Glede ‘kako znate da se ne slazem s vama’

‘@ super, ja se ne slazem s vama’-to je vasa recenica iz koje sam logicki zakljucio da se ne slazete sa mnom. Pazljivije citajte ono sto ste sami napisali. Koncentrirajte se.

Glede produktivnosti mojih pitanja

U jednom od postova sam objasno smisao pitanja, pa cu ponoviti.

‘Kratko objasnjenje i smisao postavljenih pitanja:
-Pitanja su postavljena s pretpostavkom da ste upoznati s osnovnim informacijama vezanim za monetizaciju autocesta, na temelju kojih donosite zakljucke.
-Alternativno, donosite zakljucke bez poznavanja osnovnih informacija-sto je karakteristika manje inteligentnih ljudi’.

Jos bi dodao slijedece:
-Pitanja su postavljena kako bi se vodila kvalitetna i smislena rasprava na temelju poznavanja osnovnih cinjenica.
-Bez poznavanja odgovora na postavljena pitanja, nije moguce znati
a)koje su moguce alternative monetizaciji
b) koliko su te alternative realne/ostvarive
c) koliko su te alternative skuplje ili jeftinije od monetizacije

2 ilustrativna primjera:

Koliko je smisleno tvrditi da je refinanciranje povoljnija alternativa od monetizacije, ako:
a)ne znate koliki je prosjecni ponderirani trosak duga na postojece kredite
b)ako ne znate koliki bi bio trosak duga na i) obveznice s dospijecem od 5, 10, 20, 30 godina ii)druge altrnativne nacine refinanciranja?
To je kao da tvrdite da je X skuplji od Y, a ne znato koliko kostaju X i Y. Malo tupasto, zar ne?

Koliko je smisleno tvrditi da je moguce/povoljnije refinanciranje novim kreditima, ako:
a)ne znate kolika je maksimalna izlozenost JP Morgana, Morgan Stanley-a i Deutsche Banke i drugih banaka prema Hrvatskoj?
b)ne znate koliko je potrebno novih banaka koje bi bile voljne refinancirati postojece kredite, s obzirom na maksimalnu izlozenost banaka prema rh?
c)ne znate koje su to postojece banke koje su voljne reprogramirati postojece kredite uz povoljniji rok otplate i manju kamatu?
d)ne znate koliki je prosjecni ponderirani trosak duga na postojece kredite

To vam je kao da tvrdite da postoji izravna autobusna linija do Sydney-a i da je to povoljniji nacin putovanja do Australije od avionskog prijevoza s presjedanjima. A ne znate da se busom ne moze do Australije jer bus ne vozi po vodi, niti znate kolika bi bila cijena bus-surfanja do australije. Opet, malo tupasto, zar ne?

Nadam se da sam vam ovim slikovitim/prilagodjenim primjerima uspio objasniti poantu postavljanja pitanja. Ako nisam, pokusat cu se spustit za razinu nize i objasniti svom 5godisnjem necaku na temelju primjera, pa ako on bude shvatio-onda cu te iste primjere podijelit s vama.

Ako vi ne mislite da je svrsishodno raspravljati o pitanjima koja su kljucna za razumijevanje ove teme…
Ako mislite da je svrsishodnije pisati zbrda-zdola, nepovezano
Ako mislite da je svrsishodnije nesto tvrditi i zucno braniti svoja stajalista, a da niste upoznati s osnovnim informacijama o temi o kojoj raspravljate
Onda ste idealan kandidat za saborskog zastupnika, ili TV voditelja u Hrvatskoj.
Kad sam preselio u inozemstvo, jedna od prvih stvari koje sam naucio je da nista ne tvrdim, ako svoje tvrdnje ne mogu potkrijepiti relevantnim argumentima i izvorima.

Glede vaseg protivljenja monetizaciji

‘Gdje ste procitali da sam ja protiv monetizacije…’ To je vasa recenica. Ja nigdje nisam napisao da ste vi protiv monetizacije. Nisam cak ni implicirao da ste protiv monetizacije. Opet ponavljam, pazljivo citajte ono sto pisete i ono sto drugi pisu. Koncentrirajte se.

Glede filozofije i rijesavanja problema

Na forumima se ne rijesavaju problemi, vec se o njima raspravlja.
Kad se raspravlja bez argumenata, onda se to moze nazvati filozofiranjem.
Postoji vise nacina rijesavanja problema.
Da bi se problem rijesio, potrebno je u najmanju ruku raspolagati s onim najosnovnijim informacijama.
S obzirom da ne znate osnovne informacije, ne znate ni koji je nacin ucinkovitiji niti koji je jeftiniji.

Glede mog stava i alternative monetizaciji (aleluja)

O njemu sam pisao u jednom od proslih clanaka na ovu temu. Mozda vi niste procitali pa ne znate, ali ima onih koji jesu citali ali i dalje tvrde da nisam iznio svoj stav. Evo, drage volje cu vam ponoviti:

Kad odgovorite na onih 20-tak pitanja, dodjete do zakljucka da je teoretski najpovoljnija moguca alternativa monetizaciji:
nove banke refinanciraju manji dio postojecih kredita (dulji/povoljniji rok dospijeća i dinamika placanja uz visu kamatu)
+stare banke refinanciraju dio postojecih kredita (dulji/povoljniji rok dospijeća i dinamika placanja uz visu kamatu)
+refinanciranje dijela kredita izdavanjem drzavne obveznice na 10g (ne postoji interes investitora za obveznice s duljim dospijecem; kada bi postojao interes, trosak duga bio bi veci sto je dulje dospijece)
To je najpovoljnija alternativa monetizaciji, ali je opet skuplja.

Zakljucno od mene

Da me niste pilili s razno-raznim trivijalnostima…
Da ste se fokusirali na pitanja koja su kljucna za razumijevanje monetizacije…
Prije biste dosli do ovog mog zakljucka
Nesto novo i korisno bi naucili
Ovako niste naucili nista
Slijedeci put kad bude ova tema, ja cu ponovo postavit ista pitanja (po treci put!)
Namjerno necu do samog kraja iznijeti svoj stav (kao i prosli put), u nadi da ce se netko sjetit da ukljuci mozak i raspravlja o meritumu
Vecina ce se opet ljutit na ista pitanja
Vecina ce vrijedjat po nekoj ideoloskoj osnovi
Ja cu opet odgovarat na vasa trivijalna pitanja i vau-vau argumente
I opet nista novo i korisno necete naucit
Vrlo zanimljiv drustveni eksperiment

‘ Ako ste zauzeli neki stav temeljem podataka i cinjenica lako ga mozete promijeniti temeljem nekih novih podataka i cinjenica. Ali ako ste ga zauzeli temeljem indoktrinacije nema tih novih podataka i cinjenica koje ce utjecat na promjenu stava.’

DA BI NAŠ JEZIK IŠAO U KORAK S VREMENOM, UKAZALA SE POTREBA ZA UVOĐENJEM U GRAMATIKU I OSMOG PADEŽA…

8. KORUPTIV (odgovara na pitanja: KOME? KOLIKO?)

[emo_namigusa]

Riječ filozofija dolazi od riječi philein i sophia, što bukvalno znači ljubav prema znanju ili mudrosti. Ona pokušava spoznati istinu i svijet. Ovo što se piše na forumu bi se preciznije moglo okarakterizirati kao trkeljanja ili baljezganje.

@ super

Kada me citiraš molim te citiraj me cijelog.
Da, ja se ne slažem s Vama prvenstveno na način koji Vi vodite raspravu.
Drugim riječima umjesto da se bavite meritumu problema Vi raspravljate o sudionicima rasprave.

Dopustite da ne mogu svi biti lijepi, pametni i koncentrirani kao Vi.

Kad Vam nešto ne paše onda koristite iste VAU VAU argumente kao i Pero.
Skoncentrirajte se.

Iskreno, meni je jako teško držati koncentraciju na Vaše postove jer toliko zadavite sugovornika s različitim upadicama da sam iskreno zaboravio koje je pitanje.

Znači ukoliko želite zainteresirati sugovornika trebati biti kratki, jasni i koncizni držati se merituma stvari.

Ja moram priznati da nisam prije čitao Vaše postove na ovu temu,ali iz ovih Vaših postova nisam isčitati zbog čega je monetizacija najpovoljnije rješenje.

A najmanje da sam vidio argumente i dokaze toj tvrdnji.

I opet ste zaključili da je sve skuplje od monetizacije.

Pa dobro zbog čega se sada država ne zaduži, jer je stanje na vanjskom tržištu idealno po puno manjoj kamati i to predvidi za otplatu glavnice.

HAC i društva se lijepo raspuste, čitaj stečaj s likvidacijom (čitaj svi djelatnici dobivaju otkaz) i ustroji se društvo koje održavati AC s minimalnom plaćom bez Uprave i šefova već direktno pod Ministarstvom prometa.

Iz tih ušteda, cestarine i dosadašnjih trošarina isplaćivati će se rate kredita koje su povoljnije.

Ako koncesionar vidi u tome neku zaradu, onda je valjda ima.

A mi imamo još trošarine.

Znači manji troškovi, puno povoljnija kamata i plan otplate kojeg se treba držati će polučiti uspjeh.

Iskreno, s Vama neću više raspravljati jer ne vidim svrhu, a da Vam bude jasno zbog čega trebao bi Vam objasniti kao malom djetetu, a za to nemam vremena ni volje.

Lp

Glede merituma, stila rasprave, svega i svacega

Pogledajte prvu polovicu vaseg teksta.
Kako da ja kratko, jasno i koncizno odgovorim na 16 razlicitih misli, od koje ni jedna nema veze s monetizacijom?
Ja namjerno odgovaram na sve te misli
a) jer uglavnom ne vidim pitanja/komentare koji se ticu merituma.
b) Da ukazem na apsurd rasprave koja se ne dotice onog bitnog
Pravilno zakljucujete da se ne doticem merituma.
Ovako se mozemo nadmudrivati do nove godine.
Pa kad ste pokazali dobru volju, hajmo onda za promjenu o bitnom.

Glede ‘zasto se drzava ne zaduzi…po manjoj kamati’

Drzava se moze zaduziti na nacin da izda 10g obveznicu i primljeni novac (cca 20 mlrd kuna) proslijedi HAC-u u obliku kredita.
Yield/coupon na 10g obveznicu bi iznosio cca 4%
Prosjecni ponderirana cijena duga na postojece kredite je cca 4%
Dakle, cijena duga bi otprilike bila ista.
Ne racunajuci kamate, da li bi HAC bio sposoban otplacivati 20 mlrd kuna glavnice tj 2mlrd kuna godisnje narednih 10g?
S prihodom od 1.4 mlrd, HAC ne bi bio u stanju placati 2 mlrd kuna godisnje. O kamatama da ne govorim.
Ili da ipak spomenemo kamate na 10g obveznicu uz coupon od 4%? Ajmo i to.
4% coupon-a na nominalu od 20mlrd kuna znaci kamatu od 800 milijuna kuna godisnje, odnosno 8 milijardi kuna kamata za 10g. S obzirom da se obveznice izdaju uz bullet maturity (cijeli iznos glavnice se placa po dospijecu), postavlja se pitanje: Po kojem cete yield-u/kuponu refinancirati te obveznice za 10g kad bi kamatne stope mogle biti vece (danas su na povijesno najnizim razinama)??
A da otpustimo sve zaposlene. Bi li onda HaC mogao vracati kredite? Troskovi zaposlenih u HAC iznose 390m kuna i onda opet dodjete do problema malih prihoda od 1.4 mlrd.

Drzava se moze zaduziti na nacin da izda 20-30g obveznicu i primljeni novac (cca 20 mlrd kuna) proslijedi HAC-u u obliku kredita. Malo morgen.
Stvar je u tome da drzava ne moze izdati obveznicu na 20-30g, jer ne postoji interes investitora za tako dugo dospijece.
Kada bi postojao interes, yield/coupon bi bio veci od 4%. Sto je duze dospijece, to je veci yield.
Dakle, to je skuplja opcija od one prve i neostvariva.

Kreditno zaduzenje/refinanciranje postojecih kredita
Postojeci kreditori bi bili spremni refinacirati obveze uz povoljniji rok otplate i visu kamatu.
-Ni jedna banka vam nece produljiti rok otplate i smanjiti kamatu ako ima mogucnost naplate po postojecim visim kamatama.
Nove banke koje ce refinancirati postojece kredite? Malo morgen. Zasto malo morgen?
-E, tu dolazimo do pitanja maksimalne izlozenosti banaka prema RH. Nove banke ne mogu refinancirati sve postojece kredite upravo zbog mog nesvrsishodnog pitanja o maksimalnoj izlozesnosti banaka prema RH. Kako je velik broj najvecih banaka vec kreditirao autoceste, morali biste naci poprilicno veliki broj novih banaka jer manje banke imaju manju maksimalnu izlozenost prema RH.
-Dakle, ta opcija je nerealna. Kada bi i bila realna, nove banke bi bile spremne refinancirati postojece kredite uz povoljniji rok otplate i visu kamatu. Zasto visu kamatu? Zbog 2 razloga. Prvo, manje banke imaju visi trosak duga, pa plasiraju kredite uz visu kamatu. Drugo, puno puno vaznije, kreditna sposobnost HAC-a je losija nego sto je bila prije nekoliko godina. HAC je zaduzeniji. Sto je veca zaduzenost kompanije, veci je rizik za kreditora i veca je kamata po kojoj se ta kompanija moze zaduzivati.

A kako se to onda privatnom koncesionaru isplati? E, pa upravo i ponajvise zbog odrzive strukture financiranja. Koncesionar ne preuzima postojece, neodrzive dugove, vec se financira kombinacijom vlastitog novca, kapitala i duga. Odrzivog duga, s povoljnijom dinamikom otplate-uskladjenom s predvidjenim prihodima, rashodima i novcanim tokovima.

Nadam se sam bio dovoljno meritoran.

-Dakle, ta opcija je nerealna. Kada bi i bila realna, nove banke bi bile spremne refinancirati postojece kredite uz povoljniji rok otplate i visu kamatu. Zasto visu kamatu? Zbog 2 razloga.
Zaboravio sam 3 razlog. Sto je dulji rok otplate, to je veca kamata. Isto kao i kod obveznice-sto je dulje dospijece to je veci yield.

@ super

Evo napokon dva posta koja se napokon drže teme i koja su mi jasna.

Samo niste napisali da se HAC i ove godine zadužio, a za zaduženje je jamstvo dala Hrvatska Vlada, tj država.

Tako da uopće nije važno da li je HAC i koliko kreditno sposoban kada za njega jamči država.

Ne znam da li ste zaboravili prihode koje hrvatski vozači odvajaju u trošarinama za autoceste kao i pri registraciji automobila.

To nisu prihodi HAC-a i trebali bi se posebno iskazivati.

I sada dolazimo do glavnog problema koji mene muči kod koncesija autocesta.

Otplata duga.

Znači taj novac koji dobijemo od koncesionara za recimo 40 godina koncesije trebao bi biti dovoljan da se dug otplati.

Meni je neprihvatljivo da i nakon koncesije postoji dug.

A koliko sam vidio o planu što će Vlada s novcem, oni bulazne o ulaganju u željezničke pruge i željeznicu.

Čak mislim da se dio trošarina koja se plaćala za otplatu autocesta misli ulagati u željeznicu.

I sada Vas ja pitam koliko netko može biti g.lup da nakon što izgradi autoceste, nema prometa da te dugove vrati, ide sad ulagati u željeznicu na istoj trasi na kojoj je izgradio autocestu.

Ako si razvio cestovni promet (a izgradili smo autoceste)onda sve radiš da robu prebaciš da se transportira preko tvojih autocesta.

Ne ulažeš opet ogromne novce u željeznicu koja je konkurencija cestovnom prometu.

Vi ste lijepo objasnili zbog čega novo zaduživanje kod banaka ne rješava problem vraćanja duga za autoceste, jer je kamata ista kao postojeća.

Ali niste objasnili glavnu stvar.

Da li se davanjem autoceste u koncesiju rješava, odnosno zatvara, otplaćuje kredit za autoceste.

Ako je Vaš odgovor NE, onda sam ja jaaaaako protiv monetizacije autocesta.

Iz vrlo jednostavnog razloga. Već mi je puna kapa ove države koja sve probleme rješava tako da prebaci problem na drugoga. U ovom slučaju na koncesionara.
A što ako koncesionar propadne, a zadužio se kod njihove lokalne banke?
Da li se onda koncesija vraća republici Hrvatskoj?

Ja više volim imati sudbinu u svojim rukama.

Iskreno, prije rasprave s Vama više sam bio za koncesiju autocesta.

Sada sam protiv.

Jedino ako me uvjerite da će novcem od monetizacije kredit za izgradnju autocesta biti isplaćen prije kraja koncesije.

Lp

Majka svih pitanja u vezi monetizacije je da li postoji mogućnost po kojoj bi se mogli nabaviti jeftiniji krediti kojima bi se zatorili postojeći ….to znači kamata oko 1,5 % i to cirka oko 1,5 milijarde € i to u vidu najmanje 5-godišnje obveznice idealno 10-godišnje
…..a ostatak od cca. 2,8 milijarde € oko 2 % kao kredit koji bi otplaćivao i smanjivala glavnica a time i rate ……pa bi nakon 10 godina ova obveznica pretvorila u kalsičan kredit tj. iznosio bi kao postojeći
Ovakve uvjete moraju se osigurati politikom i diplomacijom …… ili trebaš “imati i mudu i jezik” …………. a i referendum kojim bi te natira da se polomiš da tako nešto isposluješ jer nemaš druge alternative

Novac nikad nije bija jeftiniji a i politički nismo nikad bolje stajali ….. “mislim kao američki miljenici” …….
Znači USA i EIB ….. to su naše likarije ….. desetogodišnja kamata max 2 %