Nemoj se previše radovati, jer mi nemamo šta izvoziti u te zemlje koje se oporavljaju, uništena nam je proizvodnja, samo otvaramo trgovine, jesi vidio malo brojke na burzi rada.
A pogledaj kakve su prognoze za slijedeću godinu

Ako se cijeli svijet oporavlja, to će se neminovno odraziti i kod nas uskoro, a da ne govorim da ćemo uskoro postati država unutar EU, dobiti potpore od više milijardi EUR, mnoge naše kompanije uskoro će biti meta preuzimanja od većih iz EU. Sve to burza će anticipirati barem 6 mjeseci prije nego se dogodi.
Inače, USA raste nesmanjenom žestinom, a koliko je crobex zaostao za njima???

Američki indeksi na najvišim razinama u 13 mjeseci

Jučer su na Wall Streetu Dow Jones i S&P 500 indeks dosegnuli nove najviše razine u 13 mjeseci, zahvaljujući novim podacima koji ukazuju na stabilizaciju tržišta rada i nekretnina, no promet je, što je posljednjih dana uobičajeno, bio mršav.

Dow Jones indeks ojačao je 0,29 posto, na 10.464 boda, dok je S&P 500 indeks porastao je 0,45 posto, na 1.110 bodova, što su njihove nove najviše razine od listopada prošle godine. Nasdaq indeks osvojio je, pak, 0,32 posto, dosegnuvši 2.176 bodova. Mnogi su ulagači odsutni uoči Dana zahvalnosti u četvrtak, pa je na Wall Streetu jučer obujam trgovanja bio među najmršavijima ove godine. Vlasnika je zamijenilo samo oko 795 milijuna dionica, dok je lani dnevni prosjek iznosio 1,49 milijardi.

"Ulagači su više zaokupljeni Danom zahvalnosti nego tržištem. Bilo kojeg drugog dana cijene bi dionica vjerojatno snažnije skočile, s obzirom na nove vijesti", kaže Fred Dickson, strateg u tvrtki D. A. Davidson. A jučer je objavljeno da je prošloga tjedna broj novih molbi za pomoć nezaposlenima u SAD-u oštro pao za 35.000, na 466.000, najnižu razinu od rujna prošle godine. To je znatno veći pad nego što su analitičari procjenjivali i ukazuje na stabilizaciju tržišta rada, premda se očekuje da će stopa nezaposlenosti, koja sada iznosi 10,2 posto, nastaviti rasti sve do ljeta iduće godine.

Objavljeno je, također, da je prodaja novih obiteljskih kuća u listopadu porasla za 6,2 posto, na 430.000 stambenih jedinica, što je najviša razina prodaje u posljednjih godinu dana. Ti podaci pokazuju da se tržište rada i nekretnina stabiliziraju, što je ohrabrilo ulagače koji su se plašili da će slabosti tih tržišta uvesti američko gospodarstvo u recesiju s dvostrukim dnom.

Da su ovi podaci oraspoložili ulagače, pokazuje i jučerašnji pad VIX indeksa Čikaške burze opcija, poznatog kao ‘indeks straha’, na samo 20,4 boda, najnižu razinu u posljednjih 15 mjeseci. Kako se raspoloženje ulagača na burzama poboljšalo, ulagači su skloniji rizičnijim ulaganjima, pa je pao tečaj dolara.

To je, pak, potaknulo rast cijena nafte i metala, stoga je jučer terminska cijena nafte skočila za gotovo 2 dolara, na 78 dolara po barelu, dok je cijena zlata dosegnula novu najvišu razinu u povijesti – 1.188 dolara po unci. Zahvaljujući tome, snažno su porasle cijene dionica u rudarskom i energetskom sektoru, koji su jučer bili među najvećim dobitnicima. Dow Jones indeks industrijskog i rudarskog sektora skočio je 2,2 posto.

Dow Jones indeks ojačao je 0,29 posto, na 10.464 boda, dok je S&P 500 indeks porastao je 0,45 posto, na 1.110 bodova, što su njihove nove najviše razine od listopada prošle godine. Nasdaq indeks osvojio je, pak, 0,32 posto, dosegnuvši 2.176 bodova.

(Hina/pd)

Goldman: Here’s How To Play The Big, End-Of-The-Year Surge
The Pragmatic Capitalist|Nov. 25, 2009, 7:57 AM

Goldman is increasingly confident in the end of year rally. In fact, a recent piece of research says December could be one of the strongest months of 2009 (not an easy feat considering the year we’ve had). Like other bullish investors, they believe seasonality will be an important influence on year-end action:

As we move into the year end, we take a look at the seasonality effect in equity markets. December stands out as one of the best months for equities, using both long- and short-term data; we think this year will be similar. In years when the first 11 months have yielded good returns, December has tended to be particularly strong.

December yields good returns on average
Based on monthly data going back to 1974, December has on average returned twice as much as the monthly average (1.7% vs. 0.8%). It is the third best month based on average data and the second best one using median data. It is interesting to note that January is also a good month for equities based on long-term data. December and January both yielded a positive return in more than 70% of the cases.

Goldman goes on to note that December is particularly strong when the current year has been strong:

The better the year, the better the December
There have been worries among market participants that the year end could see weakness in equities, following the strong year-to-date performance. However, historical data tell the opposite. In years when the return from January to November has been strong, December has tended to be very strong as well.

Snažan rast obujma svjetske trgovine u trećem tromjesečju

Obujam svjetske trgovine u trećem je tromjesečju ove godine značajno uvećan, pokazali su podaci nizozemskog istraživačkog instituta CPB, najnoviji u nizu dokaza da globalno gospodarstvo polako izlazi iz krize.
Po podacima toga instituta, obujam svjetske trgovine u navedenom je tromjesečju uvećan za 4,3 posto u odnosu na drugo tromjesečje. Riječ o drugoj najvišoj stopi rasta obujma u odnosu na ranije tromjesečje otkako se vode te statistike od 1991. i značajnom zaokretu u usporedbi s rekordnim 12,3-postotnim padom u tri mjeseca zaključno s veljačom.

Smatra se da je do zaokreta došlo ovoga ljeta kada je trgovina u tromjesečnom razdoblju zaključno sa srpnjem po prvi put od svibnja prošle godine pokazala rast u odnosu na tromjesečje ranije, navodi CPB u najnovijem izdanju Monitora svjetske trgovine.

Mjesečni podaci očituju velika kolebanja, pa je tako u rujnu trgovina uvećana rekordnih 5,3 posto nakon pada od 1,5 posto u kolovozu, održavajući rast izvoza i uvoza u svim regijama, objavio je ured toga instituta za ekonomsku politiku i analizu. Njegovim podacima služe se i Europska komisija i Svjetska banka.

U institutu ipak upozoravaju na i dalje negativan trend u dugoročnoj perspektivi, s obzirom na to da je u 12 mjeseci zaključno s kolovozom obujam trgovine smanjen na godišnjoj razini za rekordnih 14,4 posto. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) prognozira pad globalne trgovine u ovoj godini za više od 10 posto, što bi bio najveći pad od Velike depresije.

(Hina/pd)

Juncker: Europi se neće dogoditi "slučaj Dubai" [smiley]

Financijski čelnici Europske unije ustvrdili su da u Europi ne vide rizik od neplaćanja obveza kakav je nedavno šokirao tržišta u vidu zahtjeva Dubaija za moratorijem na vraćanje dugova od barem šest mjeseci.

Šokirajući svjetska financijska tržišta, vlada tog emirata sredinom prošlog tjedna najavila je da će od kreditora konglomerata Dubai World, s ukupno procijenjenim dugovima od 59 milijardi dolara, zatražiti privremenu odgodu otplate dugova. "U Europi ne vidim problem neplaćanja obveza", odgovorio je čelnik eurozone Jean-Claude Juncker, također luksemburški premijer, u kineskom gradu Nanjingu na novinarski upit postoji li sličan rizik u Europi.

Stajalište čelnika eurozone poduprli su i čelnik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet i europski povjerenik za gospodarsku i monetarnu politiku Joaquin Almunia u razgovoru s novinarima nakon sastanka s kineskim premijerom Wenom Jiabaom i tamošnjim vodećim dužnosnicima za gospodarstvo. "U potpunosti potvrđujem što je kazao premijer", rekao je Trichet. "Ja također", nadovezao se Almunia.

(Hina/pd)

Mislim da sad kad smo se ( opet ) nakrcali možemo u oporavak!
-zahvaljujem svima koji su svojim lošim postovima i izmišljotinama plašili sirote ulagače da ( pre ) jeftino pordaju svoje dionice.
-iako osobno mislim da to nije fer i da bi trebali potpasti pod istragu Hanfe ili za to ovlaštenih organa gonjenja
-nažalost uvijek se jedni te isti uplaše i prodaju u krivi čas
-ali to je tako otkad je svijeta i vijeka

kažu ovi moji vitezovi okruglog stola – ne možeš spasiti od propasti čovjeka koji se odlučio odjednom iznenada obogatiti [bye]

Objavljeno
30.11.2009 11:41:53
Vrijeme zadnje promjene
30.11.2009 15:10:29

Snažan rast obujma svjetske trgovine u trećem tromjesečju

Obujam svjetske trgovine u trećem je tromjesečju uvećan za 4,3 posto u odnosu na drugo tromjesečje. Riječ o drugoj najvišoj stopi rasta obujma u odnosu na ranije tromjesečje otkako se vode te statistike od 1991.

Bankamagazin / Hina
Ispiši
Veličina slova: Smanji tekst Povečaj tekst

Obujam svjetske trgovine u trećem je tromjesečju ove godine značajno uvećan, pokazali su podaci nizozemskog istraživačkog instituta CPB, najnoviji u nizu dokaza da globalno gospodarstvo polako izlazi iz krize.

Po podacima toga instituta, obujam svjetske trgovine u navedenom je tromjesečju uvećan za 4,3 posto u odnosu na drugo tromjesečje. Riječ o drugoj najvišoj stopi rasta obujma u odnosu na ranije tromjesečje otkako se vode te statistike od 1991. i značajnom zaokretu u usporedbi s rekordnim 12,3-postotnim padom u tri mjeseca zaključno s veljačom.

Smatra se da je do zaokreta došlo ovoga ljeta kada je trgovina u tromjesečnom razdoblju zaključno sa srpnjem po prvi put od svibnja prošle godine pokazala rast u odnosu na tromjesečje ranije, navodi CPB u najnovijem izdanju Monitora svjetske trgovine.

Mjesečni podaci očituju velika kolebanja, pa je tako u rujnu trgovina uvećana rekordnih 5,3 posto nakon pada od 1,5 posto u kolovozu, održavajući rast izvoza i uvoza u svim regijama, objavio je ured toga instituta za ekonomsku politiku i analizu. Njegovim podacima služe se i Europska komisija i Svjetska banka.

U institutu ipak upozoravaju na i dalje negativan trend u dugoročnoj perspektivi, s obzirom na to da je u 12 mjeseci zaključno s kolovozom obujam trgovine smanjen na godišnjoj razini za rekordnih 14,4 posto.
Svjetska trgovinska organizacija (WTO) prognozira pad globalne trgovine u ovoj godini za više od 10 posto, što bi bio najveći pad od Velike depresije. (vk)

Aukcija trezorskih zapisa: Velika potražnja, pad kamatnih stopa

Investitori su se okrenuli trezorcima kako bi plasirali sredstva po višim prinosima od onih na međubankarskom tržištu, istaknuo je Crnković

U Ministarstvu financija u utorak je održana aukcija trezorskih zapisa u kunama i u eurima, a investitori su pokazali visok interes za sve vrste izdanja."Investitori su se okrenuli trezorcima kako bi plasirali sredstva po višim prinosima od onih na međubankarskom tržištu", komentirao za http://www.banka.hr diler novčanog tržišta Hypo-Alpe-Adria banke Bojan Crnković koji ističe i da je trenutačno trgovanje na međubankarskom tržištu gotovo nepostojeće.

Kamata na mjesec dana se kreće između 1,5 do 2 posto, a na tri mjeseca između 4,75-5,25 posto, tako da kamate na trezorce iako su dosta snižene od posljednje aukcije i dalje predstavljaju dobar prinos. Crnković je dodao i da je likvidnost sustava i dalje dobra, tečaj povoljan, a kako sutra neće biti obratne repo aukcije HNB-a prinos je srušen prema očekivanju.

Za trezorske zapise s rokom dospijeća od 91 dan potražnja je iznosila čak 825 milijuna kuna. Upisano je 320 milijuna kuna, a kamatna stopa za to izdanje pala je na 4,25 posto sa 6,25 posto koliko je bila na aukciji 10. studenoga. Izdanje je u potpunosti otkupio nebankovni sektor (investicijski fondovi, osiguranja i sl.).

Polugodišnjih trezorskih zapisa upisano je 100 milijuna kuna, a potražnja je iznosila 196 milijuna kuna. Kamatna stopa pala je na 5 posto sa 6,20 posto koliko je iznosila 10. studenoga. Cijelo su izdanje otkupile banke.

Jednogodišnjih trezorskih zapisa upisano je 317 milijuna kuna, a potražnja za tim zapisima iznosila je 627 milijuna kuna. Kamatna stopa pala je 5,60 posto sa 6,20 posto koliko je bila 10. studenoga. Udio nebankovnog sustava u emisiji ovih zapisa iznosio je 96,21 posto.

Planirani iznos izdanja u eurima iznosio je 50 milijuna, a ostvaren je iznos emisije 51,586 milijuna eura. I kod tog je izdanja potražnja bitno nadmašila ostvareni iznos emisije koji je iznosio 74,9 milijuna eura. Kamatna stopa je pala na 4,70 posto sa 5,25 posto na aukciji 10. studenoga. Bankarski je sektor imao 83,84 posto udjela u emisiji.

Nakon aukcije, kratkoročni dug države po izdanim eurskim komercijalnim zapisima iznosi 1,474 milijardi eura, a po kunskim zapisima 10,9 milijardi kuna.

banka.hr

Analitičari: Hrvatske tvrtke u 2010. mogu očekivati "mršave" zarade

Prošli je tjedan protekao u nešto pozitivnijem ozračju na domaćem tržištu, ponajviše uslijed pozitivnih signala sa svjetskih burzi, te dijelom i zbog izmjena pravilnika o ulaganju domaćih mirovinskih fondova. Ublažavanje ograničenja ulaganja mirovinskih fondova držimo pozitivnim jer su oni jedini pravi održavatelji likvidnosti na našem tržištu, kaže Goran Nimac, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

"Kako se primiče kraj godine, na svjetskim je burzama, a potom i na našem tržištu, sve uočljiviji trend usporavanja dinamike rasta. Mnogi sudionici tržišta, međutim, očekuju zadržavanje pozitivnijeg raspoloženja do kraja tekuće godine", kaže Nimac. S početkom iduće godine i očekivanim oporavkom realnog sektora na zapadnim tržištima, može se, kaže Nimac, očekivati sve manje svježe likvidnosti na globalnim financijskim tržištima jer će realna ekonomija apsorbirati veći dio sredstava.

Zbog toga se u nadolazećim kvartalima može očekivati povratak neizvjesnijeg razdoblja na globalnim burzama jer je njihov uzlet od ožujka ove godine prvenstveno bio posljedica ogromne likvidnosti kreirane od strane središnjih banaka i vlada diljem svijeta, navodi Nimac.

"Što se tiče zarada naših kompanija u 2010. godini, mogu se očekivati relativno "mršave" zarade, s obzirom na i dalje prisutne fiskalne rizike, otežano financiranje i anemičan oporavak domaće ekonomije", zaključuje Nimac.

(Hina/pd)

HNB je spreman na proaktivnu monetarnu politiku, uz uvjet da se postigne konsenzus o proaktivnoj politici na razini zemlje, otkrio je guverner Željko Rohatinski. Guverner procjenjuje kako je uz takvu politiku moguće ostvariti rast BDP-a od 1,5%, a ističe problem viška likvidnosti od 4,5 mlrd. kuna, odnosno potencijalnih kreditnih sredstava koje poslovne banke ne plasiraju gospodarstvu, zbog opreza. Banke kod HNB-a deponiraju još 2 mlrd. kuna.(Briefing)

………………………

Središnja banka nema saznanja o stvaranju fonda za pomoć gospodarstvu, o kojem je izvijestio Jutarnji list, a u kojem bi sudjelovale i poslovne banke. HNB nije protiv takvih ideja, ali misli kako pomoć može ići kroz postojeće institucije. Prema Večernjem listu, ne radi se o fondu za pomoć gospodarstvu, već se razrađuje model u kojem bi država participirala s 50% sredstava, uz pravo veta, u projektima za koje bi fondovi rizičnog kapitala najprije skupili polovicu privatnih ulaganja.(Briefing)

analitičar iz stvarno respektabilne banke [lol] , kaj nije izanaliziral svoje plasmane