Pa nafta nema toliko utjecaja jer se ne troši nafta prerađena u našim rafinerijama, već uvozimo prerađevine nafte iz Mađarske, Srbije i Austrije.

Naravno da INA utječe na BDI kao i na dobit jer ipak je Hrvatska vlasnik preko 40%.

slažem se da cijena benzina nije pratila cijenu nafte na tržištu, s time da sadašnja poskupljenja nisu mi jasna.

Ono što vidim kao katastrofu za ZSE je KSST i njezin delisting.

Znači još jedna dionica out.

Kako to može biti dobro za burzu i želju nekog da investira u nju ja ne vidim.

Evo link kad niko neće stavit[emo_smijeh]
http://www.vecernji.hr/gospodarstvo/ujedinjeni-arapski-emirati-hrvatskoj-daju-dvije-milijarde-dolara-kredita-993194

Vaš link …

Ako je suditi prema navedenom linku, grčki dug je 317% dok je hrvatski, prema JL, 80% BDPa. Također, primjetno je da je “razvijenost” zemlje proporcionalna omjeru dug/BDP. Tako recimo Japan ima dug od 400% BDPa, Njemačka 188%, SAD 233%, Velika Britanija 252% itd. Sve te zemlje su navodno “razvijene”, “ekonomski slobodne” i sl, dok recimo Rusiju smatramo nerazvijenom i ekonomski zaostalom a uopce se ne nalazi na listi.

Rekao bih da je na djelu teška propaganda i masovno ispiranje mozga (vidi Propaganda, Edward Bernais), jer sve navedene “razvijene” zemlje žive na račun budućnosti i pod pretpostavkom neograničenih resursa na zemlji koje je moguće pretvoriti u novac (iako vec sada trosimo 2x više resursa nego sto zemlja moze obnoviti u godini dana) ili usluga koje se mogu pretvoriti u novac (već su i medjuljudski odnosi pretvoreni u novce).

Smanjena cijena uvoz nafte sigurno će doprinijeti rastu BDP-a, ali ono zatvaranje refinerije u Sisku neće.

Posljedično industrijska proizvodnja se urušila 5%, naravno ne samo zbog INA-e jer su izgleda mnogi produžili blagdane. Užas!

Vaš link …

Gledam pametnjakoviće s estrade O.Dragojevića i M.Cetinić kojim bi jako smetale platforme zbog lošeg pogleda kad su otisnu na more pa neće moći uživati u izlasku i zalasku sunca. Što reći nego gade mi se.

Slaže se…evo ja živim od turizma..na najsunčanije otoku..i uopće me nebi smetale platforme jer znam da će moj sin imati gdje raditi..
A te platforme se sigurno neće vidjeti golim okom jer će biti dovoljno udaljene..
Šteta ako se ovo ne realizira…lobiji su u pitanju..vlasnici hotela i neki veliki zagovornici ulaganja u turizam..

Snažan pad industrijske proizvodnje u siječnju -5,0% godišnje
Prema posljednjim podacima DZS-a u siječnju je nakon četiri mjeseca uzastopnog godišnjeg rasta industrijska proizvodnja u skladu s našim očekivanjima zabilježila snažan pad. Naime, prema kalendarski prilagođenim indeksima obujam industrijske proizvodnje u odnosu na siječanj 2014. smanjen je za 5 posto. Navedena stopa pada najsnažnija je u posljednjih 20 mjeseci odnosno od svibnja 2013. Na mjesečnoj razini prema desezoniranim indeksima industrijska proizvodnja niža je za 4%.
Promatrano prema GIG-u najsnažniji pad zabilježen je u kategoriji kapitalnih proizvoda i to po stopi 13,6%. Pad su slijedile i ostale industrijske grupacije: trajni proizvodi za široku potrošnju (-7,7%) energija (-3,0%), netrajni proizvodi za široku potrošnju (-2,9%) te intermedijarni proizvodi (-0,1%).
Prema NKD klasifikaciji, najveći doprinos ovako značajnom godišnjem padu industrijske proizvodnje došao je od snažnog pada prerađivačke industrije (-6,5%) koja je u strukturi ukupne industrijske proizvodnje dosegnula udio od gotovo 82%. Ovo je prvi godišnji pad prerađivačke industrije nakon dvanaest mjeseci budući da je tijekom cijele 2014. prerađivačka industrija bilježila pozitivne stope rasta. Istovremeno, rudarstvo i vađenje te opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija zabilježili su u siječnju pozitivnu stopu godišnjeg rasta od +4,8% odnosno +1,2%.
Promatrajući po djelatnostima prerađivačke industrije, proizvodnja prehrambenih proizvoda (koja čini preko 16% udjela u ukupnoj industriji) u siječnju je zabilježila godišnji pad od 0,6% dok je proizvodnja pića (s gotovo 5% udjela) ostvarila godišnji pad od 5,4%. Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda osim strojeva i opreme (s udjelom od preko 6%) zabilježila je godišnji pad po dvoznamenkastoj stopi od 13,9% dok je proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka također ostvarila pad od 16,2% u odnosu na siječanj 2014. Proizvodnja strojeva i uređaja zabilježila je pad po godišnjoj stopi od -8,9% dok je popravak i instaliranje strojeva i opreme pao po dvoznamenkastoj stopi od -21,3%. Proizvodnja odjeće te kemikalija i kemijskih proizvoda također su dali negativan doprinos siječanjskom ostvarenju u industriji zabilježivši pad od 0,3% odnosno 31,0% godišnje.
Pad ukupne industrijske proizvodnje ublažen je pozitivnim godišnjim rastom u djelatnostima proizvodnja električne opreme (+29,3%), prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja (+8,5%) te proizvodnja proizvoda od gume i plastike (+43,3%).
Bez obzira na pozitivne stope rasta industrijske proizvodnje koje su ostvarene tijekom posljednjih nekoliko mjeseci 2014., snažan pad proizvodnje u siječnju još jednom je podsjetio na nisku konkurentnost industrije te krhki oporavak koji je dominantno uvjetovan inozemnom potražnjom i niskom bazom. Naime, očekivani nastavak rasta industrijske proizvodnje po stopi od 1,5 posto u 2015. temeljimo isključivo na inozemnoj potražnji naših vanjskotrgovinskih partnera budući da će domaća potražnja i dalje ostati slaba.

neka se provede referendum pa neka narod sam odluči o vađenju nafte iz jadrana jer to je nešto što bi imalo dugoročne posljedice, i pozitivne i negativne.
neka svatko iznese svoje argumente, a odluka neka se potom prepusti građanima jer ako se moglo odlučivati na referendumu što je brak, onda je ovo pitanje koje je neusporedivo važnije!

To kad bi se realiziralo bilo bi super, ali u dolarima imamo currency-swapovima hedgirane obveznice. Pa bi to refinanciranje moralo biti na istom principu, a ne dug u dolarima bez hedga.

S ovime se slažem s tobom 100%.

Mislim da je protivljenje bušenje i vađenja nafte i.diotizam kakvog nema.

Inače, ja sam veliki ljubitelj mora i prirode.
Jedan od glavnih razloga zbog čega sam postao kemijski inženjer jer sam smatrao da je najbolje za zaštitu prirode raditi iznutra.

Nažalost, dok sam završio fakultet nisam imao više što čuvati, osim ruševina kemijske industrije.

Ali da se vratimo na dio Dalmatinaca i Primoraca.

Mislim da su licemjerni.

Ako im je stvarno do prirode onda bi trebali i zabraniti dolazak turista na našu obalu.
Nigdje ne bi smjelo biti turista više od 10 % stanovništva koji tamo žive.

Zašto?

jer nisu riješili infrastrukturu za toliko gostiju.
Pa i dalje imamo kanalizaciju koja ide direktno u more bez da se prije pročisti.

Isto tako nemaju riješeno odlaganje smeća.

Tko nema riješeno odlaganje smeća općina, selo grad. Zabranio bi prihvat turista dok taj problem ne riješe.

Odlaganje smeća u more, kao i krš u dalmatinskom zaleđu ne samo da zagađuju pitku vodu, već zagađuju i more u koje se ta onečišćena voda ulijeva.

Ako već želimo referendum, neka bude i o tome.

Hebeni licemjeri.

@avax10

Naravno da su građani uvijek u pravu, ali za mene osobno vrijedi…

Ako se nastavi s blokadama investicija, “naševanje” oko autocesti do grla u dugu, a u isto vrijeme žestoka borba svih interesnih skupina koji su na teretu i grbači poreznih obveznika za očuvanje svojih prava…

Hvala, zbogom i pogriješio sam. Šteta oportunog troška.[emo_smijesak]

Medo znači više se ne kladiš na porast crobexa?

Jako se teško kladiti i držati risk/prinos omjer prihvatljivim na ZSE, postavlja mi se pitanje oportunog troška kako vrijeme ide…

Jedna od stvari koje koristim za “predikcije” i analizu je Bayesian inference, a to se stalno updejta s novim činjenicama pa se vjerojatnosti i očekivane razine stalno mijenjaju.

Npr. kad se vjerojatnost uspješne monetizacije autocesti srozala na jako malu vrijednost očekivana razina CROBEX-a se morala spustiti jer je došla nova informacija.

Mi kad govorimo o monetizaciji zapravo govorimo o smanjivanju javnog duga za 3 milijarde, što je ogromna težina za naše prilike i posljedično omjera dug/GDP što onda ima utjecaj na kamate itd, itd. Sve političke gluposti su zapravo “noise”.

Npr. ovo povoljno zaduženje ja za mene skoro u potpunosti uračunato, kad bi se refinanciralo još 3-4 milijarde eura/dolara u slijedećih pola godine onda bi to bilo “pozitivno iznenađenje” za mene.

Slijedeća stvar je što ja nisam investitor nego relativno kratkorični makro špekulant (max. 18 mjeseci), i “time decay” odnosno “theta” radi protiv mog izlaganja na ZSE ako nema pomaka.

Dalje, kako ne postoji zaštita od “negativnih iznenađenja” na ZSE moram shortati druge likvidne markete za koje pretpostavljam da su u slučaju globalne korekcije razmjerno visoko korelirani s Hrvatskom.

Ostajem “nepokriven” po hrvatskim specifičnostima i taj rizik ne mogu kontrolirati, ovi brutalni i licemjerni otpori investicijama (HAC, HEP, Ploče, Plomin C, Ombla, i evo sad platforme), referendumi i ekstremni otpor ovih što se trude zadržati status quo i svoja prava koja im država redistribuira mi govori koliko su zapravo obični Hrvati slijepi na rizik i financijski nepismeni.

Kako ja nisam “slijep”, nema druge nego pomalo se početi pozdravljati. Ako se pokaže da su Hrvati ipak za kapitalizam, brzo se ja vratim. [emo_namigusa]