ide QE od 60 mlrd EUR mjesečno…do konca 2016…

fantasticne vijesti za burzu[emo_palacg][emo_palacg][emo_palacg]

Analitičari: hrvatske vrijednosnice postat će atraktivnije
I analitičari ističu da će Hrvatskoj nove mjere ECB-a ponajprije donijeti lakše uvjete zaduživanja, dok su pri
procjenjivanju kretanja tečaja eura i franka oprezni.
“Hrvatska će to najviše osjetiti kroz povoljnije uvjete zaduživanja na europskih tržištima kapitala”, ocijenila
je uoči odluke ECB-a u četvrtak direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga
Zrinka Živković-Matijević.
Politika ECB-a kakva se trenutno vodi i kakva se očekuje, ističe Živković-Matijević u izjavi za Hinu, politika
je usmjerena ka zadržavanju niskih kamatnih stopa i prinosa na tržištima i visoke likvidnosti, ne bi li se kroz
to potaknuo oporavak eurozone.
“Ono što ima utjecaja na Hrvatsku osjeća se kod zaduživanja na inozemnim tržištima kapitala, odnosno
hrvatske vrijednosnice onda postaju atraktivnije jer nose relativno veće prinose u odnosu na druge države,
ali su i rizičnije. Međutim, s obzirom na trenutnu situaciju hrvatskih javnih financija to Hrvatskoj pogoduje,
dakle omogućava poprilično jeftino zaduživanje na europskim tržištima kapitala”, kazala je Živković-
Matijević.
Što se, pak, tiče samog gospodarstva, Živković-Matijević ističe da odluka ECB-a neće imati izravne
posljedica, osim što može omogućiti nekim velikim hrvatskim poduzećima koja su kreditno sposobna da se
lakše izravno zadužuju u inozemstvu.
No, kako dodaje, politika monetarnog popuštanja ECB-a svakako će imati utjecaja na kretanje tečaja eura,
prvenstveno u odnosu na dolar, odnosno njegovo slabljenje.
“Tečaj eura u odnosu na američki dolar kreće se prema 1,1 dolara za euro, a istovremeno tečaj kune u
odnosu na euro ima tendenciju laganog klizanja. Dakle to posredno utječe i na tečaj kune u odnosu na
dolar na način da kuna slabi. Mi očekujemo prema kraju godine da se tečaj eura u odnosu na dolar smanji,a kako imamo stabilan tečaj u odnosu na euro, onda će slabiti i vrijednost kune u odnosu na dolar”, ističe
Živković-Matijević.
Što se, pak, tiče tečaja švicarskog franka, u RBA očekuju da će se kretati oko pariteta prema euru (1:1), te
da bi se tu mogao stabilizirati.
“Znači, nema povratka prema onim većim vrijednostima švicarca, tako da bi njegova vrijednost u odnosu
na kunu trebala ostati oko sadašnjih razina, dakle oko 7,7 kuna”, rekla je Živković Matijević.
Ipak, naglasila je da je teško davati procjene, jer je švicarska valuta specifična jer ulagačima predstavlja
sigurnu luku za kapital. “Ukoliko se dogodi neki novi financijski šok na tržištima ili neka nova kriza, ona je
uvijek tu kao neka rezervna valuta svim ulagačima. Ali, šokove je vrlo teško predvidjeti”, zaključila je.
I Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, ističe da će na makroekonomskoj razini najvažnija
posljedica novih ECB-ovih poticajnih mjera biti ona koja se odnosi na zaduživanje Hrvatske na stranim
tržištima kapitala.
“Ne smijemo zaboraviti da se Hrvatska percipira kao jedna od najrizičnijih gospodarstava novih članica u
regiji. Primjerice, i dalje vidimo da javni dug nije pod kontrolom i jako je teško usporiti njegov rast. Stoga je
za nas puno povoljnija pozicija gdje se eurozona bori s nestabilnim ekonomskih oporavkom i deflacijom, jer
to onda znači zadržavanje tih monetarnih stimulansa, odnosno povoljnije zaduživanje za Hrvatsku”,
istaknuo je Šantić.

Znači, ukupno minimum 1.08 tisuća milijardi eura do rujna 2016., a po potrebi i više.

Bit će posla za refinancirati i za ovu i za buduću vladu [emo_smijesak]

Po meni moguća ušteda samo za državu (ovdje ne govorim o sekundarnim efektima za velike kompanije s velikim dugom poput Agrokora), su na razini od oko 2 milijarde kuna godišnje po kamatama i to dugoročno.

To se može iskoristiti za daljnje smanjivanje poreza na dohodak npr., a naravno ovome treba dodati 5-7 milijardi kuna zbog pada cijena nafte.

I HNB ubacio 326,2 mil € u sustav…..[emo_beztona]

Da ne bude bull shit na kraju…[emo_smijesak]

Hoće li biti na ZSE bull-run ili bull-shit, vidjeti ćemo relativno brzo, vjerojatno kad se dečki prestanu igrati s INA-om. [emo_smijesak]

Ali idemo na malo ozbiljnije teme…

Bankarima bi puno bolje bilo da se ne pjene i da se ne prijete oko kredita u švicarcima iz više razloga:

1) Potpuno je promašena priča da bankari gube s fiksiranim tečajem, jer su sami još nedavno pametovali da ne zarađuju zbog povećanja tečaja zbog istovremenog urušaja kvalitete kredita. Znači da imamo realan tečaj opet bi imali gubitke zbog rezervacija, i trebat će izaći s puno boljom matematikom da se izvade iz kontradikcije.

2) S ovom snagom QE mjera moći će biti sretni ako na inozemnu aktivu (od 6 milijardi eura) ostvare 0% prinosa.

3) Zbog istog razloga (QE) na 30 milijardi kuna trezoraca biti će sretni ako dobiju 0.5% prinosa.

4) Uz inozemne i domaće dospjele dugoročne kredite, sad je već izvjesno, država će refinancirati u inozemstvu s oko 2.5% kamate.

5) Agrokor će ići u IPO i refinancirati će domaće skupe kredite/obveznice.

Dakle, vremena su se promijenila i doba ucjena je prošlo.

Našim dragim prijateljima talijanskim, austrijskim i francuskim bankarima će biti puno bolje da se hitno dogovore s ljudima u švicarcima i da s ultra-niskim kamatama na novo-odobrene kredite pokrenu novi investicijski ciklus.

Pa da bude dobro i nama i njima [emo_smijesak]

Mislim da je primjereno na svako crnjačenje bankara u medijima, zabrinutih zapravo za svoje bonuse, odgovoriti s “zabrinutošću” za njihove profite i stope prinosa na kapital.

Idemo malo analizirati u grubo izvore kamatnih prihoda banaka:

Krediti, obveznice i trezorci državi – kao što smo vidjeli ovdje će u slijedećih 18 mjeseci QE maca popapati prihode.

Kratkoročni krediti građana i minusi po tekućim – za očekivati je da će se uslijed pada cijena nafte i smanjenja poreza na dohodak (a tu možemo uskoro očekivati još jednu rundu olakšica) raspoloživi dohodak zaposlenih građana povećati. To će dovesti do značajnog razduživanja po ovim najskupljim kreditima, a to opet smanjuje prihode bankara.

Krediti za obrtna sredstva i investicije poduzećima – ovdje će sigurno “veliki” iskoristiti priliku, direktno potražiti sredstva u inozemstvu i lijepo se zahvaliti na suradnji.

Stambeni krediti građanima – e tu će se bankari morati dogovoriti s ljudima, ili će država omogućiti građanima da im vrate ključiće od stanova.

Što možemo očekivati od bankara da si sačuvaju bonuse i profite:

* Smanjivanje kamata na oročenu štednju.
* Razduživanje prema maticama.

Kako gubitak prihoda po kamatama neće moći biti nadoknađen smanjivanjem troškova po pasivi, osim ako kamate na oročenu štednju ne odu u negativu, možemo imati samo dva scenarija.

1) Kamate na štednju će otići na 0%, što će prisiliti vrle štediše na investiranje.
2) Bankari će se opametiti i ponuditi kredite poduzećima i građanima za stanove po 3-3.5%.

Oba scenarija su jako bullish za nebankarske dionice.

Hm, fakat da sam bankar i ja bi katastrofičario po medijima. [emo_smijeh]

Evo jedan reality check za vas optimiste koji uživate u mjerama ECB-a.

Ministar financija Boris Lalovac je nakon sjednice Vlade kazao kako je mogućnost jeftinijeg zaduživanja Hrvatske, što će biti omogućeno novim mjerama Europske središnje banke, jako bitna. ‘To je zapravo i glavni razlog našeg ulaska u EU- da se možemo povoljnije zaduživati”, rekao je Lalovac.

Eto, ovaj genije je vrlo lijepo rekao zašto smo ušli u EU, da jasnije nije mogao.
Sve četiri u zrak i udri miki po kreditima dok ne pukne zora.
To će sigurno biti dobro za gospodarstvo, Zoka, Vaso i ostali love jeftine kredite za financiranje svojih uhljeba…vozit će eure u tačkama

Slažem se RealBear. To je poprilično olakšanje za državne financije i sigurno pozitivno utječe na sentiment i lakše izravnavanje proračuna – te tako možda otvorimo i poneki veći projekt.
Ali i tu smo nažalost prilično kilavi – mislim prije svega na pripremu većih projekata i svih povezanih radnji uostalom kao i u mnogim drugim stvarima.
Međutim, koliko će ta likvidnost podići potrošnju i ulaganja – glavne pokretače rasta BDP?
Vidim svi se raduju – (ja uključno) ali trebali bi postaviti sljedeća pitanja:
Kako će se alocirati tu likvidnost? Koji projekti? Koje reforme? Koje strategije?
Hoće li sindikati odmah htjeti povećanja plaća, općine povećanje prireza i slično?
Hoće li to pokrenuti ulaganja i osobnu potrošnju, ako znamo da je u našem izuzetno banko-centričnom sustavu izloženost banaka zdravim poduzećima prilično velika a iz mjeseca u mjesec raste postotak nenaplativih kredita i blokiranih građana – zaduženost realnog sektora. Iskreno se nadam da nećemo još jednom u sanaciju istih?
Recimo Njemačka nije imala nikakve probleme sa likvidnošću a opet joj je zaprijetila deflacija. Poruka ove priče je da je pored QE potrebna i FE (Fiscal Easing) – naravno sa definicijom gore navedenih standarda jer je tu Eurozona očito poprilično kiksnula. To su vam, znate, ona nebrojena vijećanja do kasno u noć o Grčkoj i koječemu – da ne pišem o tome kako te stvari utječu na sentiment, kapital i sve ostalo..
Inače mislim da možemo slobodno zakačiti cipele na klin i jasno reći da nemamo šanse u sustizanju barem prosjeka EU – a onda se dovode u pitanje i sve ove politike oko vezivanja na EUR i slično…
U vezi s tim vidim da je počela i korisna rasprava o regulatoru potaknuta prije svega ovim relativno marginalnim ali ujedno vjerojatno i ključnim pitanjem o kreditiranju sa valutnom klauzulom (CHF je samo trigger). Mada ne volim puno o tome i svakako se slažem sa izjavom guvernera da politika vezivanja tečaja CHF najmanje dobra od svih opcija. Njihov zadatak zaista nije jednostavan – ali pokretanje nekih koraka koji su sigurno bili u domeni HNB je po mojoj skromnoj procjeni katastrofalno sporo – to nije dobro ni za koga – niti za banke, niti za građane niti za poslovnu klimu u HR.
Razumijem čak i njihovu nezavidnu zakonsku poziciju ali kad vidim ovakve disonantne odgovore:

sikiriki, 22.01.2015. u 23:44

Guverner Boris Vujčić za Večernji list izjavio je da HNB nema mandat ni da zamrznu tečaj ni da donesu odluku o konverziji. Procijenio je da bi operacija pretvaranja kredita iz švicarskog franka u kune iz odnijela tri milijarde od 12,6 milijardi eura deviznih rezervi, što za sobom povlači pad kreditnog rejtinga, rast premije rizika za državu i snažan pritisak na tečaj kune prema euru.

Pitanje svih pitanja je koliko ce ZSE rasti! Dakle, imamo mix niske cijene nafte koja bi trebala pozitivno utjecati na gospodarstvo, QE od preko 1 bilijun eura te mogucnosti vrlo povoljnog zaduzivanja vani (iako bih osobno preferirao domace zaduzenje). Uz podosta s(p)retnih okolnosti Crobex bi mogao porasti 30 posto odnosno doci do razine od 2400 bodova kako je kolega RealBear nekoliko puta nagovijestio.

Pitanje svih pitanja je koliko ce ZSE rasti! Dakle, imamo mix niske cijene nafte koja bi trebala pozitivno utjecati na gospodarstvo, QE od preko 1 bilijun eura te mogucnosti vrlo povoljnog zaduzivanja vani (iako bih osobno preferirao domace zaduzenje). Uz podosta s(p)retnih okolnosti Crobex bi mogao porasti 30 posto odnosno doci do razine od 2400 bodova kako je kolega RealBear nekoliko puta nagovijestio.