Misli da će morati…. ako su se cijelo vrijeme šalili , sada im više sigurno nije do šale[smiley7]

nisu , već su pljačkali po Americi , ali su mislili da je Britanija.
U biti je kolega u pravu , vikinzi su otkrili Ameriku , samo što to nisu znali niti oni niti mi danas.

Kako znas da to nisu bili zarobljeni Britanci – janjicari?

Kad malo bolje razmislim – ne znam.

PLIVA: EBRD-ov signal velikim dionicarima
Zagreb – Europska banka za obnovu i razvitak prihvatila je ponudu americke farmaceutske kompanije Barr Pharmaceuticals za kupnju njezina preostalog udjela od 5,4% u Plivi za 820,00 kuna po dionici, priopceno je jucer iz banke……….
Nakon sto je EBRD deponirao svoje dionice u SDA, tim cinom poslao je snazan signal ostalim velikim dionicarima da i oni ucine isto.

Izvor: Vecernji list, 30.09.2006.

I samo jedna napomena – vidim da se udomacila, u komunikaciji tvrdnja, da Actavis ima 20,8%. To ne odgovara istini. Actavis ima cca 10% a ostatak je pod opcijskim ugovorom ( ugovorima ). Sto znaci da tek kad se ti ugovori realiziraju Actavis postaje vlasnikom 20,8%.
Uostalom meni ne bi bilo veliko iznanadjenje da Actavis isto proda tih svojih 10% Barru.

Nakon završetka preuzimanja Plive mogla bi “oživjeti” imovina novčanih fondovaPad udjela

Krajem rujna prošle godine postotak novčanih fondova pada na 57,57 posto (4,27 mlrd. od 7,41 mlrd. kn ukupne imovine), a mješoviti i dionički fondovi rastu na 26,60 posto. Prema službenim podacima objavljenima za 31. kolovoz 2006. godine sada imamo sljedeću situaciju: u novčane fondove uloženo je 4,79 mlrd. kuna ili 36,53 posto, a u mješovite i dioničke fondove 7,05 mlrd. kuna od ukupne imovine pod upravljanjem 13,12 mlrd. kuna iliti 53,71 posto. Razloge za pad udjela novčanih fondova u ukupnoj industriji treba tražiti u dva bitna smjera: konstantnom padu referentne kamatne stope na kunske depozite u tom razdoblju i popularizaciji i rastu domaćeg tržišta kapitala naročito prisutnog tijekom zadnje dvije godine. Za referentni kamatnjak na našem tržištu novca do roka od godine dana uzimaju se prinosi ostvareni na aukcijama trezorskih zapisa Ministarstva financija, koje obično izdaje takve vrijednosne papire na rok 91, 182 i 364 dana. Shodno tome, budući da se imovina novčanih fondova većinom sastoji od niskorizičnih ulaganja u trezorske zapise Ministarstva financija i depozita kod financijskih institucija, prinosi novčanih fondova vezani su i uz kretanje prinosa na reference tržišta novca. Gledajući povijesne podatke u razdoblju od osnutka i pokretanja financijske industrije investicijskih fondova u Hrvatskoj, prisutan je konstantan pad prinosa na aukcijama trezorskih zapisa, pa je tako u doba visokih kamatnih stopa krajem prošlog stoljeća prinos na polugodišnje trezorske zapise bio čak na 11 posto, dok se u zadnje dvije godine prinos polugodišnjih zapisa spustio sa 6,75 posto u rujnu 2004. godine preko 4,3 posto iz rujna 2005. godine na današnjih 3,55 posto ostvarenih na aukciji 19. rujna ove godine. Logično je stoga da su i novčani fondovi ostavarivali veći prinos uz trezorske zapise od 7 posto nego što to ostvaruju današnjih dana. O popularizaciji i stalnom rastu domaćeg tržišta kapitala zadnjih godina ne treba puno govoriti, budući da se približavanjem i početkom pristupnih pregovora s EU i u Hrvatskoj dogodio veliki bum na domaćim burzama, što je itekako imalo utjecaja na ostvarenja investitora koji ulažu na tržište kapitala pa tako i mješovitih i dioničkih fondova. S rastom prinosa mješovitih i dioničkih fondova rasla je i investicijska informiranost javnosti i ulagača glede takvih alternativa klasičnim ulaganjima kroz depozite ili novčane fondove, koji danas mahom više ulažu svoje ušteđene viškove u rizičnije fondove nego one s manje rizika.

Faktor Plive

Sigurno je da će i okončanje najvećeg dosadašnjeg projekta na domaćem tržištu kapitala, proces preuzimanja Plive, utjecati na imovinu koja će biti plasirana u fondovsku industriju. Istom po završetku preuzimanja nemoguće je za očekivati da će sva imovina biti jednostavno “prebačena” u druge dionice. Određeni dio toga značajnog financijskog impulsa od imovine plasirane u Plivine dionice trebala bi, pored ostalih, osjetititi i imovina novčanih fondova, ako ništa drugo bar do onog trenutka do kad investitori koji će svoja ulaganja prebaciti iz Plivinih dionica u novčane fondove ne odluče plasirati u druge projekte i investicije na tržištu kapitala. Razlog više za tu konstataciju leži u i dalje više nego uspješnom poslovanju novčanih fondova kao niskorizičnoj alternativi klasičnim oročenjima u okruženju niskih kamatnih stopa na tržištu novca.

Antun Burić, fond manager, PBZ Invest

*Mišljenje autora ne izražava nužno i stavove kuće u kojoj je zaposlen. Tekst je izrađen u informativne svrhe i ne može se smatrati preporukom za sudionike na tržištu kapitala.

Sa svojom napomenom si u potpunosti u pravu. Ipak, čini mi se da je manje važno jesu li ili nisu opcijski ugovori realizirani. Ono što jest važno je to da oni imaju svoj “datum dospjeća” koji mi ne znamo. Drugim rječima, Actavis te dionice “kontrolira” a s njima može što god hoće, prodati ih Barru (kao što si rekao u svom postu) ili ih čuvati kao temelj za daljne pregovore/ucijene Barra.

Središnja je banka po drugi put u deset dana intervenirala na deviznom tržištu otkupivši 139 milijuna eura po tečaju od 7,392 kuna za euro

Središnja je banka po drugi put u samo deset dana intervenirala na domaćem deviznom tržištu otkupivši ovaj put 138,65 milijuna eura od banaka po tečaju od 7,392 kuna za euro čime je na tržište plasirala nešto više od milijardu kuna. Prije deset dana Hrvatska je narodna banka (HNB) povukla s tržišta nešto više od 930 milijuna kuna prodavši tada bankama 125,5 milijuna eura.
Prema informacijama analitičara, tečaj se na međubankarskom tržištu nakon intervencije stabilizirao na razini od oko 7,39 do 7,40 kuna za euro, a povod za najnoviju, iznenadnu, intervenciju središnje banke je bio nagli pad tečaja na razinu od 7,35 kuna za euro tijekom jutrošnjeg trgovanja.

Zasad je sigurno jedino da je nagli pad tečaja prouzročila aktivnost Deutsche Bank iz Londona, no još uvijek ostaje nerazjašnjeno koji su bili motivi te banke. Deutsche Bank iz Londona je skrbnik za Plivine GDR-ove tako da se jedna priča vrti oko konverzije tih GDR-ova u dionice, dok se istovremeno govori da je moguće i da je ta banka špekulacijom pokušala zaraditi na hrvatskom deviznom tržištu.

(29/09, Bankamagazin)

Čudno kako je malo medija prenijelo vijest da je EBRD odlučio prodati svojih 5,4% Barru! Prosurfao sam sve medije na internetu koji pišu o gospodarstvu i našao vrlo malo vijesti. A vijest je od prvorazrednog značaja.

Pa kako je konverzija GDR-a u dionice mogla utjecati na devizno tržište RH?

Vaš link

Šta je s Actavisom? Da li je odusto definitivno ili se još može vratiti.