Mirela Holy ,

1.sramotne afere sa zapošljavanjem stranačkih prijatelja zbog čega je izbačena iz Vlade ,

2. zalaže se u Hrvatskom Saboru za legalizaciju droga.
Ne samo u medicinske svrhe već se zalaže za upotrebu droge za rekreaciju !
Lakih ?
Svaki umrli mladi predozirani zapoćeo je s maricom.

3.Na EU izborima glumila je “zeca” i varala birače jer ona izabrana neide u EU parlament već šalje jadnog Škrleca koji je tek 28 na listi.

Tko joj je dao glas a da nije narkoman ?

PD ,

s čim je Holy zaslužila da joj svako malo dajete prostor na ovim stranicama?

Jeste li dobili lovu za ovu reklamu ?

Ili ste vi osobno odlučili glasati za predstavnika ove gubitničke SDP+HNS vlade koja nas već 13 kvartala vodi u propast ?

Umjesto da ste donijeli mišljenje nekog uglednog Hrvatskog ekonomiste o ovom bezveznom programu vi vjerujete nedoraslim ekonomistima V.Pribičević i Vuku Vukoviću ?
Pa jeste li mladce ikada upće čuli ?
Jeste li V.Pribičević čuli kod Stankovića ?

Sve, sve, sve – samo ne ono pravo!

Za mene su ovakva rezoniranja infantilna. Opet se – krajnje neodgovorno – ignorira svarnost. Naime, glavni problem Hrvatske je njen dug koji ne može podnositi. Dakle pravi predsjednički program bazirao bi se na mottu “Hrvatska mora pokazati ponos i ambicije” kojim bi se “napao” dug kao glavni problem. Interno bi se izračunalo koliki dug od ovih cca 300 milijardi kune Hrvatska može podnosii – i kako riješiti ostatak. Otpisom? Ili porezom na privatne depozte a la Cipar?

Kada bi uspjeli privoljeti naše kreditore na reprogram i djelomičan otpis (malo vjerojatno ali bi se moglo postići) moglo bi se to kombinirati s devalvacijom kune i odrđivanje kursa prema turizmu i poljoprivredi (jedino od čega će Hrvatska moći živjeti u skoroj budućnosti). Ne zaboravite da se turizam po netto zaradi već približava netto robnom izvozu. Očito je da će ga nakon devalvacije, smanjenja PDV-a itd. sigurno dostići i prestići). Posebno treba naglasiti da Hrvatska više nikada neće imati proizvodnu industriju (upozorenje Branka Grčićs “zaboravite tvornice”).

Uostalom, stav njemačke vlade (i službeno obznanjen) je da se Grčka mora orijentirati na poljoprivredu i turizam. Ako 29. prosinca opet ne bude izabran predsjednik, parlament bude raspušten i raspisani novi izbori koje će vjerojatno dobiti Syriza, ovaj stav njemačke vlade će praksa još samo dodatno zacementirati.

Što li tek onda može očekivati Hrvatska valjda ne treba obralagati.

Koji program?

program ruralnog urusavanja

Orijentaciju na turizma i poljoprivredu već imamo zadnjih 20 godina kao mantru koja će Hrvatsku napraviti bogatoma zemljom.Rezultat je vidljiv!!!
Turizam i poljoprivreda su niskodohodovne i niskoprofitabilne grane i Hrvatska s takvom orijntacijom nikad neće dostići niti 50% BDP-a visokorazvijenih zemalja.
Oslanjanje na prirodne resurese je strategija 19-og stoljeća..- u 21 stoljeću zemlje koje idu naprijed svoj razvoj baziraju na znanju, znanstvenim i tehnološkim inovacijama a ne na sadnji krumpira

Za nea

Niste u pravu. Turizam je postao važan kao posljedica propasti industrije, Hrvatska nije nikad aimala orijentaciju na turizam. Isto vrijedi i za poljoprivredu – i danas dajemo najviši postotak u vidu subvencija kao postotak BDP-a u EU; inputi po hektaru su dva puta veći a prinos je svega 20% onoga u EU (zadnja studija Svjetske banke).
Znanje, znanstvene i tehnološke inovacija su nešt što kod nas “ne ide” stoljećima iz niza razloga. Pogledajte zadnje rezultate PISA testova; pogledajte kakvo imamo školstvo. Akademska zajednica je svijet (da ne kažemo parazit) za sebe i nema veze sa životom. Pa zaboga gledajte što radi rektor dr. Boras. Najprije izjavljuje u nastupnom govoru da se Hrvatska treba vratiti biblijskim vrijednostima koje su do sada bile zapostavljene a nedavno zajedno s dekanom Bogoslovnog fakulteta poziva studente na misu.
I to u vrijeme kada je u SAD, Britaniji itd. panika zbog školskih sistema zahvaljujući kojima njihiva djeca zaostaju za onima u Aziji. Zbog svog školskog sistema ozbiljno su zabrinute i Švedska i Izrael.

Nažalost, zemljama sa upropaštenim školstvom ovisnim o zaduživanju da bi životarile ne preostaje drugo nego turizam i poljoprivreda jer je to jedino što mogu raditi i biti (relativno) konkurentne zbog čega moraju imati deprecirane valute (ostavimo zasad po strani što to znači).

Pustite BDP-e visokorazvijenih zemalja i ne obazirite se na njih,to su za nas druge planete a nama je problem kako preživljavati iz dana u dan.
.

Hrvatska ima lose obrazovanje upravo zbog orijentacije na turizam i poljoprivredu.

Sve zemlje koje imaju visok postotak poljoprivrede i turizma u ekonomiji imaju lose obrazovne sustave. Sta ce njima kvalitetan obrazvni sustav? Njima je to teret koji nepotrebno moraju placati. Za poljoprivredu i turizam bi bilo najbolje da skolstvo traje 8 razreda. Toliko ti maksimalno treba da obrazujes sobaricu, konobara, beraca jabuka…

Kvalitetno obrazovanje ces imati kada budes imao industriju koja treba dobro obrazovanu radnu snagu.

Za Twixera

A friend you can have a good argument with

Niste u pravu – upregnuli ste kola ispred konja. Obrazovanje je motor koji tjera razvoj i ekonomski rast. Ali u Hrvatskoj većina ljudi to ne želi shvatiti. Zamislite da Vam HTV odobri prilog na temu kako bi bilo kudikamo pametnije milijarde predviđene za Pelješki most (najnepotrebniji na svijetu ako ikada bude sagrađen) utrošiti u obrazovanje. Zašto? Zato jer je obrazovanje strahovito skupo i počinje u ranoj predškolskoj dobi.

Nedavno sam s računom T-HT-a dobio leaflet UNICEF-a “Djeca ne biraju isključenost”. U njemu se navodi: “Isključenost iz igre, učenja, bezbrižnosti djetinjstva za djecu je poražavajuće i može zauvijek obilježiti njihove živote”. Sačuvao sam ga jer ima sociološku vijednost na temu koje bi se mogla napisati knjiga.

Koje su posljedice ovakve sitacije za državu? Kako kaže Daniel Ben-David of Jerusalem’s Taub Center: “If you are giving about half the kids in Israel a third-world education and those are the groups that are growing the fastest, you are heading towards a third-world economy”. John Reed: “Saying goodby to God: Haredim apostates”, Financial Times July 4, 2014.

Uz golemi dug, problem Hrvatske je i taj da je ona danas jedna od najprimitivnijih i najzaostalijih članica EU. Sada, dati obrazovanju ulogu koja mu pripada – da bude pokretač rasta i razvoja – značilo bi prihvatiti se zadatka koji je još na n-tu potenciju ambiciozniji od “napada” na glavni problem: dug. U prvom redu radi toga jer je neuporedivo skuplji. Osim toga, morate imati i primarni budžetski suficit, suicit bilance tekućih plaćanja itd. (uz reformirano i sređeno školstvo).

Što mislite, koliko ljudi – nezaposlenih, umirovljenika (kojih je i u Hrvatskoj više od nominalno zaposlenih), onih s blokiranim računima itd. koji će danas izaći na izbore – razumije ovu logiku? I koliko bi ih ovu logiku prihvatilo kada bi im to netko objasnio?

Dragi moj Marx[emo_smijeh],
Dug je samo posljedica problema a ne problem…
Dug se može sanirati doslovce za tri mjeseca prodaš INA-u, prodaš HEP, ACI, PODR, HPB, JANF, PLINACRO itd, monetiziraš HAC, prodaš otoke i zemljišta u vlasništvu HR I RIJEŠIO SI DUG…

I ŠTO SAD DALJE?

Za nea

Uvaženi, pa rekao sam Vam: turizam i poljoprivreda. Inače bi taj utržak od svega što ste Vi naveli brzo “planuo”. HNB bi bila presretna da može i dalje obavljati funkciju goleme mjenjačnice. Mediji bi bili presretni da mogu pisti o jakoj kuni. Ali jedno je rješavnje duga, drugo rad za održanje života (Vaše pitanje što sada dalje?). Ranije je, rekosmo li, bilo riječi o tome da niti na čemu drugom Hrvatska ne može živjeti jer nigdje drugo ne može biti konkurentna. Sjetite se ona četiri jahača Apokalipose globalne konkurentnosti: jedinični troškovi rada, cijena sata rada, produtivnost po satu rada i realni efektivni tečaj.

Pa ako ste zbilja zainteresirani počnite pratii eurostat.eu (izvješća na te četiri teme). Razlike su, i o tome je bilo riječi, 1 : 10.

Ali postoji još jedno jednostavnije rješenje od onog koje Vi predlažete: da Njemačka anektira Hrvatsku. Svi problemi (ne samo ekonomski) bili bi tada riješeni za jedno popodne. Samo, što će Hrvatska Njemačkoj?

Normalno da ne mogu shvati vaznost obrazovanja ako se ekonomija zasniva na poljoprivredi i turizmu. Ako ce sutra raditi kao sezonski konobari i sobarice, sta ce im obrazovanje ?

Nisam siguran da je u Hrvatskoj bolje investirati drzavni novac u obrazovanje nego u Peljesacki most. Obrazovanje u Hrvatskoj to su Branko Grcic i Ljubo Jurcic. Svaka kuna koju das njima je bacena. Od Peljesackog mosta ce drustvo ipak imati neke koristi.