»In the meanwhile..«
To da se sada većina analitičara približila u očekivanjima rastu BDP od 1% sad vjerojatno nikog ne čudi, njih same još i najmanje – oni su na to naviknuti (herding) Vaš link …

Pa kao i obično ništa ne valja:
a) zaduživanje države po nižim kamatnim stopama – ne valja
b) ne valja razduživanje države (kažu fijasko kod izdavanja trezoraca..)
c) niti pad BDP kao ni neočekivani »slab rast« BDP (+0,5%, +1,2%, +2,X%.. nastavite niz  ) – ne valja
d) i dalje rast industrijske proizvodnje 2,8% YOY (a znamo da se zbog godišnjih dosta manje radi ) – u stilu „pa moralo bi i puno bolje“ 
e) Hrvatska sa 7770 eura na 34. mjestu po bogatstvu građana – http://www.poslovni.hr/hrvatska/hrvatska-sa-7770-eura-na-34-mjestu-po-bogatstvu-graana-302499 – pffff „samo stagniramo..“

Inače ne znam temeljem čega glavni analitičar u Hypu procjenjuje da bi 2016 mogla opet recesija – zbog štednje i švicarca? Vaš link …

Zbog konverzije švicaraca će se još smanjiti plasmani? Ne bih rekao.. Pa švicarci su u biti najveći problem banaka – skoro 50% nenaplativih potraživanja (NPL) stanovništva je iz tog segmenta.. Ima tu još priličan broj otvorenih pitanja – od toga koliko će uopće biti zainteresiranih za konverziju do toga kojim će se tempom vršiti konverzija, kako će sve to utjecati na smanjenje rezervacija..
Tu je očito bilo raznih pokušaja rješavanja tih NPL na »stari poznati« način – preko pleća poreznih obveznika.

Veći je problem je dugogodišnje padanje plasmana, povećavanje naknada i neznatne prilagodbe u poslovanju, nemogućnost pronalaska zajedničkog jezika za gore navedene probleme, a posljedice su:
a) banke se razdužuju prema maticama u inozemstvu,
b) sektor poduzeća se razdužuje već barem 3 godine
c) stanovništvo se razdužuje barem 3 godine (iako je razina kredita slična stagnacija se u uglavnom potpunosti odnosi na nepovoljna tečajna kretanja (CHF) )
d) država je prije popunjavala rupu u kreditnim plasmanima domaćih banaka, a i tu su se neke stvari očito zakomplicirale izdavanjem EUR obveznice i solidnim popunjavanjem proračuna.. (trezorci)

Zbog štednje? Fiskalne štednje? Hmm, pa to je ostalo na razini -0,4% godišnje – ako se ne varam. Isto tako sam optimističan u vezi deficita proračuna za ovu godinu.
A opet godišnji rast BDP koji će biti od 1%-1,5%.. (post 7.3….)

Problem je upravo u tome što su banke očekivale da je rast bez kredita praktično nemoguć i da će one prve uskočiti na vlak u našem bankocentričnom sustavu te kao i uvijek same diktirati tempo..
Zato uglavnom ide crnjačenje, umanjivanje važnosti pozitivnih rezultata, čuđenje i dokazivanje kako to nije baš pravi put – jer banke ne žive od rasta depozita (Vaš link … – ponovo popriličan broj nasumičnih korelacija i slikica na ovom nivou: Vaš link … i opet »standardna paralela« sa Grčkom)

U drugom tromjesečju suficit na tekućem računu platne bilance
Prema preliminarnim podacima HNB-a, po prvi puta zabilježen je pozitivan saldo tekućeg računa platne bilance u drugom tromjesečju. Naime, suficit tekućeg računa u promatranom tromjesečju iznosio je 3 milijuna eura, što predstavlja rast od 375 mil eura u odnosu na isto razdoblje lani. Promatrano kumulativno u posljednja četiri tromjesečja saldo tekućeg računa u bilanci plaćanja zabilježio je suficit u iznosu od 2,1% BDP-a, što je njegova najviša povijesna vrijednost.
Najveći pozitivan doprinos značajnom poboljšanju u drugom tromjesečju došao je od smanjenja deficita na podračunu roba koji je u odnosu na isto tromjesečje lani niži za 120 mil eura odnosno 6,4%. Naime, prihodi od prodaje roba u drugom ovogodišnjem tromjesečju porasli su za 341 mil eura (rastući po dvoznamenkastoj stopi od 14,2% godišnje) dok su rashodi tj. odljev na temelju uvoza roba zabilježili rast od 221 mil eura (rastući po stopi od 5,2% godišnje). Značajan pozitivan doprinos došao je i s podračuna sekundarnog dohotka. U drugom tromjesečju ostvareni suficit od 306,3 mil eura veći je za 118 mil eura (62,6%) u odnosu na isto razdoblje lani, što je posljedica zamjetnog rasta prihoda (23,9%) uz istovremeni pad rashoda (4,6%). Sukladno očekivanjima, odlični pokazatelji iz turističke predsezone tijekom drugog tromjesečja posljedično su rezultirali poboljšanjima na podračunu usluga na kojem je zabilježen suficit u iznosu od gotovo 1,9 mlrd eura. U odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, višak na podračunu usluga se povećao za 110 mil eura odnosno 6,2% godišnje. Prema podacima iz bilance plaćanja, prihodi od putovanja (turizma) u drugom tromjesečju ove godine dosegnuli su 1,9 mlrd eura što je na godišnjoj razini porast od 117 mil eura odnosno 6,4%. Naposljetku, pozitivan doprinos ostvarenom suficitu na tekućem računu došao je i s podračuna primarnog dohotka čiji se deficit smanjio za 26,8 mil eura u odnosu na isto razdoblje lani (6,0%), prvenstveno zahvaljujući povećanim prihodima na podračunu naknada zaposlenima.
Obzirom na ostvareni suficit na tekućem računu tijekom drugog ovogodišnjeg tromjesečja, te uz očekivani uobičajeni suficit u trećem tromjesečju (koji će biti snažno potpomognut odličnim ostvarenjima u glavnoj turističkoj sezoni, ali i rastućom inozemnom potražnjom), na razini cijele 2015. godine očekujemo suficit na tekućem računu bilance plaćanja i treću godinu zaredom.
Udio salda tekućih transakcija u BDP-u

Tko će nas šišati? Mislim da tu INA ne igra ključnu ulogu već upravo država.

Citiram:
Ključno je pitanje kako niže cijene naftnih derivata utječu na prihode državnog proračuna. Da bi se u potpunosti odgovorilo na ovo pitanje, valja podsjetiti da od nafte i naftnih derivata proračun ostvaruje dvije vrste prihoda: trošarine i PDV. Trošarina se određuje po litri (odnosno po 1.000 litara), pa je stoga u potpunosti neovisan o promjeni cijena nafte na tržištu, već ovisi
isključivo o potrošnji nafte i naftnih derivata. Drugim riječima, za svaku litru goriva natočenog na benzinskoj crpki, država ubire točno određeni iznos trošarine (3,66 kune za benzinsko gorivo, tj. 2,86 kune za dizelsko gorivo), neovisno o tome je li MPC goriva 8, 10 ili 12 kuna po litri.

S druge strane, prihodi državnog proračuna od PDV-a značajno ovise o MPC-u goriva. Točno 20% MPC-a čini PDV, pa kad pada MPC goriva padaju i prihodi od PDV-a i obratno.

Viši MPC litre goriva znači i viši prihod od PDV-a. Međutim, sliku je potrebno pogledati iz šire perspektive, vodeći računa o barem trima stvarima: cjenovnoj elastičnosti potražnje, učinku redistribucije i vlastitih rashoda proračuna opće države.

Kao što možete vidjeti kolega, upravo viša cijena odgovara najviše državi.
[/quote]

E pa Vi sada malo miješate kruške i jabuke. Ja govorim jedno, a Vi ste se uhvatili trošarinske politike.
Ovo što ste napisali nije uopće sporno.
Da ne zaboravimo nabili su 20 lipa još za HŽ, tako da vozači i to plačaju.
Što nema uopće smisla, a čudno da Ustavni sud nije nešto rekao po tome pitanju.

Ja govorim o tome da kada je država bila vlasnik 100 % INE, a i sada je 45%.

Državi bi trebalo biti u interesu da firma što bolje zarađuje, i da iz toga uzima porez i PDV. Onda im ne bi trebale tako velike trošarine.

U ovakvom trenutku gdje rade samo Mađarske rafinerije, a svi derivati se uvoze iz Mađarske.

Proizvodnja i dobit drastično padaju, odnosno zbog fiksnih troškova gubici se povećavaju.

Rezultat je da država ništa ne ubire od firme koja je bila najveća u Hrvatskoj, već gubi.

Zbog troškova prijevoza iz Mađarske cijena krajnjih derivata Vam je veća, pa zato i svi imaju iste cijene jer nitko od prodavača ne kupuje benzin i diesel od hrvatskih rafinerija.

Upitna je i cijena nafte na mediteranskom tržištu, jer recimo MOL kupuje naftu od Rusa. A dosta podmiruje i iz svoje izvađene nafte.

I tako imamo monopol naftnih tvrtki na tržištu, bez obzira na trošarine države.

Jer objasnite mi ako sve tvrtke koje prodaju naftne derivate na hrvatskom tržištu imaju iste uvjete (trošarine) kako to da imaju iste cijene na tržištu, kad nemaju iste troškove.

INA bi trebala biti najskuplja jer ima dvije rafinerije koje ne proizvode ništa.

Trebalo bi vidjeti koliko tko ima troškove, a što se cijene tiče pa i cijenu mandarina dogovaraju na placu (usklađuju), a kako se onda naftne tvrtke između sebe neće dogovarati…

„In the meanwhile Part 2..“

Inače imam lagani osjećaj da je u tijeku brzinsko popravljanje excelica sa novim podacima o „neočekivanom“ suficitu u Q2. Samo da ne zaboravite ukucati i pad duga opće države za jedno 2.247 milijuna kuna (u postocima je to 0,8% – da bude lakše), a od 1.6 do 30.6. ili 5,5 milijardi od 1.4 (oko 1,9% ukupnog duga).

A kako ne bi slučajno bili u zabludi pa mislili da je bankocentričnost samo hrvatski problem – nije. Time se ubrzano bave i u EU, gdje su nakon financijske krize i izuzetno polaganog oporavka zaključili isto – da je jedan od glavnih problema financiranje i „money velocity“. EU ima na tu temu sagrađenu važnu strategiju.

A evo malo svježih informacija za one koji zazivaju smrt tržišta kapitala u HR – ovo je od jučer: Capital Markets Union: an Action Plan to boost business funding and investment financing – Vaš link …
To bi vam otprilike moglo značiti da se spremaju koraci kako bi se smanjio prevelik utjecaj banaka na fragmentiranost financiranja te općenito pojednostavljivanje regulacije tržišta kapitala… a znamo kakav utjecaj na tržište kapitala imaju lokalne banke i MF…

Ugodan dan.

hasanfafer :

I tako Podgrađani izgradiše ogroman kokošinjac u koji su stale sve kokoši grada.
Svaka kokoš je dobila svoj faktor, da bi ih vlasnici mogli razlikovati.
Ne daj Bože, zamijeniti.

Na kraju krajeva, svaki vlasnik i vlasnica poznaje svoju kokoš!

Po danu su bile u ograđenom prostoru, a noću u kokošinjcu.

Danju ih je čuvao jedan zaštitar, a noću dva.
I to jedva nagovoriše Vlastelina ZBrdića. Kako su prihodi opali, želio je smanjiti troškove na najmanju moguću mjeru.
On je htio ugraditi najnoviji sistem dojave s dva kolutura. Najnovija Leonardova igračka.

Po danu su bile u ograđenom prostoru, a noću u kokošinjcu.

Svi su se nadali, sigurni od Lisca i ostalih lisica.

Jer Podgrađani si više nisu mogli priuštiti da koke ne nose jaja.

Pero 7 priča o Podgrađanima koje žive teže od kmetova u srednjem vijeku teško da će utjecati na oporavak burze.

Molim te da se držiš teme.

Evo recimo napokon predstavljen 5-točni program HDZ-a će sigurno jako dobro i optimistično utjecati na burzu!

Po onome što sam pročitao HDZ-u je važnije povećati socijalna prava, nego ukinuti poreze na burzi kapitala!

hasenfefer
A tko kaže da ne će staviti van snage ovaj porez koji bi trebao krenut sa 1.1.2016 !

Dobro da li ste Vi slušali, pročitali njihov program?
Nije bilo ni riječi o tržištu kapitala.

To samo pokazuje koliko im je ono nevažno.

Isti su kao i SDP.

Uopće im nije jasna važnost tržišta kapitala za naše tvrtke.

Kad imamo banke s kreditima od 8-10%,ogromnu štednju u tim bankama s kamatama od 2%, što će nam razvijeno tržište kapitala?

Analitičari očekuju da će novi val financijske krize krenuti iz rastućih gospodarstava koja su ulagače privukla višim kamatnim stopama od onih na razvijenim tržištima, ali se nisu reformirala

banka.hr Objavljeno 10.42, 14.10.2015.

Analitičari američke banke Goldman Sachs upozorili su da će situacija u rastućim gospodarstvima pokrenuti treći val financijske krize, piše Poslovni dnevnik.

“Povećana nesigurnost zbog slabijih rastućih ekonomija, niže cijene sirovina i potencijalno više američke kamatne stope potiču novu zabrinutost o održivosti rasta cijena financijske imovine, označavajući novi, treći val globalne financijske krize”, stoji u Goldmanovu istraživanju koje prenose američki mediji.

Podsjećamo, prvi val financijske krize pokrenuo je slom američkog tržišta hipotekarnih kredita, drugi se manifestirao u Europi u obliku dužničke krize, a ni upozorenja o ugroženosti rastućih gospodarstava nisu nova.

Poslovni navodi i listopadsko istraživanje Deutsche banke u kojem analitičari ocjenjuju kako je teško očekivati da će se rastuće ekonomije brzo oporaviti, prije svega jer ne provode reforme.

“Vrlo ekspanzivna monetarna politika razvijenih gospodarstava nagnala je mnoge ulagače da ulože na rastućim tržištima, ponajprije zbog prednosti u kamatnim stopama. U stvarnosti je takvo povoljno financijsko okruženje pomoglo ekonomijama u nastajanju da ostave svoje rastuće ekonomske slabosti”, citira Poslovni dnevnik analitičare DB-a.

Koliko se sjećam , analitičari Goldman Sachsa su prognozirali rast nafte na 200 Usd , a vidimo koliko je sada !

Vrhunski analitičari, a na tržištu sve veći i veći broj elektro automobila…