nakon što nije nikome ništa plaćao, dobavljače, banke, poreze, ne vidim ništa novo da se može pojaviti, jer sve funkcionira već duži niz godina tako, jedino što je sada samo javno obznanjeno
Razlika je u poimanju bilančnih pozicija: koliko god ti bio loš cash flow u poslovanju s Todom, za utjehu si imao dug u bilanci koji se smatrao nečim što “imaš”. Sad je sve jasnije da to nemaš. Ili barem veći dio toga. U tome je problem. Jednokratni tsunami lom koji se tek mora odigrati. Pa Sberbanka je rezervirala 40%, a oni su u prvom prvcatom naplatnom redu. Drugi bi trebali 70% minimum.
Todex dionice neće sigurno rasti. Prije bih rekao da će stagnirati. Rast će dionice koje su padale kao kolaterale, a takvih ima poprilično…
Slažem se. Rasti će one dionice koje su pale, a da za pad nije bilo objektivnog razloga.
nakon što nije nikome ništa plaćao, dobavljače, banke, poreze, ne vidim ništa novo da se može pojaviti, jer sve funkcionira već duži niz godina tako, jedino što je sada samo javno obznanjeno
Razlika je u poimanju bilančnih pozicija: koliko god ti bio loš cash flow u poslovanju s Todom, za utjehu si imao dug u bilanci koji se smatrao nečim što "imaš". Sad je sve jasnije da to nemaš. Ili barem veći dio toga. U tome je problem. Jednokratni tsunami lom koji se tek mora odigrati. Pa Sberbanka je rezervirala 40%, a oni su u prvom prvcatom naplatnom redu. Drugi bi trebali 70% minimum.
[/quote]
a mi svjedočimo dobavljačima koji ne dozvoljavaju primisao na 10-15% otpisa potraživanja.
želim im da naplate sve ali ako radi šnicle ubiju kravu oni su ti koji će snositi najteže posljedice.
a nebi bila senzacija da mnogi završe karijeru.
e moj narode hazarderski
a kolike besplatne škole su dostupne drugih hazardera,”režisera” i njihovih sudbina?
čak i u najbližoj okolini.
Zaba Vam prodaje potrazivanja Agrokora i povezanih firmi sa 50% diskonta. Toliko o tome.
mlatiš praznu slamu, pogledaj kad sam objavio taj post! prije 20 i više dana tj. datum je 15.03.2017.!!! i apsolutno sam bio u pravu, lavina se nakon toga zakotrljala, a crobex je potonuo u kratko vrijeme kao titanik!
no isto tako sam zadnjih dana prošlog tjedna pisao kako će lex agrokor i njegova aktivacija preokrenuti negativna kretanja na ZSE i protekli tjedan sam se nakrcao dionicama pa ćemo sad vidjeti jesam li pogriješio ili ne!
dakle, to što si ti zabio glavu u pijesak zadnjih mjesec dana i bio pasivan te zbog toga doživio jak pad portfelja, samo je tvoja krivnja jer su još pred mjesec dana znakovi pada burze bili kristalno jasni svakome tko se razumije u burzu !!!
O! Previdio sam datum, ispričavam se!
Ovo ostalo što si napisao… Bio sam pasivan, da. To sam odabrao i zadovoljan sam. To nije zabijanje glave u pijesak, to je taktika. Koja se za sada pokazuje kao dobra. Doživio jak pad portfelja? To ti znaš? Aj, reci onda koliki mi je to jak pad portfelja… Blago tebi kad su tebi stvari kristalno jasne, nadam se da si barem par milijuna zaradio na tim “kristalno jasnim znakovima”!
http://www.poslovni.hr/forum/tema/hrvatska-zabiljezila-rekordno-nizak-deficit-proracuna-42885
+ ministar turizma najavljuje nove rekorde i to ne “simbolične”
ovo su odlične najave za turizam,bdp…..
ZSE?
po meni najizgledniji scenarij je da su i za ZSE
živi bili…
p.s.
pred prošlo ljeto krenuo je niz od kojeg neki koji su ga propustili i danas imaju mokre snove.
ljeto ne može biti loše ako se mene pita i iz nekih drugih razloga.
navijam za sinergiju
držim da to nebi bila senzacija
🙂
Ponovit ce se mokri snovi. S multiplikatorom ovaj put. Jer nema vise najvece kocnice rastu: bagrokorskog neplacanja.
U Hrvatskoj je u ožujku potrošnja porasla 7,7 posto na godišnjoj razini, što je njezin najveći skok u gotovo deset godina, pa je tako nastavljen rekordni pozitivni niz koji traje već 31 mjesec.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prometa od trgovine na malo, koji je u ožujku, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao za 10,4 posto, a realno za 7,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
To je najveći skok prometa u maloprodaji od kolovoza 2007. godine, kada je porastao 10,5 posto.
To je i znatno veći rast nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali rast potrošnje u ožujku za 3,1 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od od 2,4 do 4,1 posto.
Tako je nastavljen rekordni pozitivni trend, s obzirom da potrošnja raste već 31 mjesec zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.
“Podaci za ožujak potvrdili su kontinuitet pozitivnih stopa rasta koje datiraju od rujna 2014. godine”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
Ističu i kako je snažan realni rast u trgovini na malo dobar pokazatelj kretanja osobne potrošnje kao najveće sastavnice bruto domaćeg proizvoda (BDP), koja će zasigurno, uz izvoz roba i usluga, biti predvodnik rasta u prvom ovogodišnjem tromjesečju.
U analizi se dodaje i kako je u prvom tromjesečju zabilježen pozitivan trend kretanja indeksa pouzdanja i raspoloženja potrošača, čije su se vrijednosti vratile na predrecesijske razine.
“Optimizam je uvelike podržan poreznim rasterećenjem, podizanjem minimalnih plaća i usklađivanjem mirovina, ali i prvim pokazateljima iz turizma koji upućuju na još jednu izvrsnu turističku predsezonu i sezonu”, navode analitičari RBA.
Dodaju i to da je ponovno zabilježen pad stope nezaposlenosti i početak sezonskog zapošljavanja. U prva tri mjeseca ove godine potrošnja je porasla 5,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pa je pozitivan trend ušao u četvrtu godinu.
“Nastavak pozitivnih kretanja očekujemo i idućih mjeseci te bi nakon solidnih ostvarenja u travnju (zbog uskrsnih blagdana), ususret ljetnim mjesecima pokazatelji prometa u trgovini na malo mogli nastaviti sa solidnim stopama rasta na godišnjoj razini”, navode analitičari RBA.
Hrvatski su poduzetnici u prošloj godini ostvarili konsolidiranu neto dobit u iznosu višem od 24 milijarde kuna, odnosno čak 38 posto višu u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju podaci koje je u petak objavila Financijska agencija (Fina).
Podaci se odnose na 114.483 hrvatska poduzetnika, obveznika poreza na dobit, bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija, a koji su Fini podnijeli godišnji financijski izvještaj za statističke i druge potrebe i u svrhu javne objave. Iz Fine pritom napominju kako u analizu nisu uključeni podaci za sva društva iz koncerna Agorkor, jer je od njih 35 samo osam društava podnijelo godišnje financijske izvještaje.
Prema podacima Fine, ukupni prihodi hrvatskih poduzetnika prošle su godine rasli za 5,1 posto, na 633,1 milijardu kuna, dok su istodobno ukupni rashodi povećani za blažih 3,9 posto, na 602 milijarde kuna.
Od ukupnog broja poduzetnika obuhvaćenih ovom analizom, njih 66,9 posto ili 76.546 poslovalo je pozitivno, ostvarivši ukupnu neto dobit od gotovo 38,7 milijardi kuna. S gubitkom je 2016. završilo 37.937 poduzetnika (33,1 posto), i to u ukupnom iznosu od 14,6 milijardi kuna. U odnosu na 2015. ukupna neto dobit lani je rasla za 12,4 posto, dok su neto gubici smanjeni za 13,9 posto, navode iz Fine.
Tako je i konsolidirana neto dobit rasla za čak 38,3 posto, odnosno 6,6 milijardi kuna, na 24,03 milijarde kuna.
Osim što su ostvarile veću dobit, hrvatske su tvrtke lani povećale i broj zaposlenih – za 42.372 osobe ili 5,2 posto, na ukupno 853.979 zaposlenih.
Njihova je prosječna neto plaća iznosila 5.135 kuna i bila je nominalno 1,7 posto, a realno 2,8 posto viša nego godinu ranije.
Finina analiza pokazuje i da je izvoz poduzetnika lani rastao za 6,2 posto, na 119,4 milijarde kuna. No, to je i dalje tek nešto manje od 19 posto ukupnih prihoda ostvarenih prošle godine.
Uvoz ovih poduzetnika u 2016. je povećan za 8,7 posto, na 100,3 milijarde kuna, no višak u vanjskotrgovinskoj razmjeni bilježi pad od 5,2 posto, na 19 milijardi kuna.
Iz Fine navode i podatak da je na inozemna tržišta svoje proizvode i usluge lani plasiralo 17.306 poduzetnika, odnosno tek 15,1 posto poduzetnika obuhvaćenih ovom analizom.
Podaci o investicijama u novu dugotrajnu imovinu su pozitivni i govore o rastu od 2,3 posto, na 25,2 milijarde kuna. No, u novu je imovinu lani ulagalo tek 10,7 posto poduzetnika, odnosno njih 12.306.
Najveća dobit najvećih poduzetnika; najveći rast dobiti u Brodsko-posavskoj županiji
Promatraju li se podaci o poslovanju u prošloj godini po veličini poduzetnika, Finina analiza pokazuje da su najveći doprinos ukupnoj dobiti imali i najveći poduzetnici. Njih 327 (udio u ukupnom broju od 0,3 posto), prošlu je godinu, naime, zaključilo s ukupnom neto dobiti od 12,4 milijarde kuna.
Mikro poduzetnici, koji čine 89,7 posto ukupnog broja poduzetnika u Hrvatskoj, 2016. su poslovali s ukupno 302,6 milijuna kuna dobiti, dok je 10.045 malih (8,8 posto) ostvarilo 5,7 milijardi kuna dobiti, koliko je iznosila i dobit 1.347 poduzetnika koji ulaze u kategoriju srednjih i čine 1,2 posto ukupnog broja.
Kolega, sve pet, ali iduci put stavi linkove. Nema potrebe da se zagusuje wall.
Ukupna izravna strana ulaganja u Hrvatsku u 2016. godini dosegnula su 1,706 milijardi eura, što je za 1,5 milijardi više nego u 2015., pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Nakon značajnog godišnjeg pada izravnih stranih ulaganja u 2015. godini, za gotovo 77 posto u odnosu na 2014., najnoviji podaci ukazuju na izvjestan oporavak, kažu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).
tema zamrla a…
do todomora se činilo da je tema odradila svoju svrhu ali ….
temelja za raspravom ne manjka jer do punog oporavaka nije došlo,nije došlo još.
kada će?
vidim jake okidače koji bi to trebali pogurati.
garancije nema,svi se “kladimo” na najizgledniji scenarij kakvim ga vidimo.
ovo je jedan od žeščih okidača ako ne i najmočniji.
…Od početka godine do sredine lipnja turizam ponovno nadmašuje stare brojke; dolasci su porasli 22, a noćenja 24 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine ….
do prije koju godinu kada se je turizam držao za nešto “nebitno” pa smo ga mogli kupovati na kile po 0,2 Bv ili niže i mnogostruko manji rast u nočenjima se je smatrao velikim korakom naprijed.
malo po malo pa nam je i 24% godišnji rast noćenja postao nešto malo,nedovoljno,nebitno…
t o je valjda ta ljudska nezasitnost ili smo jednostavno takav narod sklon obezvrijeđivanju.
lako za nezasitnost i ostalo,nego koje bi posljedice toga moglo biti za GDP,proračun,smanjenje duga,rast ostalog gospodarstva povučenog turizmom,meni posebno interesantne građevine ali i svih ostalih sektora.
kakve bi mogle biti posljedice za kreditni rejting države?
ponekad su rejting agencije nepravedno brze nekad nepravedno spore ali meni se jedan scenarij čini bitno izgledniji.
ako se ostvari to će vrlo izgledno imati vrlo pozitivne refleksije na tržište kapitala.
mi koji pogodimo najizgledniji scenarij izgledno ćemo to i nekome dobro naplatiti.
tako je bilo,tako će biti jer mora ,zakoni su to prirode….
neznam za poštenije i lajkam taj sistem
🙂