Psihologija je gadna stvar. Oporavak ide ove godine – i tako stalno, isto vrijedi i obratno kriza je sve gora. Te dve rečenice suprotnih značenja, a jako odzvanjaju. Ništa drugo doli čista psihologija.
nije zlato sve što sija :).. no bome je poraslo, kolega anrickom, otkad ste vi ovo napisali..
ja sam pol pol već dulje vrijeme, tak da mi je svejedno..
a zato sam ja već duuugo vremena u sljedećem stanju i uživam u svakom danu….
Ljudi su nakupili velike količine novca koji sada več ulaze u dionice
nije da se nema ima se i to jako puno love nije kriza svima večina je skupila lijepe zalihe i sada se
svakim danom sve više love ubacuje u dionice.
Ova kriza nije kao zadnja puno toga je drugačije pa i internet .
Tako da sada ima sve više malih ulagača koji kao i mi prate i ulažu preko neta
sve veće količine novca.
Nikada do sada nisu bile prikupljene ovakve količine love i veliki su pomalo počeli utankavati lovu
što se vidi po naglim skokovima pojedinih dionica u nekoliko dana.
Tako da krenulo je i svakim danom promet raste ulazimo u tržište bikova…
ne bih se kladio da ulazimo u tržište bikova, poebno ne u hrvatskoj.
4. kolovoz 2009.
Rast industrijske proizvodnje u svijetu
Najnoviji ekonomski podaci ukazuju da industrijska proizvodnja u svijetu raste. Kina predvodi u ekonomskom oporavku, jer već četvrti mjesec za redom bilježi povećanu proizvodnju, koja je prije rezultat domaćih nego inozemnih narudžbi.
U Velikoj Britaniji, industrijska proizvodnja raste po prvi put od ožujka 2008. godine. U 16 zemalja eurozone industrijska proizvodnja je još uvijek u padu, ali pad je manji nego u ranijem periodu. U Sjedinjenim Državama, industrijski sektor je znatno poboljšan u srpnju, iako je proizvodnja i nadalje u padu. Američki ministar financija Timothy Geithner izjavio je da se vide znakovi ublažavanja recesije, da financijski sustav više nije u opasnosti od kolapsa, ali da nezaposlenost i deficit ostaju i dalje veliki problemi. Po prvi put ekonomski tim predsjednika Obame nije odbacio ideju o povećanju poreza kako bi se problem ogromnog deficita ublažio.
(VOA)
Objavljeno
4.8.2009 12:20:35
Vrijeme zadnje promjene
4.8.2009 12:20:35
Očekuje se odluka o smanjenju obvezne rezerve
Za povećanu potražnju države za kreditima naše banke vjerojatno teško mogu računati na neka velika sredstva svojih vlasnika, pa bi bila logična reakcija HNB-a da poveća likvidnost sustava
Bankamagazin
Ispiši
Veličina slova: Smanji tekst Povečaj tekst
Na telefonskoj sjednici Savjeta HNB-a u utorak, kako saznaje magazin Banka, trebala bi biti snižena stopa obvezne rezerve sa 14 na 12 posto, što bi za sustav značilo novih 6 milijardi kuna likvidnosti.
Dakle, obvezna rezerva smanjila bi se ponovno, nakon što je krajem prošle godine stopa snižena sa 17 na 14 posto.
Guverner HNB-a Željko Rohatinski izjavio je za magazin Banka kako nije dovoljna postojeća likvidnost, ako bi se nastavilo istiskivanje kredita banaka poduzećima i stanovništvu od strane države, nakon što se već tri mjeseca krediti tim sektorima smanjuju. Banke od početka krize do danas sve snažnije financiraju državu.
Za povećanu potražnju države za kreditima naše banke vjerojatno teško mogu računati na neka velika sredstva svojih vlasnika, pa bi u svemu tome bila logična reakcija HNB-a da poveća likvidnost financijskog sustava u cjelini.
OŠTAR RAST
Wall Street: Vjerojatan kraj recesije lansirao dionice
Autor/izvor: SEEbiz / Bloomberg News
NEW YORK – Američke dionice u petak su porasle nakon što je američka stopa nezaposlenosti skliznula po prvi put nakon mjeseca travnja prošle godine, zbog špekulacije da intenzitet oporavka gospodarstva opravdava najoštriji uzlet dioničkog tržišta u zadnjih sedam desetljeća.
Američki dolar snažno je napredovao, a američke državne obveznice zabilježile su najveći tjedni pad u zadnjih više od šest godina. American Express Co., Walt Disney Co. i General Electric Co. svojoj su vrijednosti dodale najmanje 2,7 posto nakon što je američko ministarstvo rada objavilo da je Amerika tijekom mjeseca srpnja izgubila 247 tisuća radnih mjesta, 78 tisuća manje nego što su očekivali ekonomski analitičari te nakon što je stopa nezaposlenosti pala na 9,4 posto sa 9,5 posto. American International Group Inc. uzletjela je 20 posto nakon objave povratka profitabilnosti po prvi put od 2007. godine, čime je to poduzeće nadmašilo očekivanja ekonomskih analitičara.
“Sudionici dioničkog tržišta fokusirani su na objave podataka o stanju u gospodarstvu i prije svega na podatke sa američkog tržišta rada te svako poboljšavanje makroekonomskih fundamenata vodi ka rastu dioničkog tržišta. Za gospodarstvo je očito najgori dio krize prošao”, izjavio je David Katz koji upravlja sa 1,1 milijardom američkih dolara kao direktor investiranja u Matrix Asset Advisors.
Dow Jones Industrial Average indeks u petak je porastao 1,23 posto, a Nasdaq Composite indeks porastao je 1,37 posto. Standard & Poor’s 500 indeks američkih dionica u petak je porastao 1,34 posto, na 1.010,48 bodova. Tijekom tekućeg tjedna S&P 500 indeks uzletio je 2,33 posto, od početka godine porastao je 11,87 posto, a iznad svog dna u više od zadnjih 12 godina dotaknutog 9. ožujka indeks je uzletio 49,36 posto.
Dobit poduzeća u sastavu S&P 500 indeksa smanjila se rekordni osmi uzastopni kvartal. Unatoč tome, zarada po dionici 447 poduzeća iz sastava S&P 500 indeksa koja su do 17. srpnja objavila poslovne rezultate nadmašila je očekivanja ekonomskih analitičara. Recesija američkog gospodarstva vjerojatno je završila nakon što se stopa američke nezaposlenosti u mjesecu srpnju smanjila. Američki predsjednik Barrack Obama izjavio je da su “podaci sa američkog tržišta rada dokaz da je najgori dio gospodarske krize najvjerojatnije iza nas”.
Lovrinčević: Oporavak dolazi nakon Uskrsa 2010., do tada slijedi najteže razdoblje"Uspije li ova vlada donijeti proračun za 2010., uz sve što je napravila ove godine, negdje u travnju bi se moglo osjetiti olakšanje, kako na tržištu rada, tako i na plaćanjima, oporavku međunarodne trgovine, a time i prihoda u državnom proračunu. U 2010. trebao bi se dogoditi blagi rast gospodarstva
.
Željko Lovrinčević"Ovakav rebalans je izbor manjeg zla, jer alternativa je bila još veća neizvjesnost, prijevremeni izbori, blokiranje svih procesa na 6 mjeseci, nemogućnost završetka pregovora s EU u 2010. te gotovo sigurno MMF", kazao je u intervjuu za Poslovni dnevnik Željko Lovrinčević, viši znanstveni suradnik na Ekonomskom institutu, član Ekonomskog vijeća i član Savjeta HNB-a.
Dodao je kako se najnovijim vladinim rebalansom ‘otvara mogućnost još jednog izlaska na međunarodno tržište po nešto značajniju svotu novca’. "U koordinaciji s monetarnom politikom to će vrlo vjerojatno osigurati dostatnu likvidnost za prebroditi 2009. bez većih dodatnih udara na pad gospodarstva i potrebu obraćanja MMF-u. Trenutno je bilo najvažnije osigurati likvidnost na prihodnoj strani, a što se tiče rashodne, reforme će se vidjeti u konturama proračuna 2010.
Ali sve reforme privremeno stvaraju trošak pa je u kratkom roku nemoguće očekivati značajnije smanjenje izdataka", poručio je Lovrinčević, dodavši kako Hrvatsku najteže razdoblje očekuje od studenog do kraja ožujka. "Uspije li ova vlada donijeti proračun za 2010., uz sve što je napravila ove godine, negdje u travnju bi se moglo osjetiti olakšanje, kako na tržištu rada, tako i na plaćanjima, oporavku međunarodne trgovine, a time i prihoda u državnom proračunu. U 2010. trebao bi se dogoditi blagi rast gospodarstva", kazao je ekonomski stručnjak, objasnivši pritom zašto su se vladini socijalni partneri počeli politički ‘ograđivati’ od kriznog poreza, iako je to bio ‘njihov kompromis’.
"Iako ta ideja ima i primamljivu pozadinu demagoške naravi, poput ‘oporezujmo bogate’, na kraju je moraju braniti samo dvije osobe – premijer(ka) i ministar fiancija. Kad socijalni i politički partneri shvate da takav porez strašno troši politički kapital nerijetko izmiču od njegova tereta. No, prilikom donošenja rebalansa bilo je i iracionalnih izmicanja, poput predstavnika umirovljenika. Ako je tko prošao zaštićen kroz sustav kriznog poreza, to su umirovljenici, osim onih s povlaštenim mirovinama. Čak i pitanje odgode usklađivanja mirovina 2010. neće biti značajno jer nominalne plaće ionako padaju", rekao je Lovrinčević.
Smatra kako dosadašnji antirecesijski potezi daju dobre izglede za stabiliziranje javni financija te da će Hrvatska 2010. godine završiti pregovore s EU. "Četvrtog rebalansa neće biti, to je sasvim izvjesno, osim eventualno tehničkog rebalansa na kraju godine, zbog drugačijeg načina financiranja", istaknuo je on.