Ne razumijem kako on to misli sprovesti s obzirom na prikupljene potpise za referendum…na silu!? Pa nije vise SFRJ da sto odluci CK mora biti.
Pa izmjenit će zakon o referendumu po n-ti pur i osigurati pobjedu u referendumu…
Baš su dobro došla ova 3-4 dana s burom da se oprani novac osuši.
…on zadovoljan…a ima referendum za vratom…tko je tu lud…[emo_vrtimise]
…toliko inzistirati na prodaji može imati samo jedan motiv…[emo_zloban]
Hajdas Doncic je zadovoljan???
Goldman Sachs: https://www.youtube.com/watch?v=n-KWFluqSZs
LJudi, ovo sto vidimo danas je kriminal u planiranju.. Imamo li mi iti malo mozga u ovoj nasoj sprdnji od drzave??
Impresivna razina sofisticiranosti, kulture komuniciranja i argumenata lokalnih hrvata. Vjerujem u jednako impresivnu razinu financijske pismenosti i poznavanja cinjenica. U skladu s gore navedenim, vjerujem kako svi znate odgovore na slijedeca pitanja:
1.Koliko iznosi godisnje dospijeće glavnice financijskih obveza HAC-a i ARZ-a po godinama u periodu od 2014 do XY (XY je zadnja godina-sigurno znate koja je zadnja godina dospijeca)?
2.Kolike su obveze HAC-a i ARZ-a prema
a) bankama u Hrvatskoj
b) bankama u inozemstvu
3. Kakva je dinamika otplate kredita (mjesecno, polugodisnje, godisnje, jednokratno) prema bankama u Hrvatskoj?
a) Koji je ukupni iznos kredita koji se otplacuju mjesecno/jednokratno/polugodisnje/godisnje?
b) Koji je raspon kamatnih stopa?
4. Kakva je dinamika otplate kredita (mjesecno, polugodisnje, godisnje, jednokratno) prema bankama u inozemstvu?
a) Koji je ukupni iznos kredita koji se otplacuju mjesecno/jednokratno/polugodisnje/godisnje?
b) Koji je raspon kamatnih stopa?
5. Koliki je iznos kredita, koje su kamatne stope, dinamika otplate (mjesecno, polugodisnje, godisnje, jednokratno) i koje su ogranicavajuce odredbe za kredite:
a) JP Morgan-a HAC-u ?
b) JP Morgan-a ARZ-u?
c) ZABE HAC-u?
d) DEPFA-e HAC-u?
6. Kolika je maksimalna izlozenost JP Morgana, Morgan Stanley-a i Deutsche Banke prema Hrvatskoj (objasnjenje: koliko kredita JP Morgan moze maksimalno dati subjektima u Hrvatsko, ukljucujuci drzavu i tvrtke u RH)?
7. Koliki je sveukupni iznos kredita HAC-u i ARZ-u od:
a) Morgan Stanley-a
b) Private Export Funding Corp
8. Koliki je ukupni iznos obveznica izdanih za financiranje autocesta u periodu 2001-2003?
a) Koliko u eurima/dolarima/kunama?
9. Kada dospijeva prva/zadnja rata kredita Dexia-e?
10. Koliko je ukupan broj (ne iznos) neplacenih kredita
a) HAC-a
b) ARZ-a
Siguran sam da znate odgovore na ova i na brojna druga pitanja, jer se sigurno kao pametni ljudi ne bi upustali u komentiranje i zakljucivanje bez poznavanja cinjenica. Barem onih osnovnih.
Kad na ova pocetnicka pitanja odgovorite (kao od sale), slijede ona malo kompleksnija-za koje cete morati malo ukljuciti mozak.
Super
Pa kako to da si postavio samo 10 pitanja? Mislio sam da ih imaš barem 100?! Kad si ti tako pametan zašto postavljaš pitanja, lakše je da odgovoriš odmah na ovih za početak 10 a ja ću ti odgovoriti na koji način se to rješava bez monetizacije.
Imam ja jedno pitanje za tebe: koliko ti plaćaju da švrljaš po forumu i prosipaš pamet pitanjima ovi iz tabora rasprodaje??
Kratko objasnjenje i smisao postavljenih pitanja:
-Pitanja su postavljena s pretpostavkom da ste upoznati s osnovnim informacijama vezanim za monetizaciju autocesta, na temelju kojih donosite zakljucke.
-Alternativno, donosite zakljucke bez poznavanja osnovnih informacija-sto je karakteristika manje inteligentnih ljudi.
PS
Dok god ne dobijem tocan odgovor na bar 4 postavljena (osnovna!) pitanja, nemam namjeru odgovarat na vlastita pitanja:
– muzek s prezimenom, tko je lud, mamica i bakica, kokosari, remetinec, huhu, buuu, haaa, muuuu, vau vau, kokoda i slicni standardni oblici lokalno-hrvatskog nacina komunikacije mi nisu dovoljno intelektualno izazovni.
PPS
Radio bi procitao ‘na koji se to nacin rijesava bez monetizacije’, bez vau-vau argumenata.
PPPS
Nisam nista placen jer se vlada rh ‘pametno’ odlucila za lokalne savjetnike (erste+deloitte). Ako nekog zanima ovaj dio price (odabir savjetnika na hrvatski nacin):
-lokalni savjetnici prvi put (vjerovatno i zadnji) rade ovako veliku i kompleksnu transakciju (cca 2.5 milijarde eura)
-usporedbe radi, Goldman Sachs je samo ove godine odradio transakcije spajanja i preuzimanja u vrijednosti od 680 milijardi eura
-to vam je kao da imate natjecaj za trenera dinama, odlucujete izmedju Jurcica i Mourinho-a za istu cijenu i odaberete Jurcica jer ima vise utakmica u HNL-u
-toliko o mojoj placenosti i postenoj javnoj nabavi u hrvata
@super
I ja imam jedno pitanje za tebe; kako ce koncesionar zaraditi na autocestama vise nego bi zaradio da ulozi novac negdje drugdje? Maltretirati ce se sa sindikatima, politicarima i zaposlenicima i jos ce mu se na kraju isplatiti. Ne znam brojke koje si ti naveo u svojim pitanjima, ali cisto logicno razmisljajuci, tu nesto ne stima. Zapravo, jedini zakljucak koji ja kao laik mogu iz svega toga izvesti je da su “nasi” nesposobni i lijeni do bola i da izbjegavaju bilo kakav posao koji ukljucuje bilo kakve konflikte. Radije ce dati ceste u bescjenje nekome drugome pa nek on zaradjuje nanjima umjesto da sami porade na tome da dovedu ceste u red.
Na kraju teksta cu se referirati na komentare, sad slijede kompleksnija pitanja.
Na osnovna pitanja dobili smo jedan konstruktivan ali neprecizan odgovor: ‘Srami se’. Sad mozemo krenuti na malo kompleksnija pitanja, na koja ce sigurno precizno odgovoriti strucni ekonomisti s prestiznog ekonomskog fakulteta u zagrebu-u medjunarodnim bankarskim krugovima poznati kao vegeta ekonomisti.
Dakle, s obzirom da postoje alternative monetizaciji koje ce bez problema omoguciti servisiranje duga, siguran sam da znate odgovore na slijedeca pitanja:
1.Kada bi vlada rh izdala obveznice za refinanciranje dugova autocesta, koliki bi bio yield/coupon na obveznice s dospijecem od
a) 5 godina
b) 10 godina
c) 20 godina
d) 30 godina
e) 40 godina
2. S obzirom da znate odovore na pitanja 2a, 2b, 3b i 4b, onda je vrlo lako izracunati prosjecnu ponderiranu cijenu duga za postojece kredite. Pa koliko je onda prosjecna ponderirana cijena duga za postojece kredite?
3. E sad jedno nebitno pitanje za vegeta ekonomiste: da li bi cijena duga na gore navedena dospijeca obveznica bila manja ili veca od prosjecne ponderirane cijene duga za postojece kredite?
4. Jos par nebitnih pitanja:
a) kolika je sadasnja vrijednost buducih novcanih tokova (tj vrijednost koncesije) za koncesijski period od 5g, 10g, 20g, 30g, 40g?
b) kolika je sadasnja vrijednost buducih novcanih tokova autocesta pod pretpostavkom da drzava izda obveznice na 5g, 10g, 20g, 30g, 40g te da HAC i ARZ otplacuju te obveznice?
c) koja je veca vrijednost: a ili b?
5. Pod pretpostavkom da drzava izda 30g obveznice s nominalom od 30 milijardi kuna uz godisnju kamatu od 4%:
a) koliki je godisnji trosak kamata?
b) koliki je financijski kapacitet HAC-a i ARZ-a da placaju troskove kamata?
c) koliko placaju porezni obvezici?
6. Pod pretopstavkom da se postojece obveze refinanciraju novim kreditima (a svi vegeta ekonomisti znaju da banke jedva cekaju refinancirati kredite po manjim kamatnim stopama) opet se vracam na pitanje 6 iz proslog posta:
a) Kolika je maksimalna izlozenost JP Morgana, Morgan Stanley-a i Deutsche Banke i drugih banaka prema Hrvatskoj?
b) S obzirom na maksimalnu izlozenost banaka prema rh, koliko je potrebno novih banaka koje bi bile voljne refinancirati postojece kredite?
c) Koje su to postojece banke koje su voljne reprogramirati postojece kredite uz povoljniji rok otplate i manju kamatu? U prijevodu (znam da ce vegeta ekonomistima iz struke ovo zvucati nevjerovatno), koliko je takvih bedastih banaka koje ce se dobrovoljno odreci vece zarade?
7. Jesu li ikada vegeta ekonomisti razgovarali s predstavnicima banaka koje su financirale gradnju autocesta? Ako jeste, sto su vam rekli?
8. Jesu li ikada vegeta ekonomisti razgovarali s predstavnicima institucionalnih ulagaca koji bi kupovali obveznice za refinanciranje obveza autocesta? Ako jeste, sto su vam rekli?
Glede ‘nesposobnih i lijenih do bola’
Nije sporno da vlade rh nisu sposobne kvalitetno upravljati drzavnom imovinom-primjer su i druge drzavne tvrtke koje su simbol zaostalosti, nekonkurentnosti, neprofitablilnosti i izgubljenosti u vremenu i prostoru globalne trzisne ekonomije.
No, problem autocesta ne ocituje se samo u losem upravljanju vec najvise u neodrzivom nacinu financiranja.
Da bi se ostvario prinos na koncesiju, potrebno je slijedece:
1.Odrziva struktura financiranja. Koncesija ce se financirati kombinacijom vlastitog kesa, kapitala i duga (uz povoljniju dinamiku otplate)
2.Efikasno operativno upravljanje
Dakle, efikasno operativno upravljanje nije dovoljno. Ako kompanija (HAC) nije u stanju placati doslovno 1 kunu glavnice kredita, sto je bio slucaj ove godine, onda njezino poslovanje nije odrzivo.
Glede ‘davanja u bescjenje’
Autoceste se ne daju u bescjenje. Vrijednost koncesijske naknade jednaka je sadasnjoj vrijednosti buducih novcanih tokova koje ce koncesionar ostvariti. Dakle, seljacki receno-koncesionar danas placa novac koji ce mu se u buducnosti slijevati u djep.
Nista se ne daje u bescjenje. U zadnjih 13g, sve vece drzavne tvrtke su privatizirane po fer vrijednosti ili uz premiju na fer vrijednost. Ostalo su vam babaroga price opozicije (i lijeve i desne). Jedina iznimka je IPO HT-a, kada su hrvati (inace alergicni na rasprodaju) kupovali dionice po znatno nizoj cijeni od fer cijene, ostetili drzavni proracun i brze bolje prodali omrazenim strancima.
Kakav narod, takve vlade, takav zivotni standard…
Glede Perinih vau-vau argumenata
Kad vec znate da su ‘problematicne 2015 i 2017 koje cemo lako premostit a poslije med i mlijeko’, onda znate i:
1.Koliki je godisnji iznos glavnice kredita koji dospijeva HAC-u u periodu 2014-2021?
2.Koliko bi se trebao povecati iznos slobodnog novcanog toka HAC-a potrebog za financiranje glavnice u tom periodu?
3.Odovore na pitanja 6 a, b i c
Ako ne znate, onda obmanjujete citatelje.
Ako ne znate i obmanjujete, onda gubite kredibilitet i niste relevantni za smislenu raspravu.
Evo vam prilike