nije lako biti ni dobar konobar, a posebno ratar. kad bi mi imali nizozemsku poljoprivredu ja bi bio oduševljen.

Pa naravno da ocekuju od nas da budemo ratari i turisticki djelatnici kad imamo daleko bolje prirodne uvjete od njih.

poljoprivreda, turizam a i šumarstvo moraju biti osnova ovog društva, to mora biti strategija ove zemlje. koristiti obnovljive resurse.

ah pardon, kakve je komunističko – socijalističke gluposti lupetam, strategija ne postoji, to je Marxova izmišljotina. Ili Engelsova, bude realbear znao. i još tu neke zelene fore, da obnovljivi resursi, ni to ne postoji.

evo daljnjih potvrda…

Makroekonomija: Potrošnja u siječnju skočila 3,5 posto, najviše od 2007.
ZAGREB, 12. ožujka 2015. (Hina) – U Hrvatskoj je u siječnju promet u trgovini na malo realno bio veći za
3,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je već šesti mjesec zaredom kako potrošnja raste, i to po
najvišoj stopi od listopada 2007. godine.
Državni zavod za statistiku objavio je u četvrtak prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo,
što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu
djelatnost, u siječnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao 1,2, a realno 3,5
posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
To je znatno veći rast nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u
prosjeku su očekivali rast potrošnje u siječnju za 1 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale
su se u rasponu od 1 do 1,2 posto.
Rast od 3,5 posto brži je nego u prosincu, kada je promet u trgovini na malo ojačao 2,6 posto, i najveći od
listopada 2007. godine, kada je rast iznosio 3,8 posto.
To se, kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke, djelomično
zahvaljuje poreznim promjenama početkom ove godine, koje su utjecale na blagi, ali ipak rast plaća.
“Uz to, pad cijena nafte i prehrambenih proizvoda omogućio je građanima veću potrošnju na druge
proizvode. Općenito je deflacija najviše utjecala na realni rast potrošnje”, kaže Hrvoje Stojić.
U siječnju su u Hrvatskoj potrošačke cijene pale za 0,9 posto na godišnjoj razini, što nije zabilježeno u
posljednjih 15 godina, od kada DZS prati te pokazatelje.
“Godišnjem rastu realnog prometa u trgovini na malo šesti mjesec zaredom najvjerojatnije je pridonijela i
pojačana prodaja automobila koja je zabilježila rast od 16,5 posto, ali i niska lanjska baza”, navode
analitičari Raiffeisebank Austria u osvrtu na izvješća DZS-a.
Smatraju da je trgovina na malo već dosegnula svoje minimalne razine.
“Ipak, značajniji oporavak uvelike će ograničavati teški uvjeti i izostanak oporavka na tržištu rada, budući
da su potrošači uglavnom usmjerili potrošnju na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba”, kažu analitičari
RBA, koji u ovoj godini očekuju nastavak rasta prometa u trgovini na malo, nakon što je lani porastao 0,4
posto, prvi puta nakon dvije godine pada.
“Najznačajniji pozitivan doprinos dolazit će od niske lanjske baze, dok će visoka razina potrošačkog
pesimizma uslijed slabih izgleda gospodarskog oporavka i izostanka pozitivnih pomaka na tržištu rada
ograničavati zamjetniji oporavak”, zaključuju analitičari RBA.

PREMA posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku izvoz roba je u prosincu 2014. godine iznosio 907 milijuna eura što u odnosu na isti mjesec godine ranije predstavlja rast od 4% dok je robni uvoz iznosio 1,257 milijardi eura što na godišnjoj razini predstavlja pad od 1,9%. Smanjenjem robnog uvoza uz istovremeni rast izvoza rezultirao je smanjenjem deficita robne razmjene za 14,4% godišnje. Pri tome je deficit u prosincu prošle godine iznosio 350 mil. eura, navodi se u analizi RBA.

Promatrano na razini cijele 2014. godine ukupan robni izvoz zabilježio je godišnji rast od 7,9% te je iznosio 10,346 mlrd. eura. Zahvaljujući godišnjem rastu, ali i metodološkim razlikama u evidenciji robne razmjene prije i nakon ulaska Hrvatske u EU, iznos robnog izvoza je po prvi put premašio 10 mlrd. eura (u 2008. 9,6 mlrd. eura).

Izvoz prehrambenih proizvoda porastao za 17,2%

Rastu kunskog izraza pridonio je i rast tečaja EUR/HRK koji je u odnosu na 2013. godinu viši za 0,75%, a u odnosu na 2008. godinu za 5,66%. Rastu robnog izvoza pridonio je svakako rast izvoza prerađivačke industrije koja u ukupnom robnom izvozu čini udio od preko 87% a zabilježio je godišnji rast od 7,6%. Unutar prerađivačke industrije svakako treba spomenuti rast izvoza prehrambenih proizvoda (+17,2% godišnje) ali i strojeva i uređaja (+15,9%) koji u strukturi ukupnog izvoza zajedno čine udio od 15,9%.

S druge strane, robni uvoz je u protekloj godini iznosio 17,095 mlrd. eura što na godišnjoj razini predstavlja rast od 3,4%. Iako je robni uvoz zabilježio godišnji rast ipak još nije dosegnuta razina iz pretkrizne 2008. godine. Naime, oslabljena domaća potražnja ograničava robni uvoz te je tako njegov nominalni iznos na oko 18% nižim razinama nego u 2008. godini. Uz snažniji rast izvoza roba od uvoza roba pokrivenost uvoza izvozom u 2014. godini iznosila je 60,5% dok je deficit robne razmjene smanjen za 2,7% godišnje te je iznosio 6,750 mlrd. eura.

Podaci o izvozu poboljšani, ali je na njih utjecala i promjena načina obračuna

Iako ohrabruju podaci o rastu robnog izvoza treba uzeti u obzir da je nakon ulaska Hrvatske u EU pomaknuta granica vrijednosti praga uključivanja u izvještaj s 1,7 mil. kuna koliko je iznosila u 2013. godini na 1,2 mil. kuna u 2014. godini te da zbog prilagodbe gospodarstvenika novim informatičkim sustavima u carinskom, poreznom i statističkom području, kvaliteta podataka od srpnja 2013. godine nije na razini kvalitete prije pristupanja Republike Hrvatske EU.

“Rast izvoza u uvjetima pooštrene konkurencije ograničava niska konkurentnost te još uvijek ograničeni oporavak pojedinih najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera poput Italije i/ili Srbije. S druge strane slaba i iscrpljena domaća potražnja te djelomična supstitucija s domaćim proizvodima utječu na kretanja u uvozu roba. Usklađivanjem metodologija na godišnjoj razini 2015. godina bi trebala biti indikativna za to koliko je domaće gospodarstvo doista konkurentno”, zaključuju analitičari RBA.

Crobi na mrda danima.
Jedva da upalim gledalicu.
Bojim se da ne pobjegnu i oni najuporniji.
ili je jedan dio likvidnosti otišao u USD na početku godine?

evo oporavak je lijepo počeo u EU pa će lagani valovi zapljusnuti i našu obalu a turizam već obara rekorde (FED se bu još malo strpio s kamatama).Naši glume da nešto rade a zapravo čekaju da EU/ECB to poslože i pokažu što bumo delali
po njihovom programu tako da pesimizmu ovdje nema mjesta.Oporavak burze je krenuo kroz sve bolji turizam a Atlantic grupa sa simpatičnim Korejcima prodavati će eliksir mladosti.U luku Rijeka ide SPOdokapitalizacija.Podravka sve bolja.Kako god da naprave IPO za HEP taj IPO se ne bu propustil kao ni INA i HT.Tu je i Adris i njegov program.ACI čeka a i HPB se šminka.
HT još uvjek dobar u usporedbi s ostalim kompanijama a što se tiče INE tu se mora sve sredit jer nas nasa prati.Agrokor se u tišini priprema za IPO a kao što znamo kada se kupovao Mercator uvjet je bio i Londonska burza a TODEX
ode u nebo.Turističko poljoprivredna proizvodnja otvoriti će prozore i ostalima u svijetu.Švabe već sada kriće ne dirajte nam more s nekim bušenjima.Končar to sve ne bu mirno gledal jer tu ima potencijala pa bu zamolil Nijemce za suradnju.Kad smo već kod Njemačke važno je reći da g.Buffet već preko njuškala šnjofa kaj bu kupil tu ako FED povisi kamate
I sada nek neko veli da nebu dobro

ovo pripada gornjem textu

Atlantic s Korejcima plasira eliksir mladosti

http://www.seebiz.eu/ecb-u-tri-dana-kupio-98-milijardi-eura-obveznica/ar-107294/

zatišje

ja svoje dionice čuvam za unuka a ovi nek se frigaju

Američki ulagači sele u Europu

ukratko:
Istovremeno na krilima novih bilijun eura koje je Europska središnja banka počela upumpavati europske burze rastu kao da “ne postoji sutra”. Njemački indeks DAX od početka godine u plusu je gotovo 20 posto. Gvozdanović kaže kako je moguće da će u narednom razdoblju europske burze rasti, a američke slabjeti, ali to će ovisiti o poslovnim rezultatima kompanija.

dali Vam je svima sad jasno kaj bu bilo

ponavljac,prebačeno sa TA

Kazu ;;

Oslabljeni euro vrlo povoljno utječe na prihode europskih kompanija, pa su europske dionice “vruća roba” među globalnim investitorima, tvrde inozemni analitičari. Dobit kompanija unutar Euro Stoxx 600 indeksa ove će godine porasti preko sedam posto, govore prognoze. U posljednja dva tjedna prošlog mjeseca u investicijske fondove izložene europskim dionicama slilo se 11 milijardi dolara, pokazuju podaci EPFR Global Data.