Mirovinski su fondovi tako u dva poteza, doduše potpomognuti negativnim globalnim trendovima, šahirali domaće tržište i određuju njegovo dno.

Kokoš ili jaje?

Nova špekulativna strategija mirovinaca neugodno je odjeknula na tržištu kapitala, posebice u fondovskoj industriji.

“Mirovinski fondovi trebali bi osiguravati stabilnost tržišta zbog dugog horizonta ulaganja, a ne ponašati se kao špekulanti. Toliko su dugo lobirali za to da im se odobri ulaganje u JDD kotaciju i kad su ga konačno dobili – srušili su tržište da jeftino kupe dionice”, rekao nam je analitičar koji je inzistirao na anonimnosti, dodajući da je slabo likvidno domaće tržište vrlo osjetljivo na drakonske poteze.

No, mišljenje o tome da je “suludo skakati van pa unutra” može se čuti i u krugovima bliskim mirovinskim fondovima, iako drugi fond menadžeri ne žele javno komentirati postupke kolega. Šef ROMF-a Damir Grbavac nije želio komentirati svoje poteze, kazavši kako bi se “davanje te vrste informacija i prognoza moglo smatrati pokušajem utjecaja na tržište.

Upravitelj AZ mirovinskog fonda Dinko Novoselec upozorava pak na to kako je ideja da su mirovinci svojim potezima srušili tržište naopaka. “To je pitanje poput onoga što je bilo prije, kokoš ili jaje. Pad tržišta ili povlačenje sredstava? Odgovor je niti jedno od toga, već je na globalnom tržištu nestalo optimizma, što se prelilo i na Hrvatsku”, kaže Novoselec.

Fisherov indeks

Iznos koji su mirovici povukli iz OIF-ova računali smo metodom statističke aproksimacije (Fisherov indeks) iz dostupnih Hanfinih brojki. Indeks vrijednosti udjela u dioničkim fondovima s javnom ponudom Fisherova tipa tijekom studenoga pokazao je pad vrijednosti udjela 8,27 posto. Kako je imovina mirovinaca uložena u OIF-ove tijekom studenoga smanjena za 1,35 milijardi kuna, iz statističke aproksimacije slijedi da se 1,14 milijardi odnosi na unovčavanje udjela. U siječnju je Fisherov indeks pokazao pad vrijednosti udjela 9,32 posto, te se, od ukupnog pada imovine mirovinaca uložene u OIF-ove u siječnju za 0,81 milijardu kuna, na unovčavanje odnosilo 0,57 milijardi kuna.

HT najizloženiji, ostatak tržišta bez većeg utjecaja

Iako su se kao jedan od generatora korekcije spominjali i tzv. knock-out certifikati stranih banaka, njihov utjecaj zbog male kapitalne pokrivenosti domaćim dionicama (1:10) ne može biti velik i nikako ne može zacrtati smjer trgovanja. Njih banke koriste kao instrumente za pokrivanje rizika (hedge) pada tržišne kapitalizacije dionica. To su matematičkim metodama oblikovani instrumenti koje banka može i ne mora temeljiti na imovini u portfelju, a na slobodnom tržištu ih prodaje ulagačima koji se kupnjom “klade” na pad ili na rast cijene dionice na koju se certifikati pozivaju.

U slučaju probijanja knock-out cijene banka više nema obvezu prema svojim ulagačima, čime je “zaradila” cijeli iznos koji je prikupila izdavanjem certifikata. U situaciji knock-out-a banka može, ali i ne mora prodavati dionice na koje je vezala certifikat. Ipak, strani ulagači su kroz strategiju izlaska s domaćeg tržišta mogli potencirati “probijanje” certifikata i rasprodaju vezanih dionica kako bi amortizirali gubitke generirane izlaskom. Na utjecaj certifikata najranjiviji je HT, koji u nekoliko certifikata drži kapitalnu pokrivenost 1:1, što u slučaju probijanja knock-out cijene i odluke banke o rasprodaji dionica može dovesti do negativnog pritiska na cijenu, što se i dogodilo s certifikatom Raiffeisen Centrobanka prilikom probijanja razine od 300 kuna. Sljedeći takav certifikat iste banke pozicionira knock-out cijenu na 260 kuna.

OMF-ovi nisu destabilizirali tržište

Mišljenje o tome da mirovinci agresivnim potezima nisu destabilizirali tržište dijeli i Hanfa, u kojoj smatraju da investicijski fondovi nisu prodavali velike količine dionica, već su likvidirali depozite. “Investitori s najduljim vremenskim horizontom ulaganja nisu se ponašali kao kratkoročni špekulanti, već su, naprotiv, svojim ulaskom na trž

To samo još jednom pokazuje i dokazuje, da rast u početku odrade veliki, kasnije dižu mali, isto kao i pad, počnu veliki, a onda mali odrade najveći dio.

Najbolja od svih vijesti je to da mirovinci više nemaju udjela u investicijskim fondovima.

ZNAČI NEMAJU VIŠE ČIM RUŠITI TRŽIŠTE!!

[cool]

Danas CROBEX završio na 4.260,10 + 3,23 % [thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup]

Sutra od 10,00 nastavljamo istim tempom rasta.[thumbsup][thumbsup][thumbsup]

pozlatile ti se rijeci kolega….ako bude tako…..onda upucujue na to da je: bye bye medo [bye] [lol]

KOLIKO JE TO SIGURNO?

Zbog toga smo i padali.
Sad kad smo slobodni, možemo lijepo gore.
Sutra bi Crobex mogao malo se smiriti, ali još čekamo velike promete cca 200mil kuna.
Ako sutra ne, očekuje nas takav promet slijedeći tjedan.[thumbsup]

vjerujem ja da oni nemaju više udjele u fondovima samome zanima gdjr to sam mogu prpčitat.
ovo na stranici prije piše samo da je AZ ostao na 20000 a za ostale nema informacije

..ovo je pre jak rast…po meni bolje bi bilo da lagano zelenimo..euforija nije dobra, ni u kojem smjeru
…

Tako je kolega Von Braun,

dosta je bilo držanja gaća, vrijeme je da se nešto i zaradi, tj. vrati na staro.

moram priznat da sam i ja u minusu, ovaj put sam prerano i prenaglo ušao, ali nema veze, opet još jedna škola, treba pisat na papirić i na zid tljusnut.

opet dobri stari građevinari potegli, naravno i ja u njima

ajd još sutra zelenjave za spokojan vikend.

nek potencijalni ulagači vide da nakon kiše uvijek kad tad dođe sunce…

Ono što ja mogu primjetiti je da su se u zadnja dva dana u kupnju uključili jači igrači.
S jedne strane vraćaju optimizam na burzu, a sa druge stanjuju rezerve.
Hoću reći, ako se dogodi još jedna ovakva panika i tko će kupovati od onih koje zahvate margin calls, pa rasprodaja zbog pucanja certifikata,…

Ako je to istina onda je to najbolja vijest za zse u 2008.
Ima li neki link,di ste to pročitali kolega?Nije valjda da nas mamite na račun svojih odokativnih opažanja?[cool]