MEDO MEDO MEDO MEDO MEDO 😉
Hrvatska – makroekonomija – potrošnja
Makroekonomija: potrošnja porasla peti mjesec zaredom, za 2,6 posto
ZAGREB, 4. veljače 2015. (Hina) – U Hrvatskoj je u prosincu prošle godine promet u trgovini na malo
realno porastao za 2,6 posto na godišnjoj razini, što je već peti mjesec zaredom kako potrošnja raste, i to
brže nego mjesec dana prije.
Državni zavod za statistiku objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo,
što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu
djelatnost, u prosincu, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao 1,1, a realno 2,6
posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
To je znatno veći rast nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u
prosjeku su očekivali rast potrošnje u prosincu za 1,2 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 0,5 do 1,7 posto.
Rast od 2,6 posto veći je nego u studenome, kada je promet u trgovini na malo ojačao 2,2 posto, i najveći
u prošloj godini.
To je ujedno i peti mjesec zaredom kako potrošnja raste. Time je nastavljen trend pozitivnih kretanja, s
obzirom da je u 2014. godini samo u svibnju i srpnju zabilježen realni pad prometa u trgovini na malo.
(Hina)
Znači ljudi ipak uz sve crnilo u medijima još imaju apetita za trošenje.
Tko bi rekao. [emo_smijesak]
Opet kažem, ovo je samo početak ciklusa jer će pozitivna povratna veza optimizma koja rađa novi optimizam odraditi svoje.
Došao sam samo da vidim kako ide oporavak i vidim oporavak uzima maha. Samo nastavite tako, još 3-4 stranice o oporavku i “pokazateljima” i bićemo oporavljeni na 1700.
zm1
I zato vikanje “ne damo naše” služi isključivo u tu svrhu , jer komunisti ne žele napredak i blagostanje već jednakost u siromaštvu ali ne za njh, jer oni misle kako su bogom dani.
A floskulu “nešto trba ostaviti našoj djeci” je baš to ,njihovoj djeci!
O bože Vi još živite u komunizmu.
Govorimo o periodu od 91 kada je postala demokracija.
Što se tiče uhljeba i nesposobnih to je nažalost počelo s HDZ-om, za čije su se članove doslovno izmišljala radna mjesta.
Još je žalosnije što čak nisu bili sposobni završiti fakultet uz plaćanje, pa nisu imali znanja ni kvalifikacija da rade taj i izmišljeni posao.
A ovi koji su bili još lenji, ti su jednostavno kupili diplome.
Dolaskom ovih drugih na vlasti nije se ništa promijenilo, ovi prvi su ostali raditi, a za nove se moralo naći još mjesta.
Zato i imamo toliko izmišljenih općina. sela, gradova, županija….itd.
Zato su mladi Hrvati, čija većina ne podnosi politiku, prisiljena da ide u tuđinu jer ovdje ne može naći posao.
Ono što uopće niste shvatili, govorio sam o strateškim industrijama.
To su firme, industrije koja odredi država i one nisu na prodaju.
Imate puno primjera u svijetu da su zemlje sve privatizirali, pa sad imaju ogromne probleme.
Vodovod u Francuskoj, željeznica u Velikoj Britaniji, smeće…itd.
Privatnici su ili propali (pa napravili dar mar) ili su postali takvi monopolisti da su njihove usluge morale se plaćati suhim zlatom.
Na kraju je država morala intervenirati i ponovo podržaviti te firme.
Tako da vašu demagogiju prodavajte negdje drugdje.
Ne trebaju nam velike korporacije da nam unište NAŠE blago koje još posjedujemo.
Tu su prvenstveno voda, šume, nezagađeno zemljište, izvori hidroenergije.
KRAJEM 2014. godine kunska vrijednost ukupno plasiranih kredita iznosila je 280,1 milijardu kuna, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke.
Uz blagi mjesečni pad od -0,3% posljednji podaci potvrđuju nastavak razduživanja budući da je jedanaesti mjesec zaredom zabilježen godišnji pad kreditne aktivnosti. Ukupni krediti krajem prosinca bili su za 2,3% ili 6,6 mlrd kuna niži u odnosu na kraj 2013. godine, navode analitičari RBA.
U valutnoj strukturi ukupnih kredita tri četvrtine (oko 74%) čine devizni krediti (uključujući kunske kredite s valutnom klauzulom). Stoga je slabljenje kune u odnosu na euro i švicarski franak djelomično ublažilo iskazani nominalni pad kredita u domaćoj valuti (u prosincu je srednji devizni tečaj EUR/HRK na kraju razdoblja bio za +0,3% viši u odnosu na isti mjesec 2013. godine dok je CHF/HRK porastao za +2,2% godišnje).
Građani bankama duguju 126,5 milijardi kuna
U strukturi ukupnih kredita sektor stanovništva čini preko 45% udjela premda od srpnja 2012. godine bilježi kontinuiranu kreditnu kontrakciju na godišnjoj razini. U prosincu 2014. godine ukupni krediti stanovništvu iznosili su 126,5 milijardi kuna što je 396 milijuna manje u odnosu na studeni (-0,3%). Na godišnjoj razini krediti stanovništvu niži su za 956 milijuna kuna ili -0,8%.
Negativni trend godišnjeg pada kredita u sektoru poduzeća datira još od lipnja 2012. godine što potvrđuje kontinuirano razduživanje ovog sektora: krajem prosinca s iznosom od 92 milijarde kuna kredita čini gotovo 33% udjela u ukupnim kreditima.
U odnosu na isti mjesec 2013. godine ukupni krediti sektoru poduzeća niži su za 3,5 mlrd kuna ili 3,7%. Istovremeno, krajem promatranog mjeseca ukupni krediti državnom sektoru (u obuhvatu središnje države, fondova socijalne sigurnosti te lokalnih državnih jedinica) iznosili su 55,8 milijardi kuna što je 343 mil kuna više u odnosu na studeni (+0,6%) dok je na godišnjoj razini zabilježen blagi pad od -0,2%.
“Godina iza nas je svakako obilježena nastavkom razduživanja posebice u sektoru nefinancijskih trgovačkih društava, drugih financijskih posrednika te u sektoru stanovništva, a odraz je oslabljene kreditne aktivnosti u uvjetima dugogodišnje recesije”, zaključuju analitičari RBA.
Nadalje , zamislite da je HT ostao “naš”, kakav bi bio tehnološki napredak , zarada ,a koliko bi tek bilo “uhljebljenih”.Sa druge strane kroz IPO je 300.000 Hrvata postalo diničarima i ostvarilo pristojne zarade kroz godine.
Da Vam objasnim tko je izgradio taj HT. Ovi komunisti koji spominjete.
Dobro moji roditelji to nisu bili, kao i dosta drugih ljudi.
Uglavnom građani SRH da bi mogli dobiti telefonski priključak morali su platiti i to veliku svotu. Nekoliko tisuća maraka što je onda stvarno bio veliki novac.
I sada se netko sjetio, da to naše vlasništvo, opet proda Hrvatima.
Zbog čega svakoj porodici nije podijeljen paket.
Recimo moji tada nisu imali novca da plate taj paket.
Dok su neki skupljali u torbama dionice. Znači nisu svi zaradili.
Naravno oni koji te dionice nisu prodali, sada su u gubitku.
Ako Vam nešto nije jasno otvorite temu HT.
Znači Nijemci su maksimalno izvukli dobit iz HR dividendama, a koliko su uspješni u poslovanju vidi se po tome što su srozali cijenu dionice na pola.
To govori da su oni također izuzetno neuspješni vlasnici, na čelu s Upravom koju su postavili. Vidi svake godine veliki gubitak prihoda.
Što se tiče tehnološkog napretka HT je imao u ono vrijeme najpredniju tehnologiju, optičke kablove kroz cijelu HR.
Što imamo danas? Najsporiji internet u Europi, ako ne i na svijetu.
A tu govorimo o uspješnoj privatizaciji.
A što je s onim 1.000 i 1.000 tvrtki koji su Vaši uspješni “kapitalisti” kupili i nakon nekoliko godina zatvorili.
A došli su na uhodanu proizvodnju, tržište…
Zar je to sposobnost?
Po meni je neka ekonomija sposobna koliko ima otvorenih radnih mjesta.
Da bi zemljište prodali za gradnju?
tako da molim lijepo.
Neka uspješni kapitalisti dođu i izgrade sami svoje tvornice, zemlju i infrastrukturu dobivaju gratis.
Pa neka delaju kad su tako sposobni.
Mislim da bi stvari trebalo nazvati pravim imenom, a ne bulazniti o nesposobnim komunistima i sposobnim kapitalistima.
Nadalje , zamislite da je HT ostao “naš”, kakav bi bio tehnološki napredak , zarada ,a koliko bi tek bilo “uhljebljenih”.Sa druge strane kroz IPO je 300.000 Hrvata postalo diničarima i ostvarilo pristojne zarade kroz godine.
Da Vam objasnim tko je izgradio taj HT. Ovi komunisti koji spominjete.
Dobro moji roditelji to nisu bili, kao i dosta drugih ljudi.
Uglavnom građani SRH da bi mogli dobiti telefonski priključak morali su platiti i to veliku svotu. Nekoliko tisuća maraka što je onda stvarno bio veliki novac.
I sada se netko sjetio, da to naše vlasništvo, opet proda Hrvatima.
Zbog čega svakoj porodici nije podijeljen paket.
Recimo moji tada nisu imali novca da plate taj paket.
Dok su neki skupljali u torbama dionice. Znači nisu svi zaradili.
Naravno oni koji te dionice nisu prodali, sada su u gubitku.
Ako Vam nešto nije jasno otvorite temu HT.
Znači Nijemci su maksimalno izvukli dobit iz HR dividendama, a koliko su uspješni u poslovanju vidi se po tome što su srozali cijenu dionice na pola.
To govori da su oni također izuzetno neuspješni vlasnici, na čelu s Upravom koju su postavili. Vidi svake godine veliki gubitak prihoda.
Što se tiče tehnološkog napretka HT je imao u ono vrijeme najpredniju tehnologiju, optičke kablove kroz cijelu HR.
Što imamo danas? Najsporiji internet u Europi, ako ne i na svijetu.
A tu govorimo o uspješnoj privatizaciji.
A što je s onim 1.000 i 1.000 tvrtki koji su Vaši uspješni "kapitalisti" kupili i nakon nekoliko godina zatvorili.
A došli su na uhodanu proizvodnju, tržište…
Zar je to sposobnost?
Po meni je neka ekonomija sposobna koliko ima otvorenih radnih mjesta.
Da bi zemljište prodali za gradnju?
tako da molim lijepo.
Neka uspješni kapitalisti dođu i izgrade sami svoje tvornice, zemlju i infrastrukturu dobivaju gratis.
Pa neka delaju kad su tako sposobni.
Mislim da bi stvari trebalo nazvati pravim imenom, a ne bulazniti o nesposobnim komunistima i sposobnim kapitalistima.
G. Hasenfefer, uhvatili ste se mog posta ko pijan plota , a ja Vam nisam kriv što ne razumijete neke stvari. Za Vas bi bilo najbolje da pišete kod druga Kapovića , jer ovdje očito ne pripadate. I još nešto , nije “porodica” nego obitelj , molim ne zamjerite mi ali trbali bi pisati književno!
Bankovnim analitičarima nije jasno kako je moguće da se ljudi u isto vrijeme razdužuju i da potrošnja raste. Jednostavno im ne odgovara da se gospodarstvo može oporaviti u uvjetima kreditne kontrakcije i razduživanja, pa proglase da se to ne može dogoditi. [emo_smijeh]
Naravno, i dalje nastavljaju crnjačiti s zaposlenošću i kako tu nema pomaka, a zanemaruju činjenicu da smo y/y u lipnju 2014 imali 30 tisuća zaposlenih manje, a sada imamo 17 tisuća zaposlenih manje po DZS.
To je jest potpuno zanemaruju drugu derivaciju po ovoj varijabli. A po podacima HZMO (koji su puno precizniji) imamo zapravo skoro isti broj zaposlenih y/y.
Kad krenu sezonska zapošljavanja, koja će biti još jača nego prije, imati ćemo i stvarni porast zaposlenosti na godišnjoj razini.
Da ne govorim da se potpuno zanemaruje skalabilnost izvoznika, tj. činjenica da kad jedno poduzeće krene s izvozom po principu umrežavanja vuče i druge.
Znači tu ćemo imati nelinearni rast, mehanizam kojega mnogima nije jasan. Ali to ne znači da neće biti stvaran. [emo_smijesak]
Unatoč rastu potrošnje i industrije, gospodarstvo još ne izlazi iz recesije?
ZAGREB, 4. veljače 2015. (Hina) – Rast potrošnje, industrijske proizvodnje i izvoza posljednjih mjeseci
ukazuje na poboljšanje gospodarske situacije, no makroekonomisti još ne očekuju izlazak Hrvatske iz
recesije zbog slabosti investicija i državne potrošnje.
Nakon što je nedavno objavljeno da je industrijska proizvodnja u prosincu prošle godine porasla već četvrti
mjesec zaredom, i to za 5,3 posto, najviše od početka recesije 2009., danas je Državni zavod za statistiku
(DZS) izvijestio da je promet u trgovini na malo u prosincu skočio 2,6 posto na godišnjoj razini.
To je već peti mjesec zaredom kako potrošnja raste i njezin najveći skok od polovice 2013. godine, no
makroekonomisti smatraju da je prerano za zaključak da bi gospodarstvo u posljednjem lanjskom kvartalu
moglo proviriti iz recesije.
“Unatoč nastavku rasta potrošnje i industrijske proizvodnje, i dalje očekujem pad gospodarske aktivnosti u
zadnjem lanjskom tromjesečju, jer je bruto domaći proizvod još uvijek pod pritiskom slabosti investicija i
državne potrošnje”, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011.
godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.
Skok potrošnje u prosincu za 2,6 posto najveći je u godinu i pol dana, no “to je, ipak, nedovoljan rast da
povuče pozitivne stvari. Mogao bi samo ublažiti dinamiku pada BDP-a u posljednjem lanjskom kvartalu na
otprilike 0,3 posto na godišnjoj razini”, kaže Šantić.
Snažniji rast potrošnje Šantić tumači padom potrošačkih cijena, posebice u sektoru energije. Naime,
uštede zbog pada cijena goriva građani su usmjerili u potrošnju na druge proizvode. “Uz to, deflacija je
rezultirala realnim rastom raspoloživog dohotka”, ističe Šantić.
Smatra da će BDP i dalje biti pod pritiskom slabosti investicija i državne potrošnje, a rast gospodarstva
očekuje tek polovinom ove godine.
“Još sam malo skeptičan u vezi početka ove godine, pa očekujem stagnaciju BDP-a. Više je šanse da
blage pozitivne stope rasta ostvarimo sredinom godine, jer tada na gospodarsku aktivnost utječe i turizam”,
kaže Šantić, koji u 2015. očekuje rast BDP-a od 0,2 posto.
Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria, u ovoj
godini, pak, očekuje stagnaciju gospodarstva. Upozorava da je rast trgovine na malo dobar, ali ne i 100-
postotni indikator osobne potrošnje, a na tržištu rada situacija je i dalje loša.
“I dok industrijska proizvodnja raste, građevinarstvo i dalje pada. Stoga, unatoč nekim pozitivnim
trendovima, ne vjerujem da će podaci o BDP-u za zadnje lanjsko tromjesečje biti pozitivni. U najboljem
slučaju mogla bi biti stagnacija”, kaže Zrinka Živković-Matijević.
Smatra da još nisu stvoreni preduvjeti za održivi rast, da se još nije ništa napravilo da bi sadašnje stope
rasta izvoza roba i usluga bile nastavljene i ubuduće.
Početkom prošle godine izvoz je rastao pod dvoznamenkastim stopama, dok je u drugoj polovini godine
rast znatno usporen.
“Industrijska proizvodnja, doduše, raste, no na otprilike 17 posto je nižoj razini u odnosu na pretkriznu
2008. godinu”, kaže
Zrinka Živković-Matijević.
Upozorava da se i dalje smanjuje zaposlenost, a raste nezaposlenost, da građevinarstvo još uvijek oštro
pada i da će država trebati dodatnu fiskalnu prilagodbu, što bi moglo umanjiti državnu potrošnju.
“Bude li u 2015. godini ipak ostvarena blaga stopa rasta BDP-a, to još neće upućivati na oporavak
gospodarstva, već na to da je ono dosegnulo dno i da će još neko vrijeme grepsti po dnu”, zaključuje
Živković-Matijević.
G. Hasenfefer, uhvatili ste se mog posta ko pijan plota , a ja Vam nisam kriv što ne razumijete neke stvari. Za Vas bi bilo najbolje da pišete kod druga Kapovića , jer ovdje očito ne pripadate. I još nešto , nije "porodica" nego obitelj , molim ne zamjerite mi ali trbali bi pisati književno![/b]
[/quote]
Gospodine zm1 nisam se pijan plota uhvatio vašeg posta, već sam uljudno odgovorio na njega, jer ste me citirali.
Ja sam Vam odgovorio statistikom i primjerima, a Vi me slobodno demantirajte.
Evo napišite koliko je dionica HT narasla u zadnjih 20 godina.
Kako se je dobit topila.
Ono što je još važnije, koliko je HT uložio u novu tehnologiju u Hrvatskoj i zašto nam je internet tako spor.
Zašto je sva lova išla u dividendu, a ne u daljnji razvoj HT ili njihovih akvizicija na novim tržištima?
Najlakše je vikati o komunistima. To je inače karakteristika ljudi koji nemaju znanja da nešto kažu, pa to nadoknađuju vikom i da im je netko drugi kriv.
Što se tiče “porodice” riječ je upotrijebljena s razlogom.
O tome se i radi, dionice su podijeljene samo nekim porodicama, klanovima, koji su zbog toga završili i na sudu, dok su ostale hrvatske obitelji malo imale od toga.
Vi ulagače dijelite na komuniste, socijaliste, kapitaliste.
Mene je baš briga da li je stranac, domaći, crveni, zeleni, žuti.
Meni je važno da je uspješan.
Novac nema boju i to bi već mogli naučiti.
Kaj se tiče Kapovića, ne znam tko je to i zašto ga pratite.
Lp
