U Hrvatskoj je u svibnju promet u trgovini na malo realno porastao za 3,9 posto na godišnjoj razini, što je već 21. mjesec kako potrošnja raste, i to brže od očekivanja. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u svibnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao za 1,3 posto, a realno za 3,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
To je brži rast nego mjesec dana prije, kada je potrošnja porasla 3,2 posto na godišnjoj razini, i brži nego što se očekivalo.
Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali rast potrošnje u svibnju za 2,9 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,7 do 3 posto.
U svibnju je promet u trgovini na malo porastao 21. mjesec zaredom, što još nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.
“Uz ubrzavanje godišnje stope rasta u odnosu na prethodni mjesec, sa svibanjskim rezultatima je potvrđen pozitivan trend realnih godišnjih stopa rasta u trgovini na malo koji neprekidno datira od rujna 2014.”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
Jačanje potrošnje zahvaljuje se, među ostalim, rastu plaća. Prema podacima DZS-a, od siječnja do travnja ove godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila je 5.663 kune, što je realno 3,1 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.
Uz to, u svibnju je zabilježen snažan rast zaposlenosti drugi mjesec zaredom. Prema podacima DZS-a, broj zaposlenih u tom je mjesecu porastao za 1,9 posto ili oko 25.000 osoba u odnosu na travanj.
“Na nastavak pozitivnih trendova u trgovini na malo upućivali su i posljednji podaci HZMO-a o svibanjskom broju osiguranika koji pokazuju rastući broj zaposlenih na mjesečnoj i godišnjoj razini, što pozitivno utječe na veći raspoloživi dohodak”, navode analitičari RBA.
Ističu i kako je u svibnju, četvrti mjesec zaredom, zabilježen snažan rast broja registriranih novih automobila, za 21,8 posto na godišnjoj razini.
Danas objavljeni podaci pokazuju da je snažan rast potrošnje nastavljen i u drugom tromjesečju, što najavljuje daljnji rast gospodarstva.
S rastom od 3,1 posto osobna potrošnja bila je, naime, jedan od najvažnijih pokretača ubrzanja rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju na 2,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Očekuje se i daljnji rast potrošnje.

Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem prvog tromjesečja ove godine ukupni bruto inozemni dug iznosio je 44,3 mlrd. eura, spustivši tako svoj udio u BDP-u s 103,7% koliko je iznosio koncem prošle godine na 100,2% BDP-a na kraju ožujka. U odnosu na isto tromjesečje lani, niži je za 4,8 mlrd. eura odnosno 9,7% čime je nastavljen trend godišnjeg pada inozemnog duga koji je prisutan od konca prošle godine. U usporedbi s veljačom, ukupni bruto inozemni dug niži je za 179 mil. eura ili 0,4%, zabilježivši tako i peti mjesec zaredom pad na mjesečnoj razini.

Najveći doprinos mjesečnom smanjenju bruto inozemnog duga došao je od komponente opće države čiji je dug u ožujku niži za 559 mil. eura ili 3,6% u odnosu na veljaču. Također, značajan doprinos došao je od sektora drugih monetarnih institucija (čiji je dug zabilježio mjesečni pad od preko 300 mil. eura ili 5%) te od ostalih domaćih sektora (s mjesečnim padom od 139 mil. eura odnosno 0,9%).

U prva tri mjeseca ove godine razina ukupnog bruto inozemnog duga smanjena je za 1,2 mlrd. eura što je za 2,6% niže u odnosu na kraj 2015. godine. Potonje je najvećim dijelom posljedica usporenijeg zaduživanja opće države čiji je bruto inozemni dug krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja iznosio 15,2 mlrd. eura što je za 714 mil. eura odnosno 4,5% niže u odnosu na prosinac prošle godine. U ožujku je zabilježen i godišnji pad bruto inozemnog duga komponente opće države (za 1,5 mlrd. eura odnosno 8,7%), prvi put nakon svibnja 2009. godine. No promatrajući u širem obuhvatu, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora (koja između ostalog, obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava) krajem prvog tromjesečja iznosila je 18,8 mlrd. eura. Time je uz stagnaciju na mjesečnoj razini te uz godišnji pad od 1,1 mlrd. eura (5,3%) blago povećan udio javnog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu na od 42,3%.

U istom promatranom razdoblju ostali domaći sektori (čiji se bruto inozemni dug spustio na 15,7 mlrd. eura) smanjili su razinu duga za 701 mil. eura ili 4,3% u odnosu na kraj prošle godine. Treći mjesec zaredom zabilježili su i pad duga na godišnjoj razini (za 760 mil. eura ili 4,6%). Istovremeno je trend razduživanja nastavljen i kod drugih monetarnih institucija koje su do kraja prvog tromjesečja smanjile razinu inozemnog duga na 5,8 mlrd. eura što je za 363 mil. eura ili 5,9% manje u odnosu na kraj prošle godine. To je prvenstveno posljedica razduživanja bankarskog sektora koje je uzrokovalo trend kontinuiranog godišnjeg pada inozemnog duga (koji datira od travnja 2012. godine). Štoviše, u ožujku je zabilježena najsnažnija godišnja stopa pada bruto inozemnog duga ostalih monetarnih sektora (29,8%), upućujući na manje potrebe banaka za inozemnim financiranjem, posebice u uvjetima još uvijek slabe potražnje za kreditima

Proračunski minus u pet mjeseci iznosio je samo 1,9 milijardi kuna, dok je lani bio 5,4 milijarde.

Deficit više nego prepolovljen, čak i uz pad discipline na PDV-u

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni javni dug krajem travnja ove godine spustio se na 285,1 milijardu kuna, zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini, pa je u odnosu na ožujak smanjen za 2,9 milijardi kuna ili 1 posto, ističe se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
To je treći mjesec zaredom kako javni dug pada na mjesečnoj razini, a nakon što je u prvom tromjesečju, po prvi puta od 1999. godine, zabilježen pad javnog duga na godišnjoj razini, u travnju je dodatno smanjen.
“S nižom razinom od 5,3 milijarde kuna, godišnja stopa pada javnog duga u travnju je ubrzala na 1,8 posto”, ističu analitičari RBA u osvrtu na podatke HNB-a.
Navode da je pozitivnim kretanjima, osim umjerenije proračunske potrošnje tijekom prva četiri mjeseca, posebice u razdoblju privremenog financiranja, pridonijelo i jačanje kune u odnosu na euro. Srednji tečaj eura prema kuni u travnju je bio niži za 1,5 posto godišnje, što je, obzirom na valutnu strukturu duga, poduprlo pad duga iskazanog u kunama.
“Padu javnog duga ponajprije je doprinijelo značajno smanjenje inozemne komponente javnog duga, koja je krajem travnja iznosila 110,6 milijardi kuna, spustivši svoj udio u ukupnom javnom dugu na 38,8 posto”, ističe se u analizi RBA, objavljenoj u srijedu.
U odnosu na ožujak, inozemni javni dug je niži za 2,2 milijarde kuna ili 2 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježio pad za 10,4 milijardi kuna ili 8,6 posto.
S druge strane, unutarnja komponenta javnog duga je krajem travnja iznosila 174,8 milijardi kuna, što je pad na mjesečnoj razini za 685 milijuna kuna ili 0,4 posto. U odnosu na lanjski travanj, unutarnji javni dug je viši za 5,2 milijarde kuna ili 3,1 posto, navode iz RBA.
“Uz blage stope rasta javnog duga u idućim mjesecima, ali i uz predviđeni oporavak gospodarstva, udio javnog duga u odnosu na BDP mogao bi se do kraja godine zadržavati na razini od oko 87 posto BDP-a”, zaključuju analitičari RBA.

U Hrvatskoj je u lipnju promet u trgovini na malo realno porastao za 2,8 posto na godišnjoj razini, što je već 22. mjesec kako potrošnja raste, ali sporije nego mjesec dana prije.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u lipnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao za 0,6 posto, a realno za 2,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
To je sporiji rast nego mjesec dana prije, kada je potrošnja porasla 3,9 posto na godišnjoj razini.
Međutim, u lipnju je promet u trgovini na malo porastao već 22. mjesec zaredom, što još nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.
“Premda usporen, i u lipnju je potvrđen neprekinut niz pozitivnih godišnjih stopa koji datira od rujna 2014. Nastavak solidnih pokazatelja podržan je dobrim ostvarenjima u turističkoj sezoni, ali i poboljšanjima na tržištu rada”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
U lipnju je zabilježen snažan rast zaposlenosti treći mjesec zaredom. Prema podacima DZS-a, broj zaposlenih u tom je mjesecu porastao za 1,5 posto ili oko 21.000 osoba u odnosu na travanj.
Jačanje potrošnje zahvaljuje se i rastu plaća. Prema podacima DZS-a, u prvih pet ovogodišnjih mjeseci prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 5.672 kune, što je u odnosu na isto razdoblje lanjske godine realno više za 3,4 posto.
Očekuje se i daljnji rast potrošnje. “U idućim mjesecima očekujemo nastavak pozitivnog trenda u prometu u trgovini na malo, a osim dobrih pokazatelja u turizmu, podrška realnom rastu zasigurno će doći i od nastavka negativnih godišnjih stopa inflacije”, zaključuju analitičari RBA.

Gotovo je s rasprodajom dionica. Interes kreditora je da SDP i HDZ uđu u veliku koaliciju i da naprave nužne reforme u regionalizaciji, sudstvu i upravi. To se mora dogoditi, i ako se pogledaju sva događanja i svi postupci koji su se događali u zadnjih godinu dana vidi se da su micani ljudi koji su bili smetnja. Polako s prodajom. Neznam koliko ima onih koji su doživjeli 2007. na burzi kada su zarade bile i do 30 posto u danu. Skupljajte polako, 200 milijardi na štednji čeka velike zarade, kada ti krenu u kupovinu mi ćemo prodavati i ljutiti se na sebe što smo prodali mjesec dana prije.

ulagač sam od 2007., ali sada je drugačija situacija iako zadržavam pravo da se nešto približno slično i ponovi, ali ne tako skoro…
Hrvatska ne izlazi toliko iz krize koliko joj se mijenja razmišljanje i stvara novi optimistični pogled, a što se gotovo redovito ponavlja u ljetnim mjesecima.
Problem je makroekonomija, jer čini mi se da bi Europa mogla uskočiti u novu recesiju i prije nego Hrvatska iziđe iz stare.
Najveći problem je makroeko

ako dobijemo stabilnu vladu pa bila to i velika koalicija vrlo izgledan scenarij je početak preljevanja štednje na oročenju oko 170 mlrd kn na tržište kapitala.
a što će značiti samo”početak” preljevanja mogu si zamisliti svi oni koji su bili na burzi 2004-2007
za ostale postoji povijest trgovanja i bilo bi je mudro proučiti jer ona se kad tad ponavlja.
ako sada nije vrijeme za kupovinu kada su mnoge dionice značajno podcjenjene prije svega u imovini.
poslovanje se poboljšava kod večine > 1g.
70 mlrd kn čeka iz EU fondova da budu potrošene a to je veliki zamašnjak za sve.
neće to svi jednako iskoristiti ali sigurno će se preliti na cijeli market u nekoj mjeri pa nije nužno pogoditi one koje će majviše.
nužno bi bilo ne sjediti na cash-u i oročenju i propustiti priliku kakva se ne pruža često u životu.
možda i griješim,nebi bilo…
p.s.
crobex je ove godine za vrijeme godišnjih odmora narastao oko 50 bodova a najčešće bi bilježio pad iz istog razloga i što će se dogoditi kada se večina vrati?
slučajan rast ili ne?
dali je mudrije,bolje danas biti optimista ili pesimista?
dali je vlak krenuo sa perona ili je to samo privid?
ako je tko se je(će) ukrcati na vrijeme
odgovori uskoro

Sumnjam, nadam se i volio bi da grijesim, ali bojim se da ne. Trenutni optimizam je umjetno stvoren na bazi pozitivnih rezultata turizma koji nije dovoljan za takav rast. Sve dosadasnje vlade su bile potpuno nesposobne posvetiti se pametnijim investicijama koje nisu temeljene na zaduzivanju. Isti ljudi ce biti i u sljedecoj vladi, koja je onda razlika? BTW drzava je trenutno puna novca, sljedeca vlada ce imati rekordnu potrosnju, ali sve ce na toj potrosnji i stati. Kratkorocni godisnji rast, a onda show…

samo što više nema onoliko dionica kao 2007. mnoge su delistirane ,a imamo samo par novih izdanja.

@ Migra
Bravo, i ja tako razmišljam.
Kamate na štednju drastično padaju, a tamo je ogromna lova.
U jeku krize, postojale su banke koje su davale do 7 % kamate na kune!
Hej, tko normalan bi se zaje*avo sa rizikom na burzi gdje sve pada kada ima takav prinos?
Danas se pila polako okreće te i ja očekujem prebacivanje te love na ZSE.
Prolazi vrijeme novčanih fondova, a ni obvezničko tržište više nije pretjerano zanimljivo.
Dionice zovu, zovu…. !!!

Neke od nih imam i ja i rado ih prepustim.
Za dobru cijenu. 🙂

U HEP-u je u tijeku restruktuiranje, velika šansa je da već iduće godine bude proveden IPO. Treba vratiti iduće godine silne milijarde i jedino je još preostao HEP koji bi tu rupu pokrpao, samo nagađam, ali iduća godina je jako bitna oko vraćanja kredita.