Daleko je oporavak burze u HR u vrijeme dok država nije u stanju stabilizirsti svoje financije i svoju upravu. I dalje ćemo tapkati u mjestu sve dok ne dođu na scenu neki potpuno novi ljudi na scenu s novom idejom vodiljom, jer ovi danas a pri tom mislim i na vladu i na oporbu nisu u stanju izvući ovu državu iz problema i letargije.

Vrhunski analitičari, a na tržištu sve veći i veći broj elektro automobila…
[/quote]A što su ono govorili pred samu krizu? Analitičari su plaćeni da pišu što kažu oni kojima odgovara takvo pisanje.

Kaže Jutarnji HNB u šoku, godišnji rast BDP-a 3 puta veći od očekivanog. Bit će toga još 😉
Lijep pozdrav,
RB

http://www.jutarnji.hr/hrvatska-raste-skoro-tri-puta-brze-od-ocekivanog-vujcic-otkrio-da-raste-izvoz–turizam–zaposlenost–potraznja—/1443131/

Ovo zaslužuje link na ovom mjestu. http://www.jutarnji.hr/hrvatska-raste-skoro-tri-puta-brze-od-ocekivanog-vujcic-otkrio-da-raste-izvoz–turizam–zaposlenost–potraznja—/1443131/

sve je ovo realbear (i još neki) pisao prije više od godinu dana…

kad se pogleda druga strana medalja, vidi se da je taj “rast” gotovo beznačajan
PROGNOZE SU SUPER, ALI VUJČIĆ PORUČIO POLITIČARIMA: Populističke mjere neće nam pomoći, fali nam 13 milijardi kuna

Stvar je vrlo jednostavna. Ona stranka odnosno oni koji uspiju uravnotežiti proračun, riješiti deficit tj. upravo onih 13 milijardi koji spominje Guverner pomogao je RH. Suština cijele ekonomije je u tome da u sustavu treba imati puno novaca i onda se dio tog novca slijeva u gospodarstvo koje opet raste.

Kako napraviti?

Analizirati sustav koliko god glupo zvučalo i lagano krenuti naprijed. Nije problem da se ne može, nego se ne želi.

»In the meanwhile..«
Ima toliko novosti da ću morati u dva posta..Nekoliko zanimljivosti:
a) Unatoč svemu i HEP napravio dobar posao u restrukturiranju duga – BTW i to ide u restrukturiranje duga opće države
b) Adris i priča oko pokušaja neprijateljskog preuzimanja se ne stišavaju – nakon isplate najizdašnije dividende u povijesti grupe i operacije otkupa P-A i R-A izdanja..
c) »Malo raste« i dobit većine izvoznih i turističkih tvrtki na ZSE – burza (odnosno naši »investitori«) naravno još ne reagira.. polako trebaju neke stvari sjest na pravo mjesto 
d) Uber u Hrvatskoj – brzo i jednostavno sa izuzetnim startnim zanimanjem korisnika – čini se da nismo baš svima nezanimljivo tržište, kažu momci da bi željeli raširiti aplikaciju povezati i otoke:

sikiriki, 28.10.2015. u 12:34

»U manje od dva mjeseca od dolaska u Hrvatsku izašli ste na tržište, to je doista brzo.
– Da, doista je brzo. Svi su nas pitali lansirate li uslugu do kraja ili početkom iduće godine, a mi smo već danas na tržištu. Registrirali smo tvrtku u Hrvatskoj, otvorili ured, zapošljavamo lokalni tim i već gledamo koje ćemo još proizvode lansirati…«

e) Možda još jedino »domaći investitori« nisu primjetili ali neki drugi su ipak počeli primjećivati Hrvatskoj stvari već duže vrijeme počele okretati na bolje:
Vaš link …

sikiriki, 28.10.2015. u 12:34

»Hrvatska je napravila velik napredak u izdavanju građevinskih dozvola, uvela poticaje za ulagače, zakon o strateškim investicijama, a nedavno i promijenila zakon prema kojemu se porez na dobit smanjuje ili ukida ovisno o visini ulaganja na deset godina. Sada se građevinska dozvola može dobiti čak u roku jednog dana. Takav je primjer bio kod poljskog PressGlassa. Valamar je čekao dva dana, Wollsdorf pet dana, CWS Boco sedam dana, Atlantic grupa 19 dana.«

Nekako nema komantara naših »analitačara« opet samo jedan veliki upitnik. Oni malo deprimiraniji kažu ipak bi moglo doći do usporavanja i pada u Q4 .. ali čini se da bi denial faza mogla biti tu negdje pri kraju.

Za sada su im još uvijek očito najzanimljivije obveznice i depoziti unatoč nedavnim igricama na tezorcima..

»In the meanwhile..part 2«

Čak je i naš konzervativni guverner ipak priznao da će biti malo veći rast BDP od početnih »sumornih procjena« (podjetimo se 0,3%, 0,5%, pa su se sad malo korigirali na 1,2% – te se tako približio skupini…)
Zanimljivije od njegove objave o rastu BDP je mnogima »upozorenje« što su ga veselo prenijeli svi »poslovni portali« – iako je gruda snijega od 1,2% već pogodila mnoge naše »analitičare«.
A neki su »dobronamjerno« upozorenje prenijeli kao prvu vijest, ne čitajući pažljivo njegove riječi (PS: obratite pažnju na prošlo svršeno vrijeme):

sikiriki, 28.10.2015. u 12:44

»..Primjena europske metodologije (ESA 1995 i 2010) dodatno je rasvijetlila veličinu fiskalnih neravnoteža u Hrvatskoj, ponajprije preko izmjene pravila o sektorskoj klasifikaciji institucionalnih jedinica na temelju čega su Hrvatske autoceste (HAC), Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ), Hrvatska radio televizija (HRT), HŽ Infrastruktura (HŽ-i) i HBOR reklasificirani iz sektora javnih poduzeća u sektor opće države. Učinak ovih reklasifikacija na dug opće države u 2014. iznosio je gotovo 15 postotnih bodova BDP-a.
Upravo spomenute reklasifikacije uvelike su odredile i kontinuirano povećanje HNB-ovih projekcija javnog duga kroz vrijeme.
Osim visokog primarnog deficita, proteklih je godina na rast javnoga duga uvelike utjecao i tzv. učinak grude snijega, koji proizlazi iz razlike između kamatne stope na javni dug i stope gospodarskog rasta. Što je spomenuta razlika veća, to je veći negativan učinak grude snijega te je ujedno potreban veći primarni suficit kako bi se zaustavio rast javnoga duga.«

Možda je u prošlom vremenu zato :
• što se država zadužuje po najnižim stopama ikad (trezorci 1Y 1,5% BTW:u doba euforije je bilo 2006 – min 3,5% a najveće krize 2009 – 7,8% po godišnjim trezorcima)
• što je rast 15% javnog duga je u biti reklasifikacija (dodavanje) duga javnih poduzeća u sektor države (dakle »one time item«)
• što se država od Q2 2015 u biti razdužuje gledajući neto dug
• što je od kolovoza je min. financija objavilo primarni suficit nakon 10 godina…

Eurostat je objavio da je HR kvartalno smanjila dug za oko 2% (5,5mlrd HRK) – kako sam već pisao…
Zanimljivo će biti praćenje te kategorije u trećem i četvrtom kvartalu jer se bojim da su naši »analitičari« opet malo „omašili“ ponovo pesimistički ocjenjujući pad hrvatskog javnog duga (u biti lagani obrat u trendu) i njegov rast u Q3 Vaš link …
Zašto tako mislim:
• U Q3 država je izdala 10Y obveznice 6 mlrd HRK (po 4,5%) (bez valutnog rizika)
• otplatila 10Y obveznicu za 350 m EUR (cca 2,643 mlrd HRK)
• razdužila se po trezorcima u Q3 za 3mlrd HRK (sa 21,5 na 18,5 mlrd HRK)
• neto cca +350m kuna, s time da ima još dosta za otplatu u Q4

Zanimljivo je međutim da nije bilo tih dobronamjernih »upozorenja« analitičara 2009 kad su kamate po godišnjim tezorcima bile 7,8%, a država se zaduživala po 6,5% na 10Y bondu..

»It speaks volumes…« kako bi preko bare rekli.. Meni se kao laiku situacija čini puno održivija nego recimo 2009.

A čini se da su „investitori“ unatoč nedavnim igricama na trezorcima na kraju ipak plasirali nešto više od planiranog (500m HRK->1.290 mlrd HRK po 1,5%, te umjesto planiranih 10 m EUR->14,8 m EUR po 0,20 91D odnosno 0,4 za 1Y)

Ugodan dan.

Makroekonomija: industrijska proizvodnja skočila 5,4
posto (kraća)
Zagreb, 29. listopada 2015. (Hina) – ZAGREB, 29. listopada 2015. (Hina) – U rujnu je industrijska proizvodnja
u Hrvatskoj skočila za 5,4 posto na godišnjoj razini, što je njezin najveći skok još od 2008. godine
i predstavlja nastavak rasta već osmi mjesec zaredom.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u četvrtak da je industrijska proizvodnja, prema desezoniziranim
podacima, u rujnu skočila za 5,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je prema kalendarski prilagođenim
podacima porasla 5,4 posto u odnosu na rujan prošle godine.
To je znatno brži rast nego mjesec dana prije, kada je proizvodnja ojačala 2,8 posto, a to je ujedno i najveći skok na
godišnjoj razini od travnja 2008. godine i tadašnjih 6,3 posto.
To je i veći rast od očekivanja. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u
prosjeku da je u rujnu industrijska proizvodnja porasla za 1,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Njihove
procjene kretale su se u rasponu od stagnacije do rasta od 2 posto.
Rastom u rujnu nastavljen je uspon industrije već osmi mjesec zaredom na godišnjoj razini, što nije zabilježeno
još od 2007., dvije godine prije recesije.

što je oporavak burze izvjesniji to je ova tema mrtvija.
logično ili ne?
vjerojatno su pesimisti rastjerali optimiste.
šteta,bilo je ugodno čitati znalce sa ove teme a bili su i na pravom tragu
pa ih pozdravljam ako čitaju.
evo da malo nadopunim sa dobrim vijestima ako je još nekog zanima?
ako ne čitaće možda netko u budućnosti.

Industrijska proizvodnja porasla 6,4 posto

http://www.hrt.hr/310286/vijesti/ocekuje-se-najbrzi-rast-hrvatskog-gospodarstva-od-2008

Sezonski prilagođenim godišnjim rastom BDP-a, kao i međukvartalnim, Hrvatska se svrstala među najbrže rastuće ekonomije unutar Europske unije,

dali je ovo dovoljno započetak preokreta na tržištu kapitala?

Zanimljivo mi je i uvođenje poreza na kapitalnu dobit sa početkom 2016 “nakon sedam mršavih krava” koje završavaju ove godine usporedno sa opipljivim brojkama izlaska iz recesije. Sa rastom cijena dionica kontinuirano iz mjeseca u mjesec te zatim agresivnijom propagandom i mamljenjem sve većih prinosa dioničkih fondova kreće oslobađanje silnih milijarda iz štednje i daljnji razvoj događanja pretpostavljam da većina iskusnijih ulagača i špekulanata zna. Ono što mi je indikativno je da će država na taj način prikupiti poprilično poreza od kapitalne dobiti jer će se na burzi pojaviti mnoštvo neiskusnih i nadobudnih špekulanata željno brze zarade te će se transakcije kupi/prodaj znatnije povećati gdje će korist imati svi…Prošli smo “Danteov pakao” očerupani, red je da se povijest ponovi sa “novim klincima” kojima želim više sreće od nas … a mi koji smo o(p)stali na burzi sa brdo iskustva da mudro trgujemo.