Danas i ovaj tjedan biti CE “zanimljivo” na europskim burzama!
Atenska je danas zatvorena.
Koliko ce se negativni sentiment “osjetiti”kod nas?
Pozzz
Što se ima osjetiti na ZSE, 7 godina već pada.
»In the meanwhile..«
Nakon očitog rasta potrošnje, rasta izvoza i industrijske proizvodnje (očit preokret trenda), preokretu kod depozita, te turističkih vansezonskih pokazatelja idemo malo dalje..
Kao što smo najavili polako (ali stvarno polako [emo_smijesak]) okreće vjetar i na strani financijskih institucija pa tako imamo ovo:
Profitabilnost hrvatskih banaka se oporavlja – Vaš link … gdje se spominje nešto o tome kako je banke HNB gušio oštrim uvjetima za vođenje rezervacija itd.
Te malo ovoga:
Kraj razduživanja banaka u regiji? – Vaš link … što bi moglo biti očekivano uslijed ekspanzivne politike ECB za razliku od neoklasicistične politike HNB.
A onda i nekoliko suvislih pitanja koji se dodatno tiču »utjecaja« domaće monetarne politike na krizne situacije i oporavak:
Domaća inflacija je pod utjecajem inozemnih šokova: Vaš link …– pomalo skriveno ali jasno pitanje u vezi slabe prilagodbe regulatora na utjecaje politika u našem neposrednom susjedstvu.
Te još jasnije ovdje: Ima li nade za Euro(pu)? – Vaš link … – gdje se ponovo otvara jedno malo konkretnije pitanje »sudjelovanja« monetarne politike u rješavanju krize u HR, a vezano na prilično davni ali očito pravovremeni upit ex guvernera o otkupu državnih obveznica RH na sekundarnom tržištu što dandanas rade praktično sve CB, kojeg je guverner iz njemu znanih razloga u startu sasjekao.
Sa jednim pikantnim i zanimljivim zaključkom u kojem se postavlja pitanje ciljeva HNB koji gotovo sigurno ne spada samo u domenu HNB (naglasak na »samo«) – dok je recimo FEDu »nezaposlenost« na vrlo visokom mjestu i spominje se praktično nakon svakog zasjedanja.
I za zaključak još jedna mala zanimljivost:
U prvom tromjesečju manjak na tekućem računu platne bilance 1,3 mlrd eura – Vaš link …
Ovdje se ponovno unatoč »manjkavom« naslovu u tekstu skrivaju zanimljivi detalji oko dodatnog smanjenja deficita platne bilance – u prvom tromjesečju čak 13,9% manje nego u istom tromjesečju prošle godine. Za razliku od zaključka o prognozi suficita od 0,9%BDP na kraju godine prije bih rekao da bi moglo biti 1,1%
Promet na malo u svibnju na godisnjoj razini skocio 4.1%!
Ocito ovih par ljudi u RH sto nisu blokirani malo vise trosi ha belupo? 😀
@r00kie
ma to je sve ništa jer je baza s kojom se uspoređuje enormno niska nakon 7 godina padanja… pa svi ekonomisti se slažu da mi nikad nećemo izaći iz krize bez rasta BDP-a od najmanje 3%, a kod nas on iznosi smiješnih 0,1%
Nastavno na prethodni post o financijskim institucijama polaganoj prilagodbi – čini se kako je izgleda ipak postalo moguće dobiti kredite dulje ročnosti i u kunama Vaš link …
@belupo:
Ima istine u vašim tvrdnjama o rastu ali i nekoliko problema u istima:
a) tvrdnja o niskoj bazi, kao i kod većine „ekonomista“ o kojima pišete – sastoji se od utvrđivanja temelja ili referentne točke. Nije naime isto kad se spotaknete u hodu ili prilikom skoka sa odskočne daske – posljedice mogu biti bitno drugačije [emo_namigusa],
b) stopa rasta bez uvida u strukturu rasta, odnosno održivost rasta – imala je RH rast od 4-5% u godinama prije krize, pa nam to baš i nije nešto pomoglo da se danas osjećamo bolje – to vam je znate povezano sa ovom točkom a) o kojoj sam pisao.
Problem je u isti kao u onoj priči o tri praščića..
Lakše je ovo shvatiti kada pred sobom imate podatke, pa predlažem da si pogledate zadnji bilten HNB pod Osnovne informacije o Hrvatskoj (Ekonomski indikatori): Vaš link …
Ima više zanimljivih detalja o rastu duga po godinama, pa onda o kretanju na tekućem računu platne bilance, kretanju BDP, a posebno odnos duga i BDP. Možda i vi nađete koji zanimljiv podatak pa ga možete podijeliti sa nama.
Ja bih ponovio Promet se mjeri SAMO VRIJEDNOSNO, Dakle u igri je rast cijena, a
relativni pad prodatih količina. Stokovi su ogromni. Vidjeti čete što će se događati sa maloprodajom u četvrtom kvartalu. Istina je da je baza za uporedbu niska.
Ja bih ponovio Promet se mjeri SAMO VRIJEDNOSNO, Dakle u igri je rast cijena, a
relativni pad prodatih količina. Stokovi su ogromni. Vidjeti čete što će se događati sa maloprodajom u četvrtom kvartalu. Istina je da je baza za uporedbu niska.
78MIROSLAV – Po toj logici imali bi inflaciju 4-5% – ali bojim se da te cifre nećemo još dugo vidjeti. Pogledajte što rade u USA i EU da dovedu inflaciju na 2-3%, pa ne ide. HR je u biti već neko vrijeme u depresiji (sa negativnom ili nultom stopom inflacije) iz koje se izvlači uglavnom preusmjeravanjem na izvoz (prije svega zbog naglog pada domaće potražnje u 2010-2014), povećanjem prihoda od turizma, restrukturiranjem duga..
Izvrsni turistički rezultati za svibanj 2015:
U komercijalnim smještajnim objektima u Republici Hrvatskoj u svibnju 2015. dolazaka turista više je za 14,8%, a noćenja turista za 19,9% u odnosu na svibanj 2014.
Turisti su ostvarili 3 980 684 noćenja. Od toga su 10,4% ostvarili domaći, a 89,6% strani turisti.
U svibnju 2015. noćenja domaćih turista više je za 3,7%, a noćenja stranih turista za 22,1% u odnosu na svibanj 2014.
Vaš link …
A malo se pored građevine povećala i prodaja automobila – (ovdje se radi o broju prodanih novih automobila – da ne bude zabune [emo_smijesak]) :
U prvih šest ovogodišnjih mjeseci, prema izvješću te agencije, u Hrvatskoj je prodano 21.575 novih automobila, što je za 2,1 posto ili 442 vozila više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Vaš link …
je,je, sad će oporavak, samo što nije [emo_vrtimise]
dok ova vlada ne ode – oporavka nema!