Pokušao sam i to ali meni je veći stres biti u poziciji i piti kavu negdje nego redovito pratiti, tako bar možeš reagirati… ovako sam mirniji ali stres je sigurno prisutan, mislim da bi i to trebala biti jedna od tema na forumu jer zadravlje je najvažnije a pitanje je koliko nam ga trgovanje narušava.
Naravno kad ulaganje u dionice poistovjetis sa lupanjem na aparate u automat klubu…
Kresso ti i ja smo komplet drugačija vrsta ulagača. Ja nemam želudac za tvoj način ulaganja protiv kojeg nemam ništa ali meni je to stresna dosada. Tamo gdje je akcija biti ću i ja.
Pokušao sam i to ali meni je veći stres biti u poziciji i piti kavu negdje nego redovito pratiti, tako bar možeš reagirati… ovako sam mirniji ali stres je sigurno prisutan, mislim da bi i to trebala biti jedna od tema na forumu jer zadravlje je najvažnije a pitanje je koliko nam ga trgovanje narušava.
pretpostavljam da nemaš stalni posao. kad budeš radio (ako budeš želio) 8-9 ili više sati dnevno i to u puno vrijeme rada burze, kako ćeš i što ćeš onda? odustati od burze? ili od posla?
Staviti ću novac u neki od fondova ako budem radio a drugu polovicu u neku depresivnu dionicu tipa ADRS, ERNT i ostale uspavanke. Ne radim i ne planiram raditi dok Grobex ne napravi bar upola od onog što su odradile butrze u Europi i USA.
Prema preliminarnim podacima HNB-a, u drugom ovogodišnjem tromjesečju zabilježen je pozitivan saldo na tekućem računu u bilanci plaćanja u iznosu od 152 milijuna eura, što je za 116 milijuna eura više u odnosu na isto razdoblje lani (kada je po prvi puta zabilježen višak na tekućem računu u drugom tromjesečju).
I jedan izvadak iz članka :
Što po tom pitanju očekujete od nove Vlade?
– Prije svega, od nove Vlade očekujemo da razmotri poreznu politiku u segmentu poreza na kapitalnu dobit, koji je izrazito negativno utjecao na trgovanje u prvih šest mjeseci ove godine. Koristi od tog poreza za državu su minimalne, a taj je namet donio puno nesigurnosti.
Što se tiče privatizacije, zadovoljna sam što je dosadašnja Vlada dovršila neke privatizacijske procese koji su se vukli godinama. Riječ je, primjerice, o Končaru, Imperialu, Sunčanom Hvaru… To mi daje nadu da se počinje shvaćati da je burza integralan, i to vrlo važan, dio financijskog sustava. Na novoj je Vladi da odluči što će ići u privatizaciju. Mislim da se sada shvaća da privatizacija nije samo jednokratan priljev u proračun, nego da ima multiplikativni učinak na zdravlje ekonomije u cjelini. Kompanije koje su privatizirane restrukturiraju se, dobivaju novi menadžment i postaju sposobnije za konkurenciju, dok one koje ostaju u državnom vlasništvu nisu u tolikoj mjeri spremne za tržišnu utakmicu.
Je li realno očekivati da se u budućnosti i neke komunalne tvrtke pojave na burzi?
– Nema razloga da se ne pojave. Štoviše, mislim da bi i sva poduzeća od državnog interesa morala biti na burzi, i to kako bi bila transparentna u poslovanju. Takva je, praksa i u nekim drugim zemljama. Kada bi, primjerice, Hrvatske šume, koje zapošljavaju više od 7000 radnika, a o čijem poslovanju ne znamo gotovo ništa, bile na burzi, makar i u nekom malom postotku, onda bi ta kompanija redovno morala obavještavati javnost o tome što se u njoj događa.
Javni dug opće države na kraju lipnja ove godine iznosio je 285,7 milijardi kuna, što je 1,7 milijardi kuna ili 0,6 posto manje nego krajem lipnja prošle godine, a u odnosu na kraj prošle godine smanjenje za 3,9 milijardi kuna ili 1,3 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB). “U vremenskom horizontu u kojem postoje metodološki konzistentni podaci o javnom dugu (od kraja 1999. godine), to je prvi put da se u prvom polugodištu neke godine bilježi pad razine javnoga duga”, ističu analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) u osvrtu na najnovije podatke središnje banke.
Po podacima HGK, udio javnog duga u BDP-u smanjen je s 86,7 posto na kraju prošle na 84,5 posto na kraju lipnja ove godine.
“Povoljnije tendencije ukupne gospodarske aktivnosti te fiskalnih kretanja rezultiraju, prvi put u posljednjih 17 godina, smanjenjem javnoga duga u prvoj polovini godine i to za 3,9 milijardi kuna u odnosu na kraj prošle godine. Takva kretanja sugeriraju stabilizaciju javnoga duga te njegov manji udio u BDP-u u 2016. godini, što će, između ostaloga, utjecati na buduće troškove zaduživanja”, komentar je direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića.
Analitičari HGK, naime, ističu kako je povoljnija situacija s javnim dugom u ovoj godini rezultat istodobnog djelovanja više činitelja, a prije svega ubrzanijeg gospodarskog rasta, povoljnijih fiskalnih kretanja (proračunski manjak opće države prema GFS 2001 metodologiji u prvom je polugodištu smanjen za 5,1 milijardu kuna u odnosu na isto razdoblje lani), pozitivnog utjecaja tečaja na stanje duga, korištenja sredstava depozita, ograničenih mogućnosti države i javnog sektora u stvaranju novih obveza pri privremenom proračunskom financiranju u prvom kvartalu ove godine te nižih troškova zaduživanja na domaćem i inozemnom tržištu.
http://www.tportal.hr/biznis/trendovi/447054/Potrosnja-skocila-najvise-u-zadnjih-devet-godina.html
Potrošnja skočila 5,1 posto, najviše u zadnjih devet godina
U Hrvatskoj je u kolovozu potrošnja porasla za 5,1 posto na godišnjoj razini, što je veći skok nego što se očekivalo i najveći u posljednjih devet godina
VEZANE TEME
trgovina na malo
DSZ
potrošnja
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u kolovozu, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao za 2,6 posto, a realno za 5,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
To je najveći rast potrošnje još od rujna 2007. godine, kada je porasla 6,7 posto.
To je i znatno brži rast nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali rast potrošnje u kolovozu za 4,3 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 3,8 do 4,6 posto.
‘Učinak relativno niske prošlogodišnje baze, kada je u istom mjesecu zabilježen godišnji rast od 1,1 posto, pridonio je ubrzanju rasta realne godišnje stope prometa u trgovini na malo na najvišu razinu u ovoj godina’, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
Time je nastavljen rekordni pozitivni trend, s obzirom da potrošnja raste 24 mjeseca zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.
‘Neprekinuti niz pozitivnih godišnjih stopa, koji datira od rujna 2014. godine, snažno je podržan i solidnim ostvarenjima u turizmu, ali i poboljšanjima na tržištu rada. Negativne stope inflacije također su pridonijele učinku većeg raspoloživog dohotka, što je uz priljeve od turizma pozitivno utjecalo na rast prometa u trgovini na malo’, kažu analitičari RBA.
Turizam je na putu rekordnih rezultata. Prema podacima DZS-a, u hrvatskim komercijalnim smještajnim objektima u prvih sedam mjeseci ove godine broj turističkih dolazaka povećan je za 9,2, a broj noćenja 8,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Osim deflacije i rasta potrošnje turista, pozitivno na promet u trgovini na malo utječe trend rasta plaća koji traje još od početka prošle godine, kada su uvedene porezne promjene na dohodak.
Prema podacima DZS-a, u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 5.663 kune, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje realno više za 3 posto.
‘Do kraja godine očekujemo nastavak pozitivnih trendova u prometu u trgovini na malo, koji će biti podržani izostankom inflacijskih pritisaka, što bi se moglo pozitivno odraziti kroz veći raspoloživi dohodak i osobnu potrošnju, tako pozitivno doprinoseći i očekivanom rastu BDP-a’, zaključuju analitičari RBA.
S rastom od 3 posto osobna potrošnja bila je jedan od najvažnijih pokretača ubrzanja rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromjesečju na 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Evo cestito bi svima sretan Crobex 2000
Danas nakon dugo dugo vremena
Crobex preko 2000 !!!!
CROBEX 2.000,48