Ovo su jos neka rjesenja agencije i rijesenja upravnog suda o vracaju na ponovni postupak
http://www.aztn.hr/uploads/documents/odluke/TN/UPI-034-032013-01007-1.pdf
https://www.aztn.hr/ea/wp-content/uploads/2016/02/UP-I-034-032013-01-007.pdf
http://www.aztn.hr/ea/wp-content/uploads/2015/08/UPI-034-032013-01007.pdf
Koliko vidim iz toga agencija je obustavila postupak, ali je u ovim rjesenjima upravni sud vracao nazad na ponovni postupak trebalo bi onda bit jos koje rijesenje nakon toga, ali nekako mi ne stoji da je nakon preuzimanja H1 nastalo to obustavljanje kad se ovo vec desavalo dosta prije tog preuzimanja osim ako se ne radi o drugom slucaju
”
Prema ocjeni Suda u konkretnom slučaju nije utvrđeno da više ne postoje pravne pretpostavke za vođenje postupka, već je navedeno da daljnje vođenje postupka primjenom načela učinkovitosti i ekonomičnosti ne bi bilo svrsishodno, stoga je tužbeni zahtjev uvažen, osporeno riješenje poništeno te predmet vraćen na ponovni postupak.
“
Dakle, sljedeća akvizicija, jedno maleno društvo… Amis. Inače, Amis je u devet mjeseci 2015. godine ostvario 58,4 milijuna kuna prihoda od prodaje, a godinu dana ranije za punih 12 mjeseci 60,66 milijuna kuna. Pritom je ostvarena Ebitda od cca 8 odnosno u 2014. 6 milijuna kuna. Zaduženost je iznosila oko 35 milijuna kuna (dugoročna i kratkoročna), a kapital i rezerve na koncu rujena 2015. godine, 5,5 milijuna kuna zbog više od 30 milijuna kuna prenesenih gubitaka. Očito je da Amis nije imao vlastite infrastrukture pa su njegovom prodajom zapravo prodani korisnici. Kao što i sami možete vidjeti, navedeno je društvo (radi se samo o hrvatskom djelu firme; veći dio firme je prodan je istom konačnom vlasniku (Telekom Austria) u Sloveniji) dakle Amis Hrvatska – plaćeno 69,6 milijuna kuna. Stranica 28 izvornog izvješća Vipnet-a (A1) za 2015. godinu. U prilogu.
Koliko je domaće telekom tržište tesko za rast i profitabilno poslovanje, o čemu sam već pisao u današnjem postu (malo gore poviše) svjedoče i ova izvješća koja je objavio kolega Martin. Već i letimičan pogled na poslovne prihode iz 2011. i 2015. i njihova usporedba pokazuju stagnaciju poslovnih prihoda kod Vipneta, oštar pad neto dobiti i snažan pad Ebitda-e i Ebitda marže. Dakle, nije jednostavno rasti ni sa akvizicijama i gledajuci sve domaće telekom operatere jedino je HT snazno neto i operativno profitabilan, a svi ostali rade s nulom ili neto minusom. Kad se to stavi u kontekst poslovanja Optime, njezine profitabilnosti i dugova koje vraća, Optima je zapravo solidna firma. Ona se zbog financijskih ograničenja vezanih uz vraćanje dugova, mnogo manje reklamira i mnogo manje ulaze u infrastrukturu i rast te razvoj. Zato je nužna prodaja te firme i dolazak novog jačeg partnera (operatera) i/ili konsolidacija nekog od postojećih na domaćem terenu. Optima ima Ebitda maržu na razini Vipneta, a to je po uspješnosti drugi domaci integrirani telekom operater, a Optima uopće nema mobilne operacije. Uglavnom, mogu ovdje pisati sto god hoće, no HT solidno upravlja Optimom. Moguće je i bolje, no to bolje traži mnogo veća ulaganja od infrastrukture i tehnologije pa sve do korisnika.
E da… godišnje izvješće Austrijskog telekoma (danas A1) iz 2015. godine je vrlo zanimljivo. U njemu je opisano i vrijednosno iskazano više akvizicija, ona koju smo već spomenuli Amisa, i slovenskog i hrvatskog dijela poslovanja (str. 52 izvornog izvješća u prilogu). Iz njega se jasno vidi obzirom na prihode Amisa koji su se kretali na razini od 60-tak milijuna kuna koliko je plaćeno po korisniku u RH (podsjetimo se, Amis nije imao značajne infrastrukture već “samo” korisnike). Obzirom da ih je bilo 26.000 da je svaki korisnik plaćen 2.300 kuna. A obzirom da ne znamo kako su ovdje prikazani korisnici, kao RGU (Revenue generated unit) ili baš “korisnici”, možemo to mjeriti preko poslovnih prihoda i uspoređivati sa Optimom kod koje iznose oko 530 milijuna kuna i recimo metodom palca da su x8,8 puta veći od Amisovih. Dakle, gledano samo preko korisnika, Optima bi mogla vrijediti 600-620 milijuna kuna (ne zaboravimo Amis nije imao ni izbliza toliki značaj kao Optima, no u Sloveniji je bio značajniji pa je A1 u paketu kupio i hrvatski Amis – kroz tzv. “vezanu prodaju”).
Pored akvizicije Amisa na str 52., na strani 53. ovog izvješća u prilogu opisana je i akvizicija bugarskog Blizoo-a, radi se o fiksnom telekom operateru veličine i značaja Optime samo na bugarskom tržištu i dijela operacija koje su imali u Makedoniji (opisano na str. 51). Blizoo je plaćen 119,78 milijuna eura, iako A1 nije htio javno objaviti brojeve… https://www.a1.group/en/newsroom/2015-7-29-bulgarian-subsidiary-mobiltel-acquires-cable-operator-blizoo-bulgaria
Blizoo (U Bugarskim okvirima Blizoo je imao 373 tisuće RGU što je gotovo pa identično Optimi i držao je tržišni udjel od 8% na tržištu fiksnog broadbanda i 11% na tržištu pružanja pay TV usluga (slično kao i Optima; Optima je tu ipak bolja)) Blizoo je bio nešto profitabilniji od Optime jer se radilo o novoj mreži, sa dosta manjim prihodima, ali i popriličnim dugom u visini od gotovo dvije godine prihoda od prodaje odnosno 84,3 milijuna eura i taj dug je defacto bio dospio prema ING banci koja financirala operacije jednog njihovog fonda čije je ulganje Blizoo zapravo i bio. Zato je A1 kad je preuzimao Blizoo platio sve te dugove, a dioničarima isplatio 35,43 milijuna eura. Time smo očito postavili donju i gornju granicu vrednovanja za Optimu (bez eventualne dodatne premije). Dakle, kada bi vrednovali Optimu kao Blizoo, uključujući dug, govorimo o najmanje 120 milijuna eura vrijednosti, pa oduzmemo li od toga oko 60 milijuna eura neto duga Optime dolazimo do vrijednosti equity-a od cca 60 milijuna eura. Obzirom da smo gore preko vrednovanja korisnika plaćenih za Amis došli do vrijednosti od 600-620 milijuna kuna što je cca 80-85 milijuna eura, a preko usporednog vrednovanja Blizoo-a do cca 60 milijuna eura (sa jednokratnom isplatom dugova), možemo taj rang postaviti kao nešto na što se možemo vezati u procjenama. Dakle, 60-85 milijuna eura za Optimu je otprilike 3,66 do 5,2 Ebitda-e. S druge strane, trenutne valuacije za preuzimanje sličnih firmi u regiji kreću se od 5-7 Ebitda-e (taj rang su spominjali i HT i Zaba u prezentacijama za predstečajnu) pa je očito da bi prodaja Optime mogla nositi i značajnu premiju. No, ostanimo mi konzervativni, ako Optima vrijedi od 60 do 85 milijuna eura, onda vrijedi od 0,87 do 1,23 eura po dionici. Koliko je to u kunama, izračunajte sami. Akvizicija Blizoo-a, govori nam još nešto, koliko bi najmanje Optima mogla vrijediti ukoliko bi preuzimatelj odmah morao platiti sve dugove, a to je cca 60 milijuna eura i to bi tada bila fer vrijednost equitya prema mojoj pojednostavljenoj procjeni.
Koliko je domaće telekom tržište tesko za rast i profitabilno poslovanje, o čemu sam već pisao u današnjem postu (malo gore poviše) svjedoče i ova izvješća koja je objavio kolega Martin. Već i letimičan pogled na poslovne prihode iz 2011. i 2015. i njihova usporedba pokazuju stagnaciju poslovnih prihoda kod Vipneta, oštar pad neto dobiti i snažan pad Ebitda-e i Ebitda marže. Dakle, nije jednostavno rasti ni sa akvizicijama i gledajuci sve domaće telekom operatere jedino je HT snazno neto i operativno profitabilan, a svi ostali rade s nulom ili neto minusom. Kad se to stavi u kontekst poslovanja Optime, njezine profitabilnosti i dugova koje vraća, Optima je zapravo solidna firma. Ona se zbog financijskih ograničenja vezanih uz vraćanje dugova, mnogo manje reklamira i mnogo manje ulaze u infrastrukturu i rast te razvoj. Zato je nužna prodaja te firme i dolazak novog jačeg partnera (operatera) i/ili konsolidacija nekog od postojećih na domaćem terenu. Optima ima Ebitda maržu na razini Vipneta, a to je po uspješnosti drugi domaci integrirani telekom operater, a Optima uopće nema mobilne operacije. Uglavnom, mogu ovdje pisati sto god hoće, no HT solidno upravlja Optimom. Moguće je i bolje, no to bolje traži mnogo veća ulaganja od infrastrukture i tehnologije pa sve do korisnika.
Ako je Opte solidna firma zasto je onda uopce dosla do tolikih dugova?
Zato što je morala graditi vlastitu infrastrukturu zbog monopola HT-a koji se postavio i predstavlja kao njezin jedini vlasnik i masno je naplaćuje ostalim operaterima. Zato je i Metronet završio u predstečajnoj, a njihova je infrastruktura zbog fokusa na određene geografske sredine i poslovne korisnike bila u jednom djelu dosta jeftinija od Optimine.
To je i A1 u RH najveći problem i zato toliko ulažu, preuzimaju i bore se da izgrade vlastitu infrastrukturu. Država je zajedno sa HT-om DT-u de facto prodala i kompletnu infrastrukturu umjesto da ju je zadržala i danas zarađivala na tome. Trebala je prodati biznis, a ne infrastrukturu. To je pravo očito jedan ministar koji je privatizirao HT za sebe osobno naplatio, kao što je naplatio i shemu za Agrokor.
@naimxs
Jel to znaci da su izgradili svu infrastrukturu ili moraju jos graditi?
Gledaj, ovim si pitanjem rekao sve o svome poznavanju telekomunikacijskog biznisa. Pa pogledaj kolika je u bilanci HT-a vrijednost dugotrajne materijalne imovine, koja se btw. konstantno osim zemljišta amortizira i to za ostale biznise natprosječnim amortizacijskim stopama. Naravno, tu su i građevine, no govorimo umanjeno za građevinske objekte i zemljišta o oko 2,5 milijardi kuna. Ako imaš korisnike, a HT ih je imao i kompletnu infrastrukturu onda možeš najviše ulagati u tehnologiju i čuvanje postojećih/akviziciju novih korisnika. Za to vrijeme, drugi zbog monopola i visokih barijera ulaska na to tržište, moraju graditi vlastitu infrastrukturu.
Optima nikada neće moći imati kompletnu vlastitu infrastrukturu, no s novim vlasnikom bi mogla je nastaviti graditi – do krajnjih korisnika. Zato se i Metronet prodao. Dugoročno samostalno nisu imali perspektivu za daljnji rast i razvoj. Pokušaj shvatiti da lokalno nemamo utakmicu između HT-a i A1 nego između Deutsche Telekoma i Austria Telekoma.
@naimxs
Ne nego te navodim da odgovoris na pitanje koje ti dobro znas na taj odgovor Optima nikada nece imati infrastrukturu kao Ht i jos mora ulagati stalno uz sve te silne dugove koje jos ima za vratom samo je pitanje trenutka kada vise nece uspjet hvatat taj korak
S obzirom na informaciju koja je došla neslužbeno od Uprave Optime a glasi da je svojedobno VIP poslao ponudu, tj. isti će se sigurno nadmetati na natječaju odnosno još jedna potvrda kolika će tu biti borba za Optimu(tržište i korisnici).
Naravno, sigurne garancije nema u ničemu pa ni u ovome…
I konačno, posljednje Vipnetovo “čedo” – Metronet. Metronet je specifičan igrač, obzirom da on radi uglavnom sa poslovnim korisnicima. Tu su prihodi dosta stabilni i baza, ali su marže iako još uvijek izdašne, dosta pod gravitacijskim utjecajem konkurencije. Metronet ima dosta vlastite infrastrukture no ona je dosta geografski ograničena zbog specifičnosti poslovnih korisnika.
Metronet je u 2017. godini ostvario oko 223 milijuna kuna poslovnih prihoda, dok mu je Ebitda iznosila nešto manje od 68 milijuna kuna. Zbog visokih financijskih rashoda ostvaren je gubitak u iznosu od 35 milijuna kuna. U devet mjeseci 2018. godine, poslovni prihodi su iznosili 178,43 milijuna kuna, Ebitda čak 84 milijuna kuna, a neto dobit 36,8 milijuna kuna i to pnajviše zbog smanjenja troškova zaposlenih nakon integracije sa A1, amortizacije i ostalih poslovnih rashoda (40 milijuna kuna). Pogled u opis tih troškova pokazuje da su najveće uštede ostvarene na troškovima najma sa 59,39 milijuna kuna u 2017. isti su pali na 28,12 milijuna kuna u devet mjeseci 2017. Navedeni troškovi najma uključivali su ugovore o operativnom najmu lokacija za mrežnu opremu, najam poslovnog prostora i vozila.
Uglavnom, na kraju 2017. Metronet je u knjigama imao 228,14 milijuna kuna dugoročnih obveza i rezervacija i 120,7 milijuna kuna kratkoročnih obveza. Dakle ukupno 348,84 milijuna kuna. Taj je iznos do konca rujna 2018. smanjen na 291 milijun kuna. Istodobno, knjigovodstveni kapital na kraju 2017. iznosio 890 tisuća kuna, a na kraju rujna 2018. godine 36,5 milijuna kuna.
Uglavnom, taj i takav Metronet je prodan 2017. godine za 309,33 milijuna kuna, sudeći barem prema revidiranom konsolidiranom izvješću za 2017. godinu (molim vidjeti stranicu 26. originalnog dokumenta, točka 6, Stjecanje ovisnih društava (nastavak)). Dakle, za 4,6 Ebitda, 1,38 prihoda od prodaje te na razini debt-to-equity=1,12 (da ne bude zabune tu se misli na prodajnu vrijednost equitya, a ne knjigovodstvenu).
Dakle, kako se god okrene, transakcijska vrijednost Optime je mnogo veća od trenutne tržišne cijene i kreće se gledano preko Ebitda-e na razini od oko 565 milijuna kuna odnosno 8,13 kn per share. Po nekim drugim multiplama ona je manja, po nekima čak i veća. Teško je to ovako izvana procjenjivati, no jedno je sigurno, Optima čini se vrijedi znatno više nego to tržište trenutno pokazuje. Ma koliko mi šutjeli o tome.
Meni su ovi interesantni, mada nisam siguran da li bi njima Optima bila zanimljiva i “smiju” li je kupiti?
Prošle je godine KKR prodao većinski udjel BC partenrima za 2,6 mlrd EUR odnosno 3 mlrd. USD
Negdje sam bio naletio na podatak da je KKR platio 2013. Telemach 1 mlrd. EUR
Čini se dosta unosan posao, obzirom da je 5 godina kasnije dobio gotovo tri puta više. Doduše, KKR je u međuvremenu (pri)dodao dosta novih lokalnih akvizicija svome UG portfelju, no očito su i telekomunikacije bile unosan i lukrativan biznis. Ako ništa drugo generiraju snažan cash-flow.
K tome još jedan igrač “cilja” regionalne udjele u telekom firmama, Cinven; https://www.cinven.com Doduše, Cinven traži malo “veće” igrače, no nije isključeno da bi mogao kupovati pojedinačna društva i onda ih povezati i konsolidirati u širu “regionalnu” priču. Barem je to pokušao pred koju godinu u Sloveniji, kada je od državnog fonda “loše banke” pokušao kupiti T2.
Zanimljivo je da je i on početkom 2018. bio zainteresiran za United Group i da je kasnija postignuta cijena od strane BC partnera bila dosta viša od prvotno očekivane.