avax10
odgovor dao
papagaj12
23.3.2015 15:52
crobex je izmanipuliran sa par dionica
tako ove brojke od crobexa su lažne
izbacite samo inu na 1200 kn paceta vidjet drugu sliku crobexa
recimo mi branitelji smo na ini pokradeni a crobex narastao tad je kosorka prodala naše dionice iz braniteljskog fonda a dionica ode na 4 i više koju a mi dobišmo 1800 kn tako da sadašnje stane crobexa je ispd 1000 bodova
sve je to jedna velika igra di mali stalno gube
samo za stopwin
ovo mora probuditi burzu HEP i HAC
http://www.hrportfolio.hr/vijesti/trziste-kapitala/morgan-stanley-sberbank-i-unicredit-vodit-ce-ipo-hep-a-35071
neke je dotukla petrokemija pa nemaju više snage za javiti se a mene sve više brinu financije u Austriji pa nema očekivanih kupaca kod nas pa je oporavak burze na čekanju
nedostaje mi RealBear na ovom topicu, malo smo zamrli bez njega…
@homer
mi konstantno tonemo mjesecima, pa i godinama, a bitnijeg oporavka ovdje neće biti dok ne ode ova vlada jer joj više nitko ne vjeruje, ni domaći ni strani investitori, niti građani, a u takvim okolnostima očekivati rast burze je utopija
stopwin
javi se psihološka obrana na 1700 pada ili slijedi oporavak
sad će oporavak, samo što nije [emo_vrtimise]
Višak na računu tekućih transakcija u 2014. godini 0,7% BDP-a ili 286 milijuna eura
Prema podacima Hrvatske narodne banke manjak na računu platne bilance u posljednjem tromjesečju 2014. iznosio je 601,5 mil eura što je 26,8% ili 220,5 milijuna eura manje u odnosu na isto tromjesečje godinu ranije. Štoviše, deficit na računu tekućih transakcija u promatranom tromjesečju najniži je od 2001. godine. Smanjenje manjka posljedica je kretanja u međunarodnoj razmjeni odnosno smanjenja deficita u vanjskotrgovinskoj razmjeni te povećanja suficita na računu usluga. Smanjenje deficita na računu roba na 1,3 mlrd eura (6,4%) pritom je posljedica snažnijeg rasta izvoza od uvoza roba (6,1 posto nasuprot 1,6%) pa su ukupni priljevi na podračunu roba ostvareni u iznosu 2,58 mlrd eura dok je odljev odnosno rashod od uvoza roba iznosio 3,88 mlrd eura. Suficit na računu usluga iznosio je 621 mil eura što predstavlja rast od 38 posto, a posljedica je rasta prihoda od 7% uz istovremeni pad rashoda od 10%. Pozitivan saldo na računu sekundarnog dohotka gotovo da se zadržao na razinama iz četvrtog tromjesečja 2013. te iznosi (204 mil eura, rast od 1,7%). S druge strane veća dobit poduzeća i banka u inozemnom vlasništvu utjecala je na pogoršanje odnosno produbljivanje manjka na računu primarnog dohotka koji je u promatranom tromjesečju iznosio 133,5 milijuna eura te je bio za 47% ili gotovo 43 milijuna eura veći u odnosu na isto tromjesečje 2013.
Promatrano na razini cijele godine Hrvatska je drugu godinu za redom zaključila sa suficitom na tekućem računu bilance plaćanja. On je u 2014. iznosio 286,4 milijuna eura odnosno 0,7% BDP-a. Tako je zaustavljen kontinuirani trend poboljšanja salda tekućeg računa koji traje od 2009. Na godišnjoj razini višak tekućeg računa je smanjen za 72,5 milijuna eura ili preko 20%, a posljedica je dominantno pogoršanja na računu primarnog dohotka, ali i u manjoj mjeri kretanja na računu sekundarnog dohotka.
Manjak na računu primarnog dohotka dosegnuo je u 2014. gotovo 1,4 mlrd eura što je 463 milijuna eura ili 49,6 posto više u odnosu na 2013. Posljedica je to već spomenute veće dobiti poduzeća i banaka u inozemnom vlasništvu. Prema podacima HNB-a ukupni troškovi inozemnog financiranja neznatno su porasli. Pri tome rast troškova inozemnog financiranja u sektoru opće države bio je popraćen istovremenim padom takvih troškova kod drugih sektora. Neto naknade zaposlenima s osnove rada u inozemstvu su se povećale. Rashodi na računu sekundarnog dohotka u iznosu od 2,3 mlrd eura naposljetku su zabilježili godišnji rast od preko 508 milijuna eura ili 28%, dok su prihodi s 909 milijuna eura bili viši za 5,2%.
Višak na računu sekundarnog dohotka iznosio je 782,2 milijuna eura i bio je 288 milijuna ili 27% niži u odnosu na 2013. Takva kretanja povezujemo da je korištenje sredstava iz EU fondova bilo slabije od uplata Republike Hrvatske u proračun EU.
Naposljetku ohrabruju podaci na podračunima roba i usluga, budući da je manjak na računu roba pod utjecajem snažnijeg priljeva deviza od izvoza (godišnji rast 9,3%) od odlijeva na temelju uvoza (rast od 3,7%) zabilježio godišnje smanjenje od 3,9% ili 254,9 milijuna eura te je u 2014. iznosio 6,3 mlrd eura.
Višak na računu usluga dosegnuo je najvišu vrijednost od kada imamo raspoloživu statistiku (2000.) te iznosi 7,2 milijarde eura. U odnosu na 2013. navedeni iznos je veći za 424 milijuna eura odnosno 6,2%, a posljedica je rasta prihoda ali i istovremenog pada rashoda na računu usluga.
U 2015. također očekujemo ostvarenje suficita tekućih transakcija, ali uz nastavak trenda njegovog blagog smanjenja pri čemu glavninu promjena odnosno smanjeni intenzitet pozitivnih kretanja očekujemo kod neto izvoza od roba i usluga
Koji oporavak?
Crobex na 1700 i klizi dolje.
Ovo je tek prvo dno o kojeg cemo lupit, pa onda drugo dno i tako redom
Ne mogu vjerovati da je kolega Realbear zbrisao s teme kad se njegova predviđanja nisu odmah obistinila. Pokazao bi svoju veličinu da nastavi pisati.
Najveći prinos fondova Q1 – 2015.
Dionički fondovi
amerika-europa-azija u plusu od 10-20 %
ECB Q mjere daju rezultate i analitičari pišu da će se rast nastaviti i u drugom kvartalu 2015.
http://www.seebiz.eu/saxo-bank-europske-dionice-nastavit-ce-rast-u-drugom-kvartalu/ar-108818/
Vjerujem da će se nešto preliti i na našu burzu
turizam rekordno a nema razloga da tako ne bude i ove godine
proizvodnja u porastu,agrokor će pokupovati sve na Jadranu ako mu to dozvoli
Adris.To je zdrava konkurencija a ne će čekati ni ostali
OKRUPNJAVANJA u gospodarstvu pokreću i burzu i mnogi će kapital tražiti i
preko nje što je već i započelo.