Apsolutno se slažem sa tom opaskom, npr. u mojoj firmi sa 400 stalnih djelatnika nisam čuo ne da je neko kupovao dionice praktično ni nezna šta to znači, a jadno je da šefovi i manageri isto neznaju o tome ništa a kao oni su organizatori posla ma dajte…… smiješno mi smo totalna šteta.

Drago mi je da se i bloger slaže, koliko god je nekad subjektivan (jer je to normalno) iako ne voli kad su drugi takvi bez njega smo mogli staviti ključu bravu još pred 3 godine, ovako smo još živi a možda dođu i neka ljepša vremena ne samo za turizam.

Hrvatskoj jako malo treba da bi ostvarila još brži rast (lagano je ostvariti 3% ove godine)

O tome će odlučivati premijer Orešković i ministar Marić , a ovi drugi neka se znoje zbog uvođenja poreza na nekretnine . 🙂 A uostalom , nove okolnosti mijenjaju i preference prema načinu ulaganja .

Izvoz porastao 11,5%!
Strah me reakcije sutra na burzi.

a za sada su oni s uloženim u nekretninama na konju jer njihovo se ne oporezuje za razliku od dionica koje jesu. No nadam se preokretu.. 😉

O tome će odlučivati premijer Orešković i ministar Marić , a ovi drugi neka se znoje zbog uvođenja poreza na nekretnine . 🙂 A uostalom , nove okolnosti mijenjaju i preference prema načinu ulaganja .
[/quote]

Smanjenje manjka konsolidirane središnje države u 2015.

Prema posljednjim podacima Ministarstva financija manjak konsolidirane središnje države u 2015. (prema metodologiji GFS 2001, novčano načelo) iznosio je 9,6mlrd kuna ili 2,9% procijenjenog BDP-a za 2015, što je bitno niže od plana Vlade iz rujna 2015 (rebalans proračuna) kada je MFIN očekivao deficit u iznosu 12,5 mlrd kuna (3,8% BDP-a). Smanjenje deficita na godišnjoj razini za gotovo 3,5 mlrd kuna ili 26,7% posljedica je zamjetno višeg rasta prihoda od rashoda. Ukupni prihodi konsolidirane središnje države iznosili su 127,2 mlrd kuna što je 7,8% više u odnosu na 2014. S druge strane ukupni rashodi (koji obuhvaćaju rashode tekućeg poslovanja i promjene u nefinancijskoj imovini) uz godišnju stopu rasta od 4,3% dosegnuli su 136,8 mlrd kuna.
Podaci za konsolidiranu opću državu još uvijek nisu dostupni, a oni pored konsolidirane središnje države (središnja država i izvanproračunski fondovi uključujući i HZZO) obuhvaćaju i proračune lokalnih jedinica. Oni su u 2014. zabilježili gotovo neutralni učinak (čak štoviše, zabilježen je blagi višak u vrijednosti 0,1% BDP-a). Međutim, obzirom na izdvajanje HZZO-a iz jedinstvenog sustava državne riznice, u 2015. je došlo do računovodstveno drugačijeg prikaza pojedinih transfera iz središnjeg proračuna prema razinama lokalne državne vlasti. Posljedično pojedine stavke rashoda konsolidirane središnje države, poput pomoći bilježe snažan godišnji rast (od 125%), dok primjerice rashodi za socijalne naknade bilježe razmjeno snažan pad (8%). Posljedica je to transfera između pojedinih razina državne vlasti (središnji proračun – HZZO – lokalna jedinica). Stoga za konačnu ocjenu je li u 2015. postignuta fiskalna konsolidacija na rashodnoj strani proračuna potrebno je pričekati podatke za lokalne jedinice, a time i proračun opće države.

Bitnom smanjenju manjka proračuna zasigurno su dominanto pridonijeli viši prihodi pod utjecajem rasta gospodarstva osobito u svjetlu izvrsne turističke sezone i oporavka domaće potražnje. Pri tom ne treba zanemariti i pozitivne učinke fiskalizacije. Ukupni porezni prihodi proračuna konsolidirane središnje države (koji čine 54% ukupnih prihoda) dosegnuli su 68,2 mlrd što je 7,7% više u usporedbi s 2014. Rast poreznih prihoda dominantno je posljedica većih priljeva u proračun zbog PDV-a (+2,6 mlrd kuna ili 6,3%) te trošarina koje su na godišnjoj razini više za 1 mlrd kuna (+8,4%). Iako statistički manje značajan (budući da čini 9 % ukupnih poreznih prihoda) prihod od poreza na dobit premašio je u 2015. 6,2 mlrd kuna što predstavlja rast od 10,3% u odnosu na 2014., a posljedica je povoljnijih financijskih rezultata trgovačkih društava u 2014. za koju se porez na dobit plaća u 2015.
Za potrebe izvješćivanja prema Europskoj komisiji te relevantne statističke usporedbe s drugim državama potrebno je koristiti metodologiju Eurostata ESA2010 (obračunsko načelo). Prema spomenutoj metodologiji transfer mirovinskih doprinosa iz II. u I. stup ne priznaje se u prihod (procijenjeni iznos 1,3 mlrd kuna na razini cijele prošle godine). S druge strane, ESA 2010 sve dospjele a nenaplaćene obveze tretira kao rashod. Prema posljednjem Izvješću o radu Vlade u mandatnom razdoblju 2011. – 2015 samo na kraju rujna 2015. one su iznosile gotovo 3 mlrd. kuna. Stoga, u osnovnoj projekciji očekujemo da će manjak konsolidirane opće države prema ESA 2010 metodologiji dosegnuti gotovo 13,9 mlrd kuna ili 4,2% BDP-a što odgovara posljednjim projekcijama Europske komisije. Dakle, i prema europskoj metodologiji manjak proračuna opće države mogao bi biti niži za gotovo 25% ili 4,5 mlrd kuna u odnosu na 2014.
Iako ne treba zanemariti rizik da dospjele a neplaćene obveze (osobito u zdravstvu) budu i zamjetno više, ostaje činjenica da je u prošloj godini postignut određeni stupanj fiskalne konsolidacije u iznosu od oko 1,5 postotnih bodova BDP-a.
Naposljetku, udio prihoda i rashoda u BDP-u ostaje razmjeno visok (38% odnosno 41%). Navedeno upućuje na visoku poreznu presiju, ali i potrebu smanjivanja rashoda (uz strukturnu izmjenu istih). Za sada retorika nove Vlade ide u tom smjeru, ali za konačnu ocjenu treba pričekati donošenje proračuna za 2016. godinu.

Brent 40$.

Dok ne smanje broj jedinica lokalne samouprave, ništa od oporavka.
Pa nas je 4 milijuna, kao Milano. A uprave i samouprave………..
Sjećam se zgranutosti pokojnog gospodina Pankretića u Saboru…….. koliki je to trošak, on je računao po starinski, koliko samo zavjesa treba pribaviti za sve te urede… i bio je u pravu.

Vaš link …