Oporavak burze

Naslovnica Forum Tržište kapitala Hrvatska Oporavak burze

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.

Ne možemo mi toliko zaraditi, koliko se može uzeti.

Vozači šokirani novim nametom Hrvatske radio-televizije

Makroekonomija: Industrijska proizvodnja skočila 9,3
posto, najviše od 2007. (dulja)
Zagreb, 8. ožujka 2016. (Hina) – ZAGREB, 8. ožujka 2016. (Hina) – Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u
siječnju porasla za 9,3 posto na godišnjoj razini, što je njezin najveći skok od ožujka 2007. godine i znatno
veći nego što se očekivalo.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak da je industrijska proizvodnja, prema desezoniziranim
podacima, u siječnju porasla za 3,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je, prema kalendarski prilagođenim
podacima, skočila za 9,3 posto u odnosu na siječanj prošle godine.
To je znatno brži rast nego mjesec dana prije, kada je proizvodnja, prema revidiranim podacima, porasla 0,6 posto,
i njezin najveći skok od ožujka 2007. godine, kada je porasla 11,8 posto.
To je i znatno veći rast nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine,
procjenjivali su u prosjeku da je u siječnju industrijska proizvodnja porasla za 5 posto na godišnjoj razini. Njihove
procjene rasta kretale su se u rasponu od 3,5 do 6,5 posto.
Rastom u siječnju nastavljen je uspon industrije već 12. mjesec zaredom na godišnjoj razini, što nije zabilježeno
još od 2007., dvije godine prije šestogodišnje recesije.
“Zamjetan rast industrijske proizvodnje u siječnju svakako je i posljedica baznog učinka, s obzirom da je u siječnju
prošle godine proizvodnja zabilježila pad od 4,3 posto na godišnjoj razini”, navode analitičari Raiffeisenbank
Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
U siječnju je najviše, za 15,8 posto na godišnjoj razini, skočila proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju,
a s rastom od 12,6 posto slijedila je proizvodnja kapitalnih proizvoda.
Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je 7,4, a intermedijarnih proizvoda 6,8 posto.
U siječnju je na godišnjoj razini pala samo proizvodnja energije, za 2,4 posto.
“Prema NKD-u, prerađivačka industrija, koja čini gotovo 78 posto ukupnog obujma industrijske proizvodnje,
zabilježila je razmjerno snažan rast na godišnjoj razini od 11,1 posto. Najveći udio u prerađivačkoj industriji odnosi
se na proizvodnju prehrambenih proizvoda, koja čini preko 13 posto ukupne industrijske proizvodnje, a koja je u
siječnju ostvarila godišnji rast od 16,7 posto”, navode analitičari RBA.
Tako je u siječnju trend rasta proizvodnje ušao u treću godinu. Lani je, naime, industrijska proizvodnja porasla 2,6
posto, dok je godinu dana prije zabilježila rast od 1,3 posto.
“I u 2016. očekujemo nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta industrijske proizvodnje, gdje bi najveći poticaj
trebao, kao i u prošloj godini, doći od oporavka inozemne potražnje”, zaključuju analitičari RBA.

www.lociraj-popust.com

Zasto pobogu gospodarstvo tvrdoglavo raste a burza pada?

Ja da ovo nekom pricam na zapadu…ljudi bi mislili da sam lud.. 🙂

Šteta da više ne piše RealBear koji je pisao konstruktivno i sa puno znanja.

Danas na ovom forumu ima jako malo ljudi za koje vrijedi pročitati ono što napišu.

Lp

sreća pa naš ministar financija ima dionice te razumije koliki novac je ovdje blokiran i koji su efekti njegovog oslobađanja. čini mi se da se to već vidi na djelu. da mi je prije par godina ikad itko rekao da ću biti sretan što je hdz-e došao na vlast rekao bi mu da je lud.

who dares, wins


sreća pa naš ministar financija ima dionice te razumije koliki novac je ovdje blokiran i koji su efekti njegovog oslobađanja. čini mi se da se to već vidi na djelu. da mi je prije par godina ikad itko rekao da ću biti sretan što je hdz-e došao na vlast rekao bi mu da je lud.
Nažalost o tome malotko piše a to je ključni faktor.

neće uvijek biti ovako.


sreća pa naš ministar financija ima dionice te razumije koliki novac je ovdje blokiran i koji su efekti njegovog oslobađanja. čini mi se da se to već vidi na djelu. da mi je prije par godina ikad itko rekao da ću biti sretan što je hdz-e došao na vlast rekao bi mu da je lud.

ma kako se to molim te vidi??



sreća pa naš ministar financija ima dionice te razumije koliki novac je ovdje blokiran i koji su efekti njegovog oslobađanja. čini mi se da se to već vidi na djelu. da mi je prije par godina ikad itko rekao da ću biti sretan što je hdz-e došao na vlast rekao bi mu da je lud.

ma kako se to molim te vidi??
[/quote]
lijepo pogledaš koliko je u zadnjih mj. dana bilo zelenih a koliko crvenih dana. isto tako baciš oko na to što trezori rade pa još zaviriš i u kalendar. nakon svega toga razmisliš je li ide gore ili dole.

who dares, wins



sreća pa naš ministar financija ima dionice te razumije koliki novac je ovdje blokiran i koji su efekti njegovog oslobađanja. čini mi se da se to već vidi na djelu. da mi je prije par godina ikad itko rekao da ću biti sretan što je hdz-e došao na vlast rekao bi mu da je lud.
Nažalost o tome malotko piše a to je ključni faktor.
[/quote]
svakako. ali sjećam se još dok je rohatinski bio guverner da je bila neka strana delegacija (mmf ili ovi briselski žmukleri) i da su mu preporučili da se ne duva balon na burzi. kao to je jedna od mjera blablabla…

who dares, wins

Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u veljači porasla za 4,4 posto na godišnjoj razini, što je sporiji rast nego mjesec dana prije, ali veći nego što se očekivalo
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u četvrtak da je industrijska proizvodnja, prema desezoniziranim podacima, u veljači pala za 1,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je, prema kalendarski prilagođenim podacima, porasla za 4,4 posto u odnosu na veljaču prošle godine.

To je sporiji rast nego mjesec dana prije, kada je proizvodnja skočila 9,3 posto, što je bio njezin najveći skok od ožujka 2007. godine.

No, to je veći rast nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u veljači industrijska proizvodnja porasla za 2,8 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 1,8 do 3,7 posto.

Rastom u veljači nastavljen je uspon industrije već 13. mjesec zaredom na godišnjoj razini, što nije zabilježeno još od 2007., dvije godine prije šestogodišnje recesije.

‘Unatoč mjesečnom padu, industrijska proizvodnja je u veljači zabilježila razmjerno snažan i iznadočekivani rast. Time je nastavljen godišnji rast obujma industrijske proizvodnje i trinaesti mjesec za redom, a vjerojatno je posljedica oporavka inozemne potražnje te pada zaliha tijekom 2015.’, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

U veljači je najviše, za 12,3 posto na godišnjoj razini, skočila proizvodnja kapitalnih proizvoda. S rastom od 8,2 posto slijedi proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda ojačala 2,9 posto.

S druge strane, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je za 4,4 posto na godišnjoj razini, a proizvodnja energije za 1,2 posto.

U prva dva mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja porasla 6,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Tako je nastavljen trend rasta proizvodnje, koji je ušao u treću godinu. Lani je, naime, industrijska proizvodnja porasla 2,6 posto, dok je godinu dana prije zabilježila rast od 1,3 posto.

‘Uz pretpostavku daljnjeg oporavka inozemne potražnje, tijekom 2016. godine očekujemo nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta industrijske proizvodnje’, navode analitičari RBA.

Oporavak je vrlo upitan.
Rast proizvodnje je odraz žilavosti poduzetnika, velikih i malih, ali treba naglasiti da je baza s koje se krenulo bila jako niska. No to je svakako jedan vrlo lijep pokazatelj.
No ključna činjenica je da se država i dalje ne reformira, da javni dug nezaustavljivo raste, da imamo jako olakotnu okolnost jeftinog novca (ta mjera ECB neće vječno trajati), imamo nestabilnu Vladu kojoj se svakodnevno zazivaju novi izbori i koja je već izgubila pola godine.
Dalek je put oporavka, popločan sa velikim rizicima koji bi u mnogim scenarijima mogli odvesti državu u bankrot.
Tržište kapitala je i dalje sa slabim prometom, tek su malo živosti unijele hr blue chip kompanije sa objavama kupovine vlastitih dionica u trezor, u protivnom jad i bijeda na koju su okačili porez i ne misle ga ukinuti. Ludost.

New Report

Close