Plaća svaki mjesec je sigurna, a prinos na burzi je vjerojatan tj. može a i nemora ga biti !

Ovaj post upućujem SVIM otvorenim investiciskim fondovima te ih pozivam da za 10 minuta krenu u masovniju kupnju Crobexovih dionica te tako sljede europski trend zelenih indexa i napokon krenu već jednom za gore….

[pray][pray][pray][pray][pray][pray][pray][pray][tongue][tongue][tongue][tongue]

Svaki put kad procitam naslov ove teme dodje mi da napisem

“Nema oporavka, prijatelji”

pa eto, napisao sam i to, tako da se na to vise ne vracam [thumbsup]

ZSE: miran dan na burzi

ZAGREB, 18. veljače 2008. (Hina) – Niski prometi i blago klizanje Crobexa obilježavaju današnju trgovinu na Zagrebačkoj burzi, tijekom koje ulagači pozorno prate političku situaciju u regiji.

Crobex indeks zaronio je ispod razine od 4.000 bodova, pa trenutno iznosi 3.991 bod, što je 0,5 posto manje nego u petak.

Kako ističu iz Erste vrijednosnih papira, na burzi se danas bilježe niski prometi, nema naznaka značajnijih trendova ni naviše ni naniže, ulagači su u iščekivanju financijskih izvješća kompanija za 2007., a strani ulagači i raspleta situacije na Kosovu. Kažu da je situacija prilično mrtva te da nema posebnog fokusa ulagača ni na jednom sektoru dionica – ni kod prodavatelja ni kod kupaca.

Najviše se trgovalo dionicom T-HT-a, kojom je dosad ostvareno 3,8 milijuna kuna prometa. Cijena joj je oslabila gotovo dva posto, na 287,12 kuna.

I većina najlikvidnijih dionica bilježi minuse. Dionica Ine pojeftinila je 0,5 posto, na 2.205 kune. Dionica Ericssona Nikole Tesle spustila se 0,8 posto, na 2.501 kunu.

“Nizak promet ukazuje na iščekivanje i opreznost ulagača. Na ovim cjenovnim razinama prodaja dionica, koja je trajala do prošloga četvrtka, počela je jenjavati. No, nema ni agresivnih kupovina”, ocjenjuje Zvonimir Marić, član Uprave K.D. Asset Managementa.

Najveći promet među građevinskim dionicama bilježi Ingra. Uz promet od 1,09 milijuna kuna, tom dionicom trgovalo se po 37.035 kune ili 1,6 posto više. Iz Ingre je u petak objavljeno da planira steći značajni dio dionica najveće makedonske građevinske kompanije Mavrovo i strateški se povezati, te tako ući na tržišta na kojima planira nove projekte, poput alžirskog.

No, ostale dionice u tome sektoru uglavnom bilježe gubitke. Dionica Dalekovoda oslabila je 1,7 posto, Instituta građevinarstva Hrvatske nešto više od jedan posto, Đuro Đaković Holdinga 2,4 posto, dok je dionica splitskog Lavčevića potonula tijekom jutra za više od 11 posto, zbog čega je njome bila obustavljena trgovina.

U brodarskom sektoru cijene dionica uglavnom rastu. Tako je dionica Atlantske plovidbe u plusu za 1,7 posto, na 2.638 kuna, a Uljanik plovidbe za jedan posto. Dionica Jadroplova poskupjela je 1,3 posto, no Tankerske plovidbe je pojeftinila 1,11 posto.

Veći minus bilježi i dionica Leda, za gotovo devet posto, pa se njome trguje po 14.003 kune. I ostale dionice iz sustava koncerna Agrokor bilježe gubitke. Tako je dionica Zvijezde oslabila 9,7 posto, Belja četiri posto, Tiska 1,7 posto, dok je dionica Konzuma u blagom plusu, od 0,6 posto.

Promet je iza podneva iznosio oko 16 milijuna kuna, što je ispod prosjeka normalnog trgovanja na burzi, kažu u Erste vrijednosnim papirima.

“Očekujem nastavak opreznog trgovanja i idućih dana. Sportski rečeno, očekujem ispitivanje snaga između prodavača i kupaca. Zbog nestabilnosti tržišta nitko se ne želi previše izlagati pri kupovinama”, ističe Marić

Šonje: Bit će dobro ako rast bude iznad 4 posto

U 2008. godini nema prostora za brži rast hrvatskog gospodarstva jer se očekuje usporavanje rasta na najvažnijim izvoznim tržištima, a zaprijetila je i inflacija, kaže ekonomski analitičar Velimir Šonje

Lani je Hrvatska zabilježila ubrzanje rasta gospodarstva i investicija, a zahvaljujući tome osjetno je pala i stopa nezaposlenosti. “Međutim, istodobno su došla i dva upozorenja koja podsjećaju da se stvari u gospodarstvu događaju u ciklusima i da neugodne stvari znaju iznenaditi. To su buđenje inflacije i rast kamatnih stopa”, kaže Šonje. Dodaje kako je inflacija najveća kratkoročna prijetnja gospodarskom rastu.

“Ako se popusti pritiscima nerestrukturiranih i subvencioniranih sektora te javnih monopola, pa se realiziraju sva povećanja cijena koja su najavljena, to bi moglo znatno usporiti gospodarski rast”, kaže Šonje. Zbog toga bi se mogao usporiti i tempo kreditne ekspanzije, a prisutna je, kaže, i neizvjesnost u pogledu fiskalne politike vlade.

“Bit će dobro ako se u takvim uvjetima realni rast zadrži iznad 4 posto godišnje”, kaže direktor tvrtke Arhivanalitika i novi predsjednik Uprave ICF Investa. Premda su krediti stanovništvu premašili 110 milijardi kuna, Šonje ne očekuje nikakvu “dužničku krizu” i smatra da građani nisu u zoni prezaduženosti. Upozorava, međutim, da više ne vrijedi poklič “zadužujte se”.

“Zeleno svjetlo za zaduživanje više ne svijetli tako jako. Ono trepće i prelazi u žuto: znači, potreban je razuman oprez. U kućne budžete treba trezveno ukalkulirati moguće rizike vezane uz otplate kredita zbog rasta kamata. Tu je i dio kućnoga proračuna kojega bi mogle ‘pojesti’ veće cijene komunalnih usluga i energije. Tek kad se imaju na umu takve mogućnosti i činjenica da plaće vjerojatno neće rasti brže nego do sada, ljudi mogu razumno odlučivati o zaduživanju”, kaže Šonje.

Smatra i da je zaduženost države pod kontrolom jer se, kaže, omjer vanjskoga duga i BDP-a smanjuje i sada je ispod 50 posto. Upozorava, međutim, da to ne znači da je i fiskalna politika pod kontrolom. Dio relativnog smanjenja državne zaduženosti posljedica je, kaže, kratkotrajnoga razdoblja iznimno visokoga gospodarskoga rasta, zbog čega se proračun punio iznad svih očekivanja.

“No, takva razdoblja ne traju dugo, pa kreatori politike trebaju imati na umu da jašu val čija snaga jenjava. Prema tome, unatoč tome što je omjer zaduženosti same države, odnosno vlade pod kontrolom, fiskalna bi politika morala biti puno restriktivnija. To je najdjelotvornija mjera opreza u trenutnim uvjetima”, zaključuje Velimir Šonje za Hinin Financijski servis.

Naravno da ima, samo je u pitanju vremenski period, ne pretjeruj.

Ma niti ovakva situacija ne može trajati u nedogled….
Niti jedan investiciski fond od početka godine nije u pozitivi….sami oni moraju prekinuti lančanu reakciju
otkupljivanja investiciskih udjela …..

Prijatelju , izgleda da patiš od neizlječive bolesti !

TEŠKOG PESIMIZMA !

Ma problem je u tome što smo mi investitori vrlo lakomi i nismo zadovoljni prinosima od 3000 – 4000kn mjesečno
Pošto potječem iz radničke obitelji na ovu situaciju gledam ovako:
U 2007 godini sam zaradio na “jednoj” dionici cca 10 000€ ili ti ga 73 000 kn

73 000 / 12 mjeseci = 6083,33 => znači to mi je mjesečna plaća
nadalje:
ako tu zaradu podjelimo sa 2 god. ili ti ga 24 mj.
mjesečna plaća ispada=> 3041,66
ta svota je približna svota mjesečne plaće mojih roditelja koji svakog dan ustaju oko 6 sati, odlaze na posao…

znači ja cijelu ovu godinu nemoram kurc*m mrdnut i imam istu zaradu kao moji roditelji odnosno velika većina građana!

napomena:
10 000€ je jedan manji dio zarade u 2007 godini…

[cool]

napomena : prinose iz 2006 i 2007 godine ne možeš ni približno očekivati u godinama koje dolaze… ne vidim zašto bi ti prinosi bili argument za davanje otkaza. Ovako nešto bi si priuštio jedino u slučaju da posjedujem takav kapital od kojeg bi mogao živjeti i uz redimo 5-10% godišnji prinos….

Mene bi recimo zadovoljilo cca- 1 500 000 kn, to bi bilo između 75 i 150 k godišnje… jedino bi tada razmislio o davanju otkaza, a možda ni tada…. [rolleyes]

bezveze, pa sto ako i zaradite tu neku svotu, kao dali bi otkaz
pa nije to neka sreca ne radit nista
osobno imam dovoljno po bankama i u nekretninama da ne moram nista vise radit do kraja zivota
ali naravno da cu radit, od nerada bude samo covjek depresivan 🙂