Ne bih htio komentirati puno, pogotovo ne duboko anti-tržišne nebuloze tipa “strategija razvoja” i “zaštita od vanjske kunkurencije”. Čime zaštiti, prvom petoljetkom.
Imam nultu toleranciju na prikriveni komunizam i dogovornu ekonomiju zamaskiranu pod borbu za tržište.
Komentirao bih izrečeno da uspješni trgovci mogu zaraditi 20% na marketu koji stagnira. Vjerojatno postoje, ali isto tako postoje oni koji su 20% u minusu.
Poznavanje pojmova alfa i beta su osnove investiranja, a tema Oporavak burze bavi se pitanjem bete.
Strategija razvoja vam je recimo potrošiti 10 milijardi i napraviti LNG terminal. Ili porješavati neke od ovih točaka koje sam naveo. A zaštita vam je naprimjer ne dozvoliti kredite vezane za stranu valutu. Ili npr. na neki normalan način zaštiti poljoprivrednike sa osiguranjem prodaje robe po nekoj normalnoj cijeni a ne nekakvoj dampinškoj cijeni koja se uzima kao referenca na nepostojećoj burzi gdje se cijena definira nakon žetve.
A te priče o čarobnoj ruci tržišta koja sve regulira sama od sebe … mislim stvarno.
A da nema 95% ovih što gube sve ili 20%, ne bi bilo onih koji zarađuju. Dividende ćemo zanemariti. I to što indeks imao istu vrijednost na početku godine i na kraju pa naizgled stagnira ne govori ništa o tome šta se događalo u međuvremenu a kamoli o kretanju cijena pojedinih dionica.
Mene na ovoj temi ne interesira tko, kada i koliko zarađuje na pojedinim dionicama na ZSE, interesira me nagli, neočekivani i visoki rast indeksa.
ZSE je nelikvidno, neefikasno tržište s visokom betom u kojem su moguća contrarian “iznenađenja” tj. Oporavak burze. Kako istodobno intenzivno pratim US market, ovo mi dođe kao razonoda [emo_smijesak]
To što ja pišem “optimistično” je suprotno od dominante percepcije Hrvatske kao zemlje koja će sutra bankrotirati. Kome se ne sviđa nek udari u katastrofičarenje po temi, dijeli kulje (već uma cca. 50 tak loših ocjena po mom postu).
A ja ću dok mi bude zabavno (ili dok moderator ne zaključa) širiti optimizam koliko god to nekima išlo na živce. [emo_smijeh]
…Poznavanje pojmova alfa i beta su osnove investiranja, a tema Oporavak burze bavi se pitanjem bete.
A daj reci mi kako stojis sa gamom i jesi li se bavio s pitanjem game?. Meni je gama osobno posebno interesantna.
Na ZSE se ne može čovjek baviti pitanjima gamme jer ne daju da se kupuju derivati na domaće assete, a da daju market bi bio puno efikasniji jer bi se moglo zaštiti/zaraditi od volatilnosti u minusu.
Što se razvijenih tržišta, ja sam uglavnom “long gamma”, neutralan kad imam profit za povući i nikad “short gamma”, tj. kladim se i hedgam tako da zarađujem na rastu volatilnosti.
BTW, druga derivacija (tj. ono što gamma suštinski je) je pokazala da su mnoge makro-varijable kod nas iz konkavne, prešle u konveksnu funkciju.
To je zapravo drugi razlog zašto sam optimističan u pogledu ekonomije u Hrvatskoj, a prvi i glavni razlog bi bio što tu mogućnost pozitivnih iznenađenja svi zanemaruju. [emo_smijeh]
tzv. ŠOK
Burza je jedna vrsta piramide,tj sve dok ne privučemo nove kladioničare-burekdžije tavorićemo na ovim razinama
Na ZSE se ne može čovjek baviti pitanjima gamme jer ne daju da se kupuju derivati na domaće assete, a da daju market bi bio puno efikasniji jer bi se moglo zaštiti/zaraditi od volatilnosti u minusu.
Što se razvijenih tržišta, ja sam uglavnom "long gamma", neutralan kad imam profit za povući i nikad "short gamma", tj. kladim se i hedgam tako da zarađujem na rastu volatilnosti.
BTW, druga derivacija (tj. ono što gamma suštinski je) je pokazala da su mnoge makro-varijable kod nas iz konkavne, prešle u konveksnu funkciju.
To je zapravo drugi razlog zašto sam optimističan u pogledu ekonomije u Hrvatskoj, a prvi i glavni razlog bi bio što tu mogućnost pozitivnih iznenađenja svi zanemaruju. [emo_smijeh]
Matematika i Hrvati.[emo_smijeh]
Da li je danas burza zelena?
A zakaj nije?
Pa predsjednica je stala na stranu ovih kaj uzmu kredit za stan ili kuću, i onda je ne trebaju vraćati.
Jer im jedina nekretnina.
Ostalo imaju u novcu i pokretninama.
kolega @graziani tko kaže da nema burze za seljake. evo ovo. red kuruza, red pšenice, pa prstohvat soje i onda par pločica zlata.
Punom se parom trguje zlatom na Osječkoj robnoj burzi. Gotovo dva milijuna kuna okrenulo se prošloga četvrtka. Za zlatnu pločicu od stotinu grama izdvajalo se više od 26.000 kuna. U posljednja se dva tjedna više trgovalo zlatom nego u ukupno šest mjeseci našeg postojanja – kaže mr. sc. Dražen Majstrović, direktor Osječke robne burze koja je vrata otvorila lani u srpnju.
Divljanje tečaja
Svjedok je to, tumači on, nepovjerenja u novac. Tečaj je švicarskog franka ponovno divljao, a strah je podgrijala i nedavna najava iz Bruxellesa o tiskanju milijardi eura mjesečno.
Investitori nemaju više povjerenja ni u euro pa bježe u sigurne oaze. Zlato je najsigurnija oaza jer se ne može naštampati pa je u turbulentnim i kriznim vremenima ono uvijek bilo rješenje – objašnjava Majstorović. Prati ga u tome, nastavlja, švicarac jer nema tiskanja bez pokrića. Franak bi, dodaje, još više skočio da ga Švicarska narodna banka nije držala na razini od 1,2 u odnosu na euro. To ih je pak skupo stajalo.
Bilo im je očito besmisleno držati franak na toj razini dok ostali tiskaju pa su ga pustili na tržište. Švicarska ekonomija zbog toga pati jer su im usluge i proizvodi poskupjeli pa su postali nekonkurentni, no procijenili su da im je taj potez ipak više u interesu – kaže naš sugovornik. Zbog svega navedenog očekuje se nastavak rasta zlata.
A ono se pak jedino i prodavalo protekloga tjedna na Osječkoj robnoj burzi. Zbog raskoraka između tražene i ponuđene cijene pšenice i kukuruza, nijedan takav posao nije sklopljen. Tražilo se 1,39 kuna za kilogram, a kupci su bili spremni platiti samo 1,28 kuna.
Vrijeme kalkulacija
Vrijeme je velikih kalkulacija, proizvođači pšenicu žele prodati što skuplje jer računaju i troškove duljeg skladištenja, a kupci žele proći što jeftinije. Stvorio se jaz – zaključuje Majstrović. Burza, inače, radi svaki dan, a trguje se samo četvrtkom.
verdi
znate kaj,nemojte se ljutiti jer zlato niš ne vredi jer tako tvrde već godinama
naši roha i vujčić iz HNB.HNB nema ni grama zlata i vele da ga imaju samo beraste zemlje.Znači s zlatom smo na nuli a neznamo ni u kojoj banci su nam
u svijetu devizne rezerve jer to je državna tajna.
hahaha
“In the meanwhile”:
RealBear je počeo pisati za BBC [emo_smijeh], a znamo da su bankari iz Cityja obično konzervativni u svojim nastupima: Vaš link … – svaka sličnost sa nekim lokalnim je puka “slučajnost”.
Ministri nam se razletjeli na sve strane svijeta – ajde da je netko konačno primijetio da je gospodarska diplomacija jedan od osnovnih elemenata razvoja pa nam ovaj “jad i čemer od industrije” što je preživio ipak ima zanimljiv rast izvoza.
Ministar financija je izgleda rođen pod “sretnom zvijezdom” pa planira još jedno “zaduživanje” od kojega će se nekima dignuti kosa na glavi. Zamjeram novinaru što je “slučajno” izabrao krivu riječ kod kamate zadnjeg izdanja “višim od 4 %” …
[quote]„Hrvatska je zadnji put izašla na međunarodno tržište obveznica u svibnju 2014. godine. Tada je prikupila 1,25 milijardi eura izdanjem obveznice s rokom dospijeća 2022. godine i prinosom nešto [b]višim[/b] od četiri posto.“[/quote]
[quote][/quote]
Vjerujem da je bilo “[b]slučajno[/b]” jer je podatak sa mfin.hr 1,25 Mld EUR uz 3,875% kupona na 8 godina..
Kao što će “[b]slučajno[/b]” ova prognoza za 3,5% biti vjerojatno podosta niža kad se uzme u obzir nekoliko novih činjenica: EU članstvo, QE ECB, rast BDP u Q4, držanje deficita po kontrolom, preokretom na računu platne bilance i sada već zanimljivom trendu rasta izvoza ..
Ministarstvo financija se čini se uspješno razdužuje i na domaćem terenu pa je tako na aukcijama za godišnje trezorce bilo ne tako zabavno:
HRK 24. veljače 2015.: [url=http://www.mfin.hr/adminmax/docs/REZUL%2024.2.2015…pdf]Vaš link …
HRK 27. veljače 2014.: Vaš link …
pa tako i
EUR 26. veljače 2015.: Vaš link …
EUR 27. veljače 2014.: Vaš link …
Obratiti pažnju na kamatnu stopu i saldo..
Slijedom ovoga – očekujte poziv svog bankara na ugodno čavrljanje uz kavicu – naravno on plaća…
Pozdrav