenutka pozivanje u članstvo Hrvatske, Makedonije i Albanije, te otvaranje procesa priprema Ukrajine i Gruzije za članstvo.

“Nema boljeg načina za napredovanje NATO-a od davanja pozivnica za punopravno članstvo Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji te započinjanja procesa dovođenja Ukrajine i Gruzije u Savez u budućnosti, kroz Akcijski plan za članstvo (MAP)”, naglasio je Rumsfeld u komentaru koji u petak objavio utjecajni The Wall Street Journal.

NATO-u, po Rumsfeldu, danas treba jasnoća ciljeva jer bi “pokazivanje plašljivosti u Bukureštu” moglo unazaditi prilagodbu zahtjevima 21. stoljeća.

“Odlučan iskorak od tradicionalnog načina razmišljanja strateški je imperativ kako bi Savez ostao relevantan u odnosu na izazove s kojima je suočen”.

“Upitnoj europskoj predanosti” misiji NATO-a u Afganistanu, Rumsfeld suprotstavlja “jasnu odlučnost Hrvatske, Albanije i Makedonije da pridonesu teškim misijama. Zajednički, tri balkanske države imaju više od 650 vojnika koji trenutačno služe u Afganistanu i Iraku”.

Hrvatska trenutačno ima više od 200 vojnika koji obučavaju Afganistansku vojsku i služe u provincijskim timovima za obnovu (PRT), navodi bivši ministar.

Tri zemlje koje su se proteklih godina kroz MAP pripremale za NATO “sada ispunjavanju nužne kriterije za članstvo”, predane su ljudskim pravima i regionalnoj stabilnosti, te zaštiti manjinskih prava, navodi Rumsfeld, i dodaje kako one izdvajaju veći postotak BDP-a za obranu od većine zapadnoeuropskih članica Saveza.

Hrvatska, Makedonija i Albanija izgradile su zdrave obrambene kapacitete u obavještajnom i sanitetskom segmentu te za specijalne operacije, koje koriste u Afganistanu i Iraku “preuzimaući teške misije koje nekoliko sadašnjih članica NATO-a nije bilo spremno izvesti”.

“Hrvatska, Albanija i Makedonija svakako nisu velike geografski, no po operativnosti i svojim pristupom, doprinosima koje donose u NATO, daleko će nadmašiti svoju veličinu”, naglašava Rumsfeld u komentaru.

Kada je riječ u Ukrajini i Gruziji, bivši prvi čovjek Pentagona, navodi da su to demokratske, politički zrele i relativno stabilne zemlje, čije su vlade, nazastrašene prijetnjama Kremlja, izrazile želju da uđu u program MAP-a.

Rumsfeld u komentaru kritizira Grčku zbog prijetnji vetom na pozivnicu Makedoniji zbog spora oko imena, te Rusiju zbog “taktike zastrašivanja” iz Hladnog rata.

Moskva je zaprijetila okretanjem raketa prema Ukrajini i poticanjem nemira u Gruziji, ako uđu u MAP.

“Budućnost NATO-a i njegov kredibilitet kao najznačajnijeg političkog i vojnog instrumenta svjetskih demokracija, previše su važni da bi bili sputani ograničenim sporom oko semantike ili taktikama zastrašivanja koje više pristaju prošlom stoljeću”, podvlači Rumsfeld.

Širenje NATO-a na Hrvatsku, Albaniju i Makedoniju i izgradnja bliskog partnerstva s Ukrajinom i Gruzijom, pomoći će da se ublaže zabrinutosti kako Savez više nema kolektivnog karaktera za teške poslove nužne da se prevladaju izazovi u Afganistanu, ocjenjuje on, te ističe kako su te zemlje spremnije preuzeti odgovornosti NATO-a od nekih punopravnih članica.

“Hrvatska, Albanija i Makedonija danas su spremne preuzeti te odgovornosti. Gruzija i Ukrajina bit će spremne idućih godina ako uđu u MAP. Summit u Bukureštu nudi mogućnost za ispunjavanje interesa svih 26 članica kroz proširenje NATO-a. Sada nije vrijeme za sumnje u sebe. Sada je vrijeme za američko i europsko vodstvo”, poručio je saveznicima Donald Rumsfeld, bivši ministar obrane i jedan od najistaknutijih dužnosnika administracije u prvih šest godina mandata pre

ide mi na zivce ovo pozivanje mail-ovima za referendum i bla bla.Kao placat 10 milja godisnje,preleti nato aviona…a ne pisu kolko ce gospodarstvo dobiti na tih smjesnih 10 milja…
Ko je protiv a da je u ovakvom okruzenju nek se probudi

Da kolega, nevjerojatno smo velika, bitna i mocna super-sila na svim poljima i segmentima, bas se pitam kako je NATO uopce mogao bez nas?!
Trebamo li postati Albanija za vrijeme E. Hoxe, njima isto nije nitko trebao, svi su trebali njih?!

A šta ćeš….stoka sitnog zuba!

Zar stvarno mislite da strani kapital samo čeka naš ulazak u NATO? To je smiješno. Strani kapital bi davno došao da su naše dosadašnje vlade osmislile pravilnu porznu politiku, poradile na razvoju pravne države, poboljšale administrativne procedure… Ako strani kapital nije došao u vrijeme kad je radna snaga bila jeftina (u vrijeme kad je došao u Poljsku, Mađarsku i ostale istočne zemlje), teško da će više doći sada kad je i istočna Europa preskupa. Zašto svi sele proizvodnju u Kinu?
Zar stvarno neko može nasjesti na tako jeftinu demagogiju [shocked]
Mi smo mali, ali itekako im trebamo. Riječ je o geostrateškom preslagivanju. A svaki prodani avion, tenk i raketni sustav, uvijek dobro dođu, posebno kad možeš planski odrediti tko će i koliko čega kupiti (to su inače postulati tržišnog gospodarstva koje toliko zagovaraju, a kvote i ostale stvari, to je postojalo samo u komunizmu, yeh right!).
Naši prvi susjedi Slovenci od prije nekog vremena su u Sjevernoatlantskom savezu, a nedavno im je došao na naplatu dio članarine. Pazite, samo dio. Zračna zaštita stoji ih dvadeset milijuna eura godišnje. Prilična je to svota, složit ćete se, za jednu zemlju koju supersonični avion preleti za nekoliko minuta. A zašto? Možete li se sjetiti kada je posljednji put ugrožen zračni prostor Republike Slovenije? I tko bi im ga uopće ugrozio?
http://www.jutarnji.hr/komentari_i_misljenja/kolumne/clanak/art-2008,3,29,tomic_kolumna,113982.jl

Još jedna stvar za one koji mašu nekakvim prijetnjama iz susjedstva:
1991- nemamo vojsku, oružje teritorijalne obrane pokradeno i podjeljeno paravojnim okupatorskim postrojbama, već raspoređenim po Hrvatskoj. Strana (JNA) armija raspoređena po Hrvatskoj. Hrvatskoj uveden embargo na uvoz oružja. Jel možda zvuči poznato ili ste taj dio povijesti prespavali? Tada smo se mogli obraniti, a sada ne možemo?
Osim toga, NATO-u i Americi nije potrebno članstvo neke države da bi intervenirali, stacionirali svoje baze i sl. ukoliko im je to u interesu. Rata na Balkanu ne može biti, ma kakav radikal došao na vlast. Samo je pitanje kome mogu poslati račune na plaćanje, a kome ne. Ja plaćam već podosta računa, a ako nekima nije dosta, slobodno dajte podršku NATO-u [smiley]

Ne znam što nam treba citiranje Rumsfelda. Baš nam on treba reći što je dobro za nas. Ni njegovi vlastiti sugrađani više ne vide smisao njihove “misije” u Iraku, i sad će nam on reći što NATO donosi? A ništa konkretno nije ni rekao. Eto, pohvalio je našu vojsku, lijepo od njega.

“Kada je riječ u Ukrajini i Gruziji, bivši prvi čovjek Pentagona, navodi da su to demokratske, politički zrele i relativno stabilne zemlje, čije su vlade, nazastrašene prijetnjama Kremlja, izrazile želju da uđu u program MAP-a.” – mali komentar: Ukrajina i Gruzija NIKAKO nisu demokratske i politički zrele zemlje. U Gruziji sam bila osobno na predsjedničkim izborima i mogu samo reći da je Hrvatska u usporedbi s njima Norveška. To što je Rumsfeld izvalio je čista glupost. A to što im Rusi ne daju živjeti jest žalosno, i mogu shvatiti zašto žele u NATO. No pitam se da li će im to uopće pomoći.

Zapostavljena tema, pozivnica stigla, Bush stiže a mi ćemo izgleda otić..

03.04.08. 16:42:00 NEWS-H4039790

Milanović: pozivnica za NATO jača međunarodni položaj Hrvatske

ZAGREB, 3. travnja 2008. (Hina) – Predsjednik SDP-a Zoran Milanović izjavio je danas da je Hrvatska, dobivanjem pozivnice za članstvo u NATO-u, ojačala svoj položaj u međunarodnoj zajednici.

“Hrvatska sada ima napredniji položaj u međunarodnoj zajednici. Imat ćemo priliku biti tamo gdje se donose odluke i na njih izravno utjecati”, rekao je Milanović u središnjici SDP-a.

“To je značajna stvar za Hrvatsku. Da je bilo drugačije, mogli smo i ranije u NATO, ali i ovo je priznanje za napore koje je Hrvatska činila, za njezinu prisutnost u misijama NATO-a”, dodao je.

Upitan tko je, po njegovu mišljenju, zaslužan za to što je Hrvatska danas dobila pozivnicu za NATO na summitu tog vojno-političkog saveza u Bukureštu, Milanović je odgovorio da zasluge ima nekoliko hrvatskih vlada, naglasivši da je Hrvatska “već neko vrijeme kvalificirana i sposobna za članstvo u NATO-u”, te da je NATO drugačija asocijacija od EU.

Iskreno mu je, kaže, žao što pozivnicu za članstvo u NATO-u, uz Hrvatsku i Albaniju, danas nije dobila i Makedonija, koja je, smatra, u nekoliko navrata postala žrtva za nešto što nije trebala.

No, nada se da će Grčka i Makedonija uskoro uspjeti riješiti spor, te da će i Makedonija – budući da ne treba čekati novi summit NATO-a, već odluku može donijeti i Vijeće NATO-a – dobiti pozivnicu.

Upitan kako komentira “drakonske” ustavne odredbe o referendumu, za čije je raspisivanje u dva tjedna potrebno prikupiti potpise 10 posto birača (oko 450.000 potpisa), Milanović je odgovorio da takvi propisi unaprijed na neuspjeh osuđuju svaku građansku inicijativu za referendum, pa i onaj za ulazak Hrvatske u NATO.

“Ne mogu zamisliti u kojem bi slučaju bilo koja građanska inicijativa mogla uspjeti u dva tjedna mogla prikupiti 450 tisuća potpisa, to je nemoguća misija”, rekao je.

15:46:01 NEWS-H4039771

Hrvatska bi do proljeća sljedeće godine trebala postati članicom NATO-a

BUKUREŠT,3. travnja (Hina) – Hrvatska je u četvrtak na summitu NATO-a u Bukureštu dobila pozivnicu za članstvo u Savezu, nakon čega slijede pristupni pregovori i postupak ratifikacije, a punopravnom članicom trebala bi postati za oko godinu dana i kao članica sudjelovati na sljedećem summitu u proljeće 2009.

Pozivnica ne znači i automatsko stupanje u članstvo, nego je zapravo poziv za početak pristupnih pregovora, koji za razliku od pregovora o članstvu EU-a, traju vrlo kratko.

Pregovori se održavaju na dva sastanka u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, na kojima će se okupiti stručnjaci NATO-a i predstavnici hrvatske Vlade. Rezultat tih razgovora je utvrđeni vremenski raspored dovršetka potrebnih reformi, koje se mogu nastaviti i nakon stupanja zemlje u članstvo.

Tijekom tih pregovora predstavnici pozvane zemlje službeno potvrde svoju volju da prihvaćaju obveze koje proizlaze iz Washingtonskog ugovora, kojim je utemeljen NATO.

Na prvom sastanku se razgovara o političkim i vojnim pitanjima, odnosno o tome jesu li ispunjeni traženi uvjeti za pristupanje NATO-u.

Drugi sastanak je posvećen više tehničkim pitanjima – resursima, sigurnosnim i pravnim pitanjima te o doprinosu koji će zemlja uplaćivati u zajednički proračun NATO-a. Veličina doprinosa određuje se prema gospodarskoj snazi svake zemlje. Zemlje članice u zajedničku blagajnu NATO-a uplaćuju oko 0,5 posto svog vojnog proračuna. Prema procjenama, Hrvatska bi trebala uplaćiviti oko tri milijuna eura godišnje u NATO-ov proračun.

Po završetku pristupnih pregovora, pozvana zemlja šalje NATO-u pismo namjere zajedno s utvrđenim vremenskim rasporedom za dovršetak potrebnih reformi. Pismo namjere upućuje ministar vanjskih poslova pozvane zemlje glavnom tajniku NATO-a i u njemu zemlja potvrđuje da prihvaća obveze koje proizlaze iz članstva.

Nakon toga, NATO priprema protokol Washingtonskom ugovoru, koji predstavlja amandman i koji nakon ratifikacije postaje sastavni dio Ugovora. Nakon potpisivanja protokola slijedi postupak ratifikacije u svim zemljama članicama, sukladno njihovim nacionalnim procedurama. Kada se završi postupak ratifikacije, zemlje članice obavijeste o tome američki State Department, koji je depozitar Washingtonskog ugovora, a onda glavni tajnik NATO-a poziva zemlju da pristupi Sjevernoatlantskom ugovoru. Na kraju pozvana zemlja, sukladno svojoj nacionalnoj proceduri, ratificira protokol, a čim se svi ratifikacijski instrumenti dostave State Departmentu, ona postaje punopravnom članicom NATO-a. Stupanje u članstvo formalno se obilježava svečanim podizanjem zastave nove članice ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu.

Premijer Ivo Sanader rekao je na konferenciji za novinare kako očekuje da će protokol o pristupu biti potpisan u srpnju.

Očekuje se da bi Hrvatska mogla kao punopravna članica sudjelovati na sljedećem summitu NATO-a, koji će se održati u travnju 2009.

Čelnici NATO-a odlučili su u Bukureštu da će sljedeći summit, koji pada na 60. obljetnicu Saveza suorganizirati Francuska i Njemačka, u dvama susjednim gradovima s obje strane granice, Strasbourgu i Kehlu. To će biti prvi put da se summit NATO-a održava u dvjema državama.