hep je zadnja velika imovina pod državnim vlasništvom. kad krene taj ipo bit će nešto slično kao sa plivom, ina-om i ht-om. tj. onda će i purani letjeti. naravno da će biti velika politička bitka između stranih predatorskih kompanija iz tog sektora i domaćih uhljeba svih vrsta. u glavnom očekujem to sa velikim interesovanjem. ne toliko da u tome sudjelujem već će popratni efekti na zse biti pozitivni pa će se na drugima dati zaraditi i više.

Dionice u americi su više nego su bile 2007. Što ce se dogoditi kod nas kad tamo i u evropi krene korekcija? Pisat ce se o smaku svijetu. Sto ce to znaciti za nasu burzu? Toga se najvise bojim. Znam da nismo rasli kad su oni rasli ali znamo iz povijesti da ih u padu uvijek pratimo.

Već godinama čekamo prelijevanje milijardi iz štednje na burzu pa od toga ništa, a što će to natjerati nekoga tko je na burzi 2008 i kasnije ispušio (evo me) da se vrati? Porez na trgovanje možda? Meni se baš ne čini da bu to tak išlo iako bi volio bit u krivu. Možda crobex ovog ljeta i nije pao kao prijašnjih ok ali koliki su dnevni prometi? One dane kada top desetke ne krate perjanice? Užas.

Pa dok ne maknu porez nema kruha ali zasto vladajucima nije stalo do burze, to je meni zagonetka.

Nije li to jedna od EU direktiva? Drugim rijecima, ako hoces bit u EU i koristit ostale benefite toga, moras imat taj porez

rasta će biti, prodavat ćete jedni drugima pa ko zadnji magarac. Očekivati da će se na ovu nelikvidnu i neozbiljnu burzu početi slijevati gomile novca sa štednje (pogotovo nakon 2008.) je stvarno optimistično razmišljanje. Ali stvarno. Taman dok se tu kao nešo ozbiljnije pokrene, vani će opet pizdarija. Jednostavno smo predugo bili u krizi. Bit ce bolje za 10-ak godina kada dođe novi vrhunac

Ovih par ozbiljnijih dionica je odradilo svoj rast od 200-300 posto (ili koliko vec), došlo na neke realne razine i to je to. Mislim da u ovom ciklus nece biti toliko naivaca da bi se to opet dizalo na neke lude visine.

Nema vise da mirovinski fondovi dizu burzu na nacin koji su to radili prije i slčicne stvari.

Mister, ukratko…ukoliko iduće godine bude IPO HEP-a što je državi u interesu pokrenut će se silna mašinerija koja će sadašnje štediše kao i buduće a vidimo da štednja svake godine raste, potaknuti investiranje određenih sredstava u IPO kao i u dionice a pogledajte koliko love imaju građani na štednji te ako se samo 1% te štednje prelije u dionice što mi je realno, evo nam bull koji može imati za posljedicu “snježne grude niz planinu”…

Nema više osim po asku. Bdp ce biti preko 3 % za ovu godinu, ide novi bull.

gospodine mister: rasta će biti, ali će se slijevati i štednja u dionice (slijevanje 1-2% ukupne štednje). To uopće nije optimistično, to će se dogoditi, to je realno da se dogodi. Ako ne mislite tako, zašto ulažete u dionice? To mi nekako nije logično..
A to da ljudi neće ulagati novac na burzu nakon što se sjete što se dogodilo 2ooo i neke, to ne drži vodu.
Sve je stvar psihologije (jednom će se stvari pokrenuti, pa će se pričati ja sam kupio atpl po 150 sada je 600, ja dlkv po 14 sada je 35, ja adpl 100 sada je 250) toga će biti. Znam da nije posebno razborito tada ulaziti, ali vjerujte da će narod baš tada ulaziti.
Neki spominju i žabokrečinu na burzi, pa to je idealno stanje burze, pa čak i za one koji ne raspolažu nekom značajnom imovinom, nemaju značajan novac za investiranje, jer naprosto imaju vremena za dokup (atpl po 150-160, dlkv po 13-14, adpl 110 i niže, ovo su samo primjeri).
Da ne govorim o dionicama tipa hhld koje su se trgovale po 1,50 kuna nedavno, nebih se začudio da se kroz par godina realizira neki solidan projekt, pa cijena ode na razinu između sadašnje cijene i cijene prije dokapitalizacije.
Takvih “prilika” ima, žabokrečina nam dozvoljava i da sa po par tisuća kuna mjesečno kroz par godina raspolažemo solidnim brojem dionica čija vrijednost za par godina može biti na razinama na kojima su te dionice ima par godina bile, ili barem na 1/5, 1/4 te vrijednosti što će rezultairati vrlo solidnom zaradom, pa čak i bogaćenjem kod sretnih pojedinaca..
Živjela žabokrečina olitiga ZSE.
Jedino što moramo imati kako bi se dogodio gore opisani scenarij je STRPLJENJE.

Vaš link …

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem travnja ukupni bruto inozemni dug iznosio je 44,4 milijarde eura, što je 75 milijuna ili 0,2 posto više nego mjesec dana prije, ali znatno manje nego godinu dana prije, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA). “Premda je u odnosu na ožujak zabilježio rast, prekinuvši niz od pet uzastopnih mjeseci pada na mjesečnoj razini, ukupni bruto inozemni dug u travnju je nastavio s trendom smanjenja na godišnjoj razini”, ističe se u analizi RBA, objavljenoj u ponedjeljak.

U odnosu na travanj prošle godine, bruto inozemni dug niži je za 5,3 milijarde eura, ili 10,6 posto. Najveći doprinos godišnjem smanjenju bruto inozemnog duga došao je od drugih monetarnih financijskih institucija, čiji se dug koncem travnja spustio na 5,5 milijardi eura.
“Potonje je prvenstveno posljedica nastavka razduživanja bankarskog sektora koji datira od svibnja 2012. godine”, ističu analitičari RBA u osvrtu na podatke HNB-a.
Tako je dug drugih monetarnih financijskih institucija u travnju niži za 243 milijuna eura, ili 4,2 posto, u odnosu na ožujak, dok je u odnosu na travanj prošle godine zabilježio pad od 2,7 milijardi eura ili 33,1 posto.
Značajan doprinos smanjenju vanjskog duga došao je i od sektora opće države, čiji se bruto inozemni dug krajem travnja spustio na 14,9 milijardi eura, što je za 1,6 posto ili 237 milijuna eura manje nego mjesec dana prije.
“Nakon što je u ožujku, prvi put nakon svibnja 2009., zabilježen i godišnji pad bruto inozemnog duga komponente opće države, za 8,9 posto, travanj je donio još jedan pad na godišnjoj razini, za 1,4 milijarde eura ili 8,4 posto”, ističu analitičari RBA.
Ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora, koja između ostalog, obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava, krajem travnja je iznosila 18,7 milijardi eura, što je 0,1 posto manje nego mjesec dana prije i 7,3 posto manje na godišnjoj razini.
Ostali domaći sektori, čiji bruto inozemni dug iznosi 16,2 milijarde eura, smanjili su razinu duga za 252 milijuna eura ili 1,5 posto na godišnjoj razini.
“Obzirom da je u travnju zabilježena najsnažnija godišnja stopa pada bruto inozemnog duga ostalih monetarnih sektora, za 33,1 posto, upućujući na manje potrebe banaka za inozemnim financiranjem, posebice u uvjetima visoke likvidnosti u sustavu te još uvijek slabe potražnje za kreditima, do kraja godine očekujemo niži udio bruto inozemnog duga u BDP-u u odnosu na prethodnu godinu”, zaključuju analitičari RBA.