izgleda oko 3,25%
Dakle to se riješilo, ponuda od preko 6 milijardi eura implicira slijedeće:
Slijedeći put kad se iziđe na inozemno tržište (naravno ako se deficit bude držao pod kontrolom) kamata pada još niže.
Onih 1.95% kamate nedavno po 1.5 godišnjim trezorcima je zapravo poklon bankama, ali i upozorenje da pokrenu kreditnu aktivnost spuštajući aktivne kamatne stope.
Plan B monetizacije tj. IPO postaje glavna opcija jer OMF-ovi ne mogu preživjeti s kamatom od 3.25% na 10-godišnje obveznice, a enormna sredstva koja imaju u obveznicama država će refinancirati u inozemstvu.
IPO HEP-a zbog viška sredstava OMF-ova i bijednih prinosa na oročenu štednju ide 100% i biti će iznimno uspješan.
Zaključak: štednja -> investicije, tj. pozitivna povratna veza rasta! [emo_namigusa]
Hrvatska – zaduživanje – obveznice
Hrvatska izdala 1,5 milijardi eura obveznica uz prinos od 3,3 posto
ZAGREB, 4. ožujka 2015. (Hina) – Hrvatska je u srijedu izdala 1,5 milijardi eura novih 10-godišnjih
obveznica, po cijeni od 260 baznih bodova povrh mid-swapa, što čini prinos od 3,3 posto.
To je niži prinos nego na otvaranju knjige upisa u srijedu ujutro, kada je Hrvatska je 10-godišnje
euroobveznice ponudila investitorima po cijeni od 287,5 baznih bodova na mid-swap, što je prinos od 3,57
posto.
Potražnja za hrvatskim euroobveznicama dosegnula je 6,5 milijardi eura, navodi agencija Reuters.
Hrvatska je odredila kao konačnu smjernicu da će cijena tih obveznica iznositi 260 baznih bodova povrh
mid-swapa, plus/minus 5 baznih bodova.
“Odabran je dobar tajming za novo zaduživanje”, ocijenio je Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih
istraživanja Hypo Alpe Adria banke.
Kako je pojasnio, Europska središnja banka u ožujku je započela s programom kvantitativnog monetarnog
popuštanja, a smirila se i situacija u eurozoni oko Grčke pa su se prinosi perifernih članica eurozone
spustili na rekordno niske razine.
“Također, u trenutku kad je Hrvatska ponudila svoje obveznice, na europskom tržištu obveznica nije bilo u
ponudi drugog izdanja. To i objašnjava ovako veliku potražnju”, rekao je Stojić.
Osvrnuvši se na prinos, koji je za gotovo 1-postotni bod niži nego kod prethodnog zaduživanja u svibnju
2014., Stojić je istaknuo da će to pozitivno utjecati na proračunski deficit i javni dug.
“Prinos od 3,3 posto smanjit će pritisak na rast proračunskog deficita i javni dug, dakle može se promatrati
kao svojevrsna ušteda. Ujedno, to je i cijena obveznica koju s obzirom na potencijalnu stopu gospodarskog
rasta možemo servisirati. Međutim, ne treba se zavaravati iluzijom da će kamatne stope zauvijek ostati
ovako niske s obzirom da će stezanje Fedove monetarne politike u drugoj polovini godine davati poticaj
rastu dugoročnih kamatnih sstopa”, kazao je Stojić.
Također, napomenuo je i da bi “moglo i bolje”. Pritom je istaknuo da je postignuti prinos na obveznice i
dalje viši od onog koji plaćaju zemalja s usporedivim rejtingom i sličnim fundamentima. “Primjerice prinos
od 3,3 posto za 100 je baznih bodova veći od onog koji plaća Mađarska te 140 baznih bodova od onog
Rumunjske”, zaključuje Stojić.
Kao aranžeri ovog izdanja angažirane su četiri banke – Barclays, Erste Group, JPMorgan i UniCredit.
Ministar financija Boris Lalovac još je u prosincu lani najavio izlazak Hrvatske početkom ove godine na
inozemno tržište obveznica. Tada je rekao kako se očekuje da će izdanje obveznica biti u vrijednosti od
oko milijardu eura, a procijenio je i da bi cijena obveznice mogla biti ispod 3,5 posto. Kazao je i da bi
refinanciranje postojećih dugova po kamati od pet-šest posto nižom kamatom moglo potrajati dvije, tri,
četiri godine.
Hrvatska je zadnji put izašla na međunarodno tržište obveznica u svibnju 2014. godine. Tada je prikupila
1,25 milijardi eura izdanjem obveznice s rokom dospijeća 2022. godine i prinosom nešto višim od četiri
posto.
Agencije Fitch i Standard & Poor’s drže kreditni rejting Hrvatske u stranoj valuti na BB, dok ga Moody’s drži
jedan stupanj više, na Ba1. Kod sve tri agencije rejting je u neinvesticijkom ili špekulativnom području.
(Hina)
u mene je postojala nada da bi moglo biti na 2,xx 🙂 pogotovo zbog trezoraca nekidan, ali svakako lijepi koracic
Pomaka koliko zelis [emo_beztona]
INDEKS JADA: Hrvatska ‘zablistala’ 8. na Bloombergovom popisu najjadnijih zemalja svijeta
Vaš link …
Zemimi sve Lalovac, zemi sve
ajmo Medo razvali
indeks jada,Hrvatska u indexu
bila je ali od danas više nije
http://liderpress.hr/biznis-i-politika/svijet/lorencin-ocekuje-tri-do-cetiri-posto-vise-gostiju-nego-lani/
idemo dalje to je danas što sam ispostao tek početak.daj bože da bu tako da se
sve po malo oporavi
se sjećate one reklame dragog mi i pokojnog Gumbeka Jedan bronhi i lakše se diše
Jel istina da Slovenci imaju 1,05% kamatu na obveznice?
Ipak kupon samo 3.0% [emo_smijeh]
New Issue- Croatia prices 1.50 bln euro 2025 bond
Dakle kad se spoji ovo s onim mega-trezorcima od 1.5 milijardi eura kod kojih je srušena kamata isto opako. Pa imamo dosad, na godišnjoj razini jedno 600 milijuna kuna uštede, tj. 0.2% GDP-a. Idemo dalje. [emo_palacg]
Greece should default and then lets watch what happens to ECB, European banking system, and Germany.
Hm, moram se malo poigrati !
Da vidim što bi moglo biti?
Da vidimo, recimo, 1 [emo_euro] = 0,6 [emo_dolar]
DAX na 20000 !
Crobex na cca 2800.
[emo_kuna]:[emo_euro]= 15:1
Prosječna plaća 6000 kn (400 €), eplov mobitel 25 000 kn, [emo_smijeh][emo_smijeh]
U roku od par godina [emo_bijesan]