Ima nezaposlenih s fakultetom sva sila. Mnogi s radnim iskustvom. Ali oni nisu dovoljno friški našim poslodavcima.. luzeri, nitko neće luzere, jelda? moramo ulagati u budućnost, tko još želi ove obsolete modele? e pa vidjet ćete tko

Budimo realni. Ljudi zavrse fakultet i nemaju pojma o nicemu. Ali nisu krivi oni vec sustav obrazovanja. Treba teziti strukovnom a ne teoretskom i nepotrebnom.
Npr u Nizozemskoj se ne moze dogoditi da osoba SSS ima vecu placu od VSS.
Al u nas montazer klima,stolar,keramicar, pekar… imaju vece place nego diplomirani profesor,doktor, inženjer… i onda se cude sta obrazovani bjeze.

evo primjer.. dakle covjek radi kucu i kaze ovi nisu normalni..za projekt kuce graditeljski i elektro hoce 3500 eura i za nekakav nadzor hoce 2500 eura.
Al zato ce on bez projekta 10x vise platit zidara, tesara…to mu nije zao jer se ovaj vise puta oznojio.
Intelektualni rad u HR je potplacen barem 5x u odnosu na Europu. Studenti se ne znoje? Ne stresiraju? Ne probdiju noci i noci?
A neukima je to blentav posao i bez smisla.

U Njemačkoj se ne žale na hrvatsko obrazovanje..

nemaju pojma o ničemu, a potplaćeni?

molio bih analizu zadnjeg virinog financijskog izvješća (vi ste ekonomist?), pa da vidimo vrijednost jugoslovenskog obrazovanja 🙂

zato su Franjo tuđman nadzirali Francuzi. uzgred rečeno, vidim da su maknuli dvostruke rampe, a beton se čini natprosječne kvalitete

Oko 40% vidi svoju budućnost van Hrvatske a na Erasmus projekte se javlja samo 1%. 80% maturanata želi studirati a samo 20-25% završi studij. Kad bi svi oni završili studij, imali bi 70% fakultetski obrazovanih ljudi u zemlji. A najrazvijenije zemlje imaju oko 22% s akademskim stupnjem. Većina, njih, koji žele studirati ne vide sebe u STEM području… Puno nelogičnosti i kontradiktornosti, na žalost, roditelji i djeca ne znaju napraviti pravi odabir zanimanja. Gimnaziju i ostale srednje škole, koje vode ka studiju treba napraviti eliternim, tako da se samo max. 25% djece može upisati u njih upisati. Ostale treba preeusmjeriti na trogodišnje i četrerogodišnje strukovne škole, koje će biti u dodiru s poslovnim svijetom. Najbolje bi bilo, kad bi raditli kao u Njemačkoj ili Austriji, da su poslodavci ti, kod kojih su učenici zaposleni i kod njih stječu praktično znanje a škole su odgovorne za teoretski dio. Ka završe, mogu sutradan raditi kao kvalificirano osoblje. Od bankovnog šaltera, preko knjigovodstva, trgovine i nabave, pa sve go automehaničara, alatničara, električara, bravara, kuhara…

Normalno da se nemogu zaposliti kad ih 99% zavrsi filozofski fakultet.

ok, a zašto se pola tih poslova ne bi moglo raditi s maturom?