Pa da vidimo malu usporedbu vrijednosti američkih indeksa i crobexa kroz zadnjih godinu dan:

inedks/15.10.08 /28.05.09. / 27.08.09.
DJIA/ 8.577 / 8.403 / 9.580
Nasdaq / 1.628 / 1.751 / 2.027
SP500 / 907 / 906 / 1.030
Crobex / 2.542 / 2.117 / 2.009

Eto pa malo razmislite………………

A zasto bi se kod nas printao novac? Meni se cini da trenutno banke imaju problema s plasiranjem kredita. Samo treba potaknut ljude da dizu kredite i pokrenu kotac ponovno.

pustimo vremenu i činjenicama da odluči koga treba biti sram

samo da zapamtim tvoj post i tvoj nick
znači ovako
nick: xxyyzz
crobex: 2.009
datum: 28.08.2009.

pa ćemo ga se prisjetiti……………………….. [kiss]

Ti predstavljas keynezijansku skolu, wall street ‘carobnjake’ ili nase ‘ekonomiste’ ?
Kako bi ih ti potaknuo? Aj bar jednu ideju al pod uvjetom da naznacis i koliko bi to ‘poticanje’ trajalo sa podizanjem kredita i sta bi bilo kasnije?

ovo nije tema oporavak gospodarstva nego oporavak tržišta kapitala

vama to kolega xxyyzz, očigledno nije jasno
a nije vam ni jasno da burza može rasti u lošim vremenima za realnu ekonomiju, baš kao što je padala dok je ekonomija dobro stajala
vjerovatno ste tada također pisali nebuloze poput današnjih
no nema veze, nigdje ne piše da vi morate razumjeti burzu [lol]
no i takvi poput vas neznalica su dobrodošli
dapače [thumbsup]

OK. Nije to samo. I prvenstveno sam mislio na ljude koji ce pokrenuti neki posao a ne samo kredite za potrosnju. Dakle, motivirat one s idejama da se usude krenut u realizaciju poslovanja.

Ma oo čemu ti pričaš? Pa imamo najveće porezno opterećenje u svijetu, samo maloumnik bi kod nas išao pokretati posao!!

IZLAZAK IZ RECESIJE
Kina na putu povratka na dvoznamenkaste stope rasta
Autor/izvor: Goran Jurum, konzultant, Finalis Projekt
KOMENTAR – Financijska kriza mogla bi označiti određenu redistribuciju ekonomske moći od zapadnih razvijenih gospodarsava prema istočnim novoindustrijaliziranim azijskim gospodarstvima. Ako pogledamo kretanja na tržištima kapitala od početka 2009. godine teza svakako ima svoje uporište. Predviđanja vodećih investicijskih tvrtki vezano uz projekcije rasta GDP u Kini za posljednji kvartal 2009. (poput JP Morgana) kreću se na razini višoj od 10% u odnosu na prethodnu godinu.

Ne radi se o stvaranju novog balona, jer se npr. kinesko tržište kapitala smanjilo na polovinu vrijednosti dosegnutih u vrijeme vrhunca iz 2007. godine, tako da se za valuacije na tržištu ne može reći da nisu u pozitivnoj korelaciji sa ostvarenim makroekonomskim ključnim indikatorima. Cijene na tržištu nekretnina usljed velikog pritiska na život u kineskim gradovima i dalje su na relativno visokoj razini s manjim korekcijama u odnosu na tržište kapitala.
Stvorene deficite zapadnih gospodarstava neće se moći uravnotežiti u kratkom roku i za to će biti potrebno srednjoročno razdoblje. Azijska gospodarstva u usponu tu su u velikoj prednosti, jer sva osim Republike Koreje ostvaruju suficite u svojim proračunskim politikama.

SAD i vodeća europska gospodarstva Njemačke i Francuske također bilježe stidljive znakove zaustavljanja pada, što znači da su fiskalne mjere ubrizgavanja likvidnosti polučile određene rezultate. Dugoročniji oporavak ovih gospodarstava ipak ima ograničenja u visini njihovih proračunskih deficita (koji je osobito visok u slučaju SAD i iznosi oko 10% BDP-a) i mogućnosti povećanja osobne potrošnje stanovništva, koja nije vezana na pakete direktnih državnih subvencija (kao npr. subvencije države prema sektoru autoindustrije). Stvorene deficite zapadnih gospodarstava neće se moći uravnotežiti u kratkom roku i za to će biti potrebno srednjoročno razdoblje. Azijska gospodarstva u usponu tu su u velikoj prednosti, jer sva osim Republike Koreje ostvaruju suficite u svojim proračunskim politikama.

Jaz između stopa rasta GDP za G-7 i novoindustrijaliziranih azijskih država prema istraživanju Goldman Sachsa se produbljuje i ove godine dostići će rekordnih 9 %.

"Emerging Asia" rasti će po prosječnim stopama od približno 5 % godišnje, dok će se razvijena zapadna gospodarstva kontrahirati prosječno za 3,5 %. Azijska regija izdvojila je rekordnih 4 % GDP kao oblik fiskalne potpore svojim gospodarstvima. Gospodarstva Kine, Indije i Indonezije među malobrojnima su koja su nastavila sa ekspanzijom u vrijeme depresije. U industrijekoj proizvodnji jedino je azijska regija desegla vrijednosti proizvodnje prije izbijanja krize. Vjerojatno su za taj oporavak zaslužne između ostalog i stope rasta produktivnosti azijskih gospodarstava.

Države BRIC-a kao i Japan sve više izražavaju svoju zabrinutost u dolar (kao svjetsku valutu rezervi “as the last resort”) kao najveći kupci američkog duga. Američki FED spustio je gotovo na nulu kamatnu stopu na svoju valutu, dok ECB drži kamatu stopu na Euro u visini od 0,5 %. Tako niske kamatne stope mogu dovesti do alociranja sredstava investitora u alternativne valute (prvenstveno u japanski jen), a neke od njih su još i fundamentano podcjenjene (kao kineski juan iako će se na tim vrijednostima vjerojatno zadržati još dulje vrijeme mjerama tečajne politike koju provodi kineska centralna banka da bi osigurala izvoznu konkurentnost kineskog gospodarstva do potpunog oporavka razvijenih zapadnih tržišta).

http://www.poslovni.hr/125194.aspx

Vi ste kolega baš uporni sa tim svojim navlačenjem………………pa evo vam mali prilog [smiley]

ZAOSTAJANJE
Dalibor Balgač: CROBEX ove godine dvostruko sporije raste od NTX Europea
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Dvostruko veći obujam trgovanja nego tjedan dana ranije i snažniji rast CROBEX-a obilježili su prošlotjedno trgovanje na Zagrebačkoj burzi, što se ponajviše zahvaljuje dobrom raspoloženju na svjetskim burzama.

Prateći uglavnom kretanja na stranim burzama, CROBEX indeks porastao je prošloga tjedna 3,8 posto, na 2.038 bodova. Usporedbe radi, u prethodnom tjednu ojačao je 2,4 posto. Od početka kolovoza domaći burzovni indeks porastao je 8,48 posto. Redovni promet dionicama premašio je 157 milijuna kuna, i bio je dvostruko viši nego u prethodnome tjednu.

– Zbog nedostatka vijesti iz domaćeg gospodarstva koje bi mogle potaknuti veću likvidnost, i idućega tjedna domaće tržište bit će ostavljeno ‘na milost i nemilost’ kretanja na najvažnijim svjetskim burzama, kaže Dalibor Balgač, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

A prošloga su tjedna na svjetskim burzama, unatoč vijestima koje najavljuju izlazak iz recesije, cijene dionica porasle tek umjereno jer ulagači strepe od korekcije nakon što su burzovni indeksi dosegnuli najviše razine u 10 mjeseci.

Za kretanja na svjetskim burzama idućega tjedna bit će odlučujući američki indeks menadžera upravljanja nabavom, kaže Balgač. Očekuje se pritom da će taj indeks nastaviti rasti osmi mjesec zaredom.

– Ipak, dosta je neizvjesnosti na svjetskim tržištima, pogotovo u svjetlu činjenice da još nije poznato kako će se najvažnija svjetska gospodarstva ponašati jednom kad monetarne vlasti započnu izlaznu strategiju, te povuku višak likvidnosti iz sustava, ocjenjuje Balgač.

Također, napominje da ako se iz formule održivosti rasta isključe fiskalni poticaji, u nadolazećem razdoblju jedino Kina ostaje potencijalnim generatorom rasta zapadnih gospodarstava.

– A, upitno je što će se dogoditi s kineskim gospodarstvom, koje sve više nalikuje krivulji oporavka u obliku slova ‘V’. Da bi njegov rast bio održiv, dugoročno će se ono morati preoblikovati iz sadašnjeg izvoznog u potrošački model te na taj način davati potporu zapadnim gospodarstvima, smatra Balgač.

Inače, u svijetu je zamjetan sve veći interes ulagača u svijetu za rizičnija ulaganja, zbog čega raste pritok kapitala u dioničke fondove.

Po podacima tvrtke za praćenje globalne financijske industrije EPFR, prošloga su tjedna dionički fondovi u svijetu zabilježili dotok novog kapitala u visini od 7,32 milijarde dolara. Najveći pritok bio je u američke dioničke fondove – 4,77 milijardi dolara

Zaokret ulagača prema fondovima koji nude više prinose ujedno je značio i novo smanjenje kapitala u novčanim fondovima. Tako je prošloga tjedna iz novčanih fondova u svijetu isteklo 5,75 milijardi dolara. U proteklih godinu dana iz novčanih fondova odlilo se 250 milijardi dolara, otprilike polovina onoga što je u 2008. uliveno u te fondove. Obveznički fondovi privukli su 4,59 milijardi dolara.

Na rizičnija tržišta kapitala, međutim, likvidnost se vraća sporije.

alaj ste se svi unervozili čim nešto šušne

hehe, oporavak uopće nije upitan
sezona nikad bolja
brodogradilišta i vladek uskoro silaze sa naše grbače
svijet se oporavlja, a ako krene inflacija, odoše cijene commoditiesa i stocks u nebo, tada ni dow jones od 35.000 bodova nije isključen ( u roku pet godina ) pazite što vam kažem [thumbsup]

potrebno se na vrijeme riješiti bezvrijedne kartušine zvane novac