ja čekam da se popravi vrijeme i da ugasim komp. više ovo mrcvarenje ne mogu ni gledati.

Stručnjaci tvrde kako su kineske dionice doživjele uspjeh zbog velikog interesa malih ulagača.
no stopwin piše da to nije tako on zna znanje

http://www.poslovnipuls.com/2015/04/07/evo-gdje-se-isplatilo-ulagati-u-dionice-u-2015-godini/

kada svi prodaju ti kupi veli Buffet ali kod nas niti tko prodaje niti tko kupuje pa po meni treba polako kupovati i čekati da se zeleno iz EU dođe k nama

Vidite kako je sada. A samo zamislite kako će biti za dva mjeseca kad počne fjaka i ljeto. Promet će biti 2 miljuna kuna na kompletnoj ZSE.. Cijene će kliziti iz dana u dan… Burza na aparatima….Osim dionica koje vi nemate…Te će naravno rasti na milijunskim prometima…A kad vi uđete u njih, onda će padati…I tako u nedogled..

Bojim se da ste u pravu( pogotovo ovaj zadnji dio vašeg posta), jer ipak je ovo ZSE!

ima broker automatske obavijesti putem majla za badava.

Izasli su na DZS pravi podaci za robnu razmjenu za sijecanj.

Ispostavilo se da je RealBear bio potpuno u pravu, na sramotu neznalica koji su ga optuzivali i raspravljali s njim.

Pozdrav RealBearu.

a gdje je tu turizam joji je dobro rastao u prva tri mjeseca…

bravo medo!

vraaaaaati se…

Turizam u ozujku +21%

Svaka čast medvjedima, oni su dobro odradili svoj posao – mislim da polako dolazi vrijeme za bikove. Ne znam dijelite li moje mišljenje ali imam dojam da su cijene dionica iz građevinskog sektora čvrsto zacementirane i da bi se u tom sektoru mogao dogoditi lagani i kontinuirani rast (srednjoročno i dugoročno). Tako je i turistički sektor lagano rastao svojedobno. Mislim da je spomenuti medo dobro prognozirao i mogući oporavak građevinaca i određenih predstečajuša.

Htio sam samo naglasiti da se nekoliko godina ulaganje u građevince smatralo jako rizičnim jer su dionice godinama gubile na vrijednosti, a sada rizik svakako postoji i dalje, naravno jer to je burza i svaka kompanija je priča za sebe i da treba razmotriti više faktora kod odluke o ulaganju – menadžment i odgovorni ljudi u firmi, poslovanje, ugovori, marže, dobit, dokapitalizacije, mogućnost preuzimanja… Mislim da se taj rizik ulaganja u građevince polako smanjuje gledajući u cjelini – u usporedbi s ostalim sektorima na burzi.

Kada spominjem medvjede općenito mislim da shvaćate da se izražavam metaforički. I dakako ne mislim nikoga poticati ni nagovarati na ulaganje u građevinski sektor, svatko odlučuje za sebe. Još uvijek postoji opasnost da upadnete u medvjeđu zamku. Kao jedan od glavnih likova u filmu “Na rubu divljine”.

Je, je, tak je bio u pravu da pokrivenost uvoza izvozom ne da nije ništa veća u odnosu na preliminarne brojke od prije par mjeseci kad nas je uvjeravao kako će brojke biti bolje, nego je još i pala za 0,6%.
Toliko o tome kako je Real Bear bio u pravu..
Isto tak je bio u pravu o rastu burze uvjetovano padom kamata na dug…

DZS: U siječnju izvoz pao prvi puta od kraja 2013., za 3,2 posto
ZAGREB, 8. travnja 2015. (Hina) – Državni zavod za statistiku (DZS) korigirao je u srijedu podatke o
robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u siječnju ove godine, objavivši kako je robni izvoz u prvom
ovogodišnjem mjesecu bio 3,2 posto manji nego u siječnju lani, što je manji pad u odnosu na prethodnu
procjenu od 7,25 posto, ali i prvi pad od studenoga 2013. godine.
U prvom mjesecu ove godine Hrvatska je na inozemna tržišta izvezla roba u ukupnoj vrijednosti od 5,66
milijardi kuna, što je za 3,2 posto manje u odnosu na siječanj prošle godine. Istodobno je uvoz smanjen za
11,2 posto, na 8,65 milijardi kuna.
Prvi podaci DZS-a iz ožujka govorili su da je izvoz pao za 7,25 posto, na 5,42 milijarde kuna, a uvoz za
15,78 posto, na 8,2 milijarde kuna.
Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u siječnju bio 3,6 posto manji nego u istom lanjskom mjesecu i
iznosio je 739,3 milijuna eura, dok je uvoz istovremeno smanjen za 11,5 posto, na 1,13 milijarde eura.
Uslijed takvih kretanja, u siječnju je došlo i do smanjenja vanjskotrgovinskog deficita te povećanja
pokrivenosti uvoza izvozom. Deficit je, naime, smanjen prema siječnju prošle godine za značajnih 23
posto, na 2,98 milijardi kuna, odnosno 390 milijuna eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom porasla s
lanjskih 60 na 65,5 posto krajem siječnja ove godine.
Podaci DZS-a pokazuju da je Europska unija i dalje najvažnije tržište za hrvatske proizvode.
U ostale zemlje članice Europske unije, na koje ‘otpada’ više od 67 posto hrvatskog robnog izvoza, u
siječnju je, naime, izvezeno roba u vrijednosti 496 milijuna eura, što je za 1,3 posto manje u odnosu na
izvoz iz siječnja 2014. Uvoz iz ostalih zemalja EU-a je pak porastao, i to za 5,4 posto, na 948,2 milijuna
eura.
No, primjerice izvoz u zemlje CEFTA-e u prvom je mjesecu ove godine smanjen za 5,2 posto, na 123,7
milijuna kuna, uz istodobni pad uvoza za 23,8 posto, dok je izvoz u ostale europske zemlje, među kojima je
i Rusija, pao za 16,3 posto, dok je uvoz iz tih zemlja smanjen za čak 88 posto.
Promatrano pojedinačno, najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske i dalje je Italija, u koju je u
siječnju izvezeno roba u vrijednosti od 99,6 milijuna eura, što je 7,6 posto manje na godišnjoj razini, dok je
uvoz iz Italije porastao za 17 posto, na 173 milijuna eura.
Izvoz u Njemačku je, pak, povećan za 5,9 posto, na 96,3 milijuna eura, dok je uvoz u tu zemlju pao za 8
posto, na 177,3 milijuna eura. Na trećem je mjestu Slovenija, u koju je iz Hrvatske izvezeno roba za 94,3
milijuna eura ili 9,6 posto više nego lani, uz istovremeni pad uvoza iz te zemlje za 1,7 posto, na 125,7
milijuna eura.
Ove godine teško do značajnijih stopa rasta izvoza
“U siječnju je smanjena i izvozna i uvozna aktivnost. Zbog više lanjske baze, ove će godine teško biti
ostvariti značajnije stope rasta izvoza”, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska
istraživanja Raiffeisenbank Austria.
Smatra da će ova godina biti indikativna za to koliko je domaće gospodarstvo doista konkurentno, s
obzirom da će prvi puta u cijeloj godini statistička metodologija biti sasvim usklađena.
Od kada je Hrvatska ušla u EU u srpnju 2013. godine promijenila se metodologija izračuna robe razmjene
s inozemstvom, pa su tek u drugoj polovici 2014. godine podaci bili usporedivi na godišnjoj razini. I tada su
ukazivali na usporavanje rasta izvoza, nakon snažnog rasta od ulaska u EU.
“Ulazak u jedinstveno europsko tržište osim prilike za hrvatske gospodarstvenike predstavlja i izazov
budući da se radi o izuzetno konkurentnom tržištu. Jačanje konkurentnosti hrvatske industrije, širenje na
dosada netradicionalna tržišta EU, ali i povećanje kvalitete naših proizvoda samo su neki od čimbenika koji
Copyright Hina. Sva prava pridržana 2
bi u konačnici pridonijeli rastu robnog izvoza”, kaže Zrinka Živković-Matijević.