jel se to meni čini ili se i petrokemija priprema za prodaju za 1 kn.

bilo bi lijepo da se napravi jedna novinarska analiza koje su se sve tvrtke u hrvatskoj prodale za 1 kn.

recimo belje,pik vrbovec ,agrolaguna itd.

u srbiji je tajkun kostić kupio 3 šećerane za 3 eura pa zašto bi mi zaostajali za “braćom”.

u izvješćima treba uvesti novu stavku: POKRADENO

U Petrokemiji se svaki minus opravdava cijenom plina, u građevini općim kretanjima na tržištu u prehrani otpremninama. Uvijek objašnjenje a nikad nisam vidio/čuo da je direktor rekao istinu: nisam dovoljno sposoban i ne znam i zato odlazim. Svi sve znaju i bahate se a sve što rade ne da vrijedi manje nego je u sve većem minusu… A njihova imovina (i njihove obitelji) u sve većem plusu…

Petrokemija u gubitku 178 milijuna kuna, cijena plina glavni krivac <> Naslov promijeniti u:

Petrokemija u gubitku 178 milijuna kuna, glavni krivac cijena plina, nesposobna uprava, politički protekcionizam i sl. – preporuka: PRIVATIZIRATI I SPASITI OD PROPASTI!

Jedina istina u ovom članku je da je gubitak za 2012. 178 milijuna kuna, da je cijena plina u 2012. u odnosu na 2013. porasla za cca 31% i da je ostvarena 2% viša prosječna cijena gnojiva u prodaji u odnosu na 2011. Sve ostalo su uobičajene, već dobro viđene i čitane izvještajne fraze uglavnom za pravdanje postignutog (čitaj nepostignutog).
Postoje samo dva pitanja nakon ovog rezultata:
1.Dali se gubitak trebao dogoditi, dali je on stvarno uzrokovan objektivnim razlozima što je Uprava društva poduzela za njegovo uklanjanje ili smanjenje (gubitak je bio vidljiv i u 1., a posebno 2. i 3. kvartalu 2012.)
2.Brz obzira na razloge poslovnog rezultata u 2012. što je NO dužan poduzeti da bi se preduhitrili ovakovi rezultati u narednom periodu-
Odgovor na prvo pitanje;
Ne nije se trebao uopće dogoditi (uz svu realnost utjecaja porasta cijene prirodnog plina), dapače morao je biti pozitivan (neču špekulirati koliki no i to se dada vrlo točno izračunati.
Subjektivni faktori, čiji je značajno veći utjecaj, od nezanemarivog utjecaja cijene prirodnog plina mogu se ičitati kroz;
1. manju proizvodnju gnojiva od cca 120.000 tona (u čemu je cca 80.000 tona uree) zbog u dva navrata neuspjelog postremontnog starta postrojenja Amonijak 2 i potom neuspjelog starta postrojenja Urea 2. U oba slučaja nema osobne odgovornosti iako je ona evidentna, a kod amonijaka 2., zamislite. start nije uspio zbog zamrzavanja i lažne instrumentalne informacije( postrojenje je u radu 30 godina, sve je već rutina, a bilo je i znatno oštrijih zima ). Kod Uree 2 ništa se nije smrzlo ali se zamislite “začepilo” ( postrojenje je jednako staro, a u tih trideset godina startalo je sigurno 100 puta)
2.U dva neuspjela postremontna starta samo na amonijaku je bez proizvodnog efekta utrošeno cca 8 mil.Sm3 plina ( direktno to je trosak od preko 31 mil.kuna, a da o energetskoj potrošnji pripreme starta i držanja cijele tvornice u pripremi i ne govorimo( vodena para, rashladna voda, e. energija)
– mogao bih špekulirati, ali to se sve može egzaktno utvrditi iz dokumenata u samoj tvornici.
3.Iz prodane i proizvedene količine gnojiva u 2012. je vidljivo da je sva proizvedena roba i prodana. To daje za pravo da bi iz neostvarenih 120.000 tona, barem 50% moglo prodati što bi po srednjoj prodajnoj cijeni doneslo dodatnih cca 180 mil.kuna UP. neču špekulirati koliko bi to utjecalo na konačni rezultat,ali utjecalo bi sigurnio.
4. U sferi povećanja energetske učinkovitost, primjerice na postrojenju Amonijak 2. samo smanjenje energetske potrošnje za 1GJ/toni od ostvarene (a ta je još uvijek značajno viša od projektirane) ostvarila bi se ušteda od preko 15 mil. Sm3 plina odnosno ušteda od preko 58 mil. kuna ( ovo smanjenje nema nikakvu dodatnu tehničko tehnološku zahtjevnost, već isključivo rad prema proceduri u okvirima propisanih parametara. Zašto to nije tako !?.
Da dalje ne elaboriram samo na Amonijaku 2, i samo na prirodnom plinu ostvaren je nepotreban trošak od cca 90 mil. kuna!!. Za procijeniti je da je po osnovu utrošenih energofluida u navedenom vremenu postremontnih problema na nivou tvornice napravljen dodatni trošak od cca 30 mil. kuna.
Ako tome dodamo neostvarenu dobit po osnovi neproizhvedenih 120.000 tona gnojiva ( cca 80.000 tona uree sa dobrim ostatkom dohotka ) gubitak se stvarno nije smio dogoditi.
Odgovor na drugo pitanje;
Već nakon 2. a svakako nakon 3. kvartala NO je trebao smjeniti kompletnu Upravu, postaviti krizni management i uvesti poslovanje u kriznim uvjetima.
Danas nakon ovakvog rezultata to je zakonska obveza, ali sada uz odgovornost
Uprave za nesavjesno poslovanje tu je i realna odgovornost NO.
Živi bili pa vidjeli, što će se u narednom periodu događati ?!