Dakle, jedini stvarni alat koji država ima da "potakne" bankara da spuste kamatne stope je da se zadužuje masovno u inozemstvu.
Ne bih se slozio. HNB ima jos prostora za koristenje uobicajenih instrumenata kojima bi se banke natjeralo na spustanje kamatnih stopa. U prvom redu mislim na stopu obvezne rezerve pricuve koja sada iznosi 12 posto. Nadalje, dugorocno je isplativije i jeftinije se zaduzivati na domacem trzistu. A novaca kod nas ima. Zato mi nije jasno, s kakvim to interesima, zastupate zaduzivanje u inozemstvu?
Od mnogih zala državnog kapitalizma možda je najgori moralni hazard, jer kako će ljudi konačno jednom naučiti da se ne zadužuju u valuti koja nema nikakve veze s njihovim prihodima ako ih drugi porezni obveznici koji su bili razumni spašavaju.
Ljudi su bili prisiljeni uzeti kredite s valutnom klauzulom. To je problem neuredjenosti bankarskog i finacijskog trzista, gdje su banke sav rizik prenijele na korisnika kredita.
jbga onda treba zabraniti i štednju u eurima?! nije to baš tako kako si ti zamislio
Kako možeš ovako pisati? Pa nije švicarska burza pala zbog lošeg stanja gospodarstva ,već je to pretjerana reakcija na odluku NBS-a, a ostale najvažnije burze u eu završile sa velikim plusevima!
[/quote]
Amerika, Azija, Europa u minusu.
I Koji crni QE? To je već odavno ukalkulirano u cijene.
Grčka je pred novim defaultom
[/quote]
Blago nama sa tobom, pa ti sve znaš![emo_vrtimise]
@MyMoney
Hrvatsko tržište kapitala je visoko neefikasno, financijska pismenost minimalna i vlada grupno razmišljanje bilo u optimizmu, bilo u pesimizmu.
Prvi veliki rast ZSE je imao kad se Soroš pojavio tu sredinom 90-tih, a onda se povukao i nekako se baš dogodilo da se slomio cijeli bankarski sustav. Imali smo nekoliko godina velike depresije i razbijanja iluzije o Hrvatskoj kao gospodarskom tigru.
Svjestan sam ja neefikasnosti i još koječega. Ali ruku na srce, kad pogledaš te naše dionice, pa im pogledaš financijske pokazatelje, skužiš da nema 5-6 normalnih kompanija s poštenom upravom koja radi za dioničare, a ne za sebe ili za radnike ili za državu. Sa sadašnjim poslovanjem i cijene na burzi su prilično realne.
@strateg
Ako se država zadužuje doma, onda gospodarstvu i građanima su kamate nepovoljnije, jer je bankarima najlakše posuditi državi.
Ako HNB dalje bude spuštao obveznu pričuvu i time oslobađao likvidnost, štediše bi mogle povući štednju u inozemstvo zbog povećanog rizika.
Nitko ljude nije prisiljavao da dižu kredite, pogotovo ne u CHF za kupnju nekretnina dok su bile iznimno skupe.
Ali naravno da se slažem da ne može samo dužnik snosititi štetu, banke moraju snositi štetu loših poslovnih odluka.
Ovo nije posve točno. Ljudi nisu morali dizati kredite ali ako su ih dizali, mnogi nisu mogli dići kredit u kunama nego samo u stranoj valuti, pri čemu im se savjetovalo da ih dižu u CHFu.
Ovime pravdaš sam sebe. To je isto kao da za dijete koje je zlostavljano kažeš da je krivo nepostojanje zakona a ne zlostavljač. Banke su točno znale šta rade, možda ne službenici na šalterima ali oni koji upravljaju bankama su sigurno znali. Zato se svi i guraju da što prije dođu na “nova” tržišta, posebno u zemlje čiji građani nisu navikli na slobodu, kao što je bila ex-Yu.
@RealBear
Ako se drzava zaduzuje doma onda bi se zaduzivala jeftinije i u kunama, bez rizika od promjene tecaja. Novaca ima dovoljno samo ga se ne pusta olako. Svakako, jedan od faktora je sto su banke u stranom vlasnistvu… ali to je druga tema o kojoj je na forumu dosta raspravljano.
Zadnjih godinu dvije, barem na forumu, se prica kako bi se stednja mogla preliti na ZSE, a vi sad spominjete inozemstvo. Osobno smatram da ce novac iz stednje zavrsiti na domacem trzistu, bilo u realnom sektoru kroz potrosnju ili investiranje u poduzetnicke ili druge pothvate, ili na trziste kapitala izravno ili posredno preko fondova. Kamo bi to u inozemstvo isli? Pa tamo su negativne kamate… [emo_namigusa]
Što se tiče prelijevanja domaće štednja – > ZSE
Tu je zapravo bitan velocity i sentiment tj. da li oni koji su prodali dionice dobivene novce vraćaju u štednju ili recikliraju nazad lupajući po asku tako dižući sveukupnu vrijednost imovine (a.k.a. wealth effect) [emo_smijesak]
Dopuštam da bi domaća štednja mogla otići i u domaće investecije u slučaju oslobađanja još likvidnosti od strane HNB-a, a ne u inozemstvo pod negativnu kamatu.
Ali nikad čovjek ne zna kakav vanjski šok može uslijediti, a banke kod nas povećale polugu.
Mislim ovo već postaje farsično…
Nakon što apsolutno nitko od analitičara nije predvidio što će Švicarci napraviti, novinari idu po savjet od analitičara da im kažu što će se dalje događati. [emo_smijeh]
PROGNOZE ANALITIČARA
Što će se u narednim danima događati s tečajem franka?
Dakle još jednom, novinari i analitičari ne znaju , ako ide čovjek kontra njih minimalna vjerojatnost je da se izgubi, a zarada onda dođe sama po sebi [emo_smijesak]
Dakle, jedini stvarni alat koji država ima da "potakne" bankara da spuste kamatne stope je da se zadužuje masovno u inozemstvu.
Ne bih se slozio. HNB ima jos prostora za koristenje uobicajenih instrumenata kojima bi se banke natjeralo na spustanje kamatnih stopa. U prvom redu mislim na stopu obvezne rezerve pricuve koja sada iznosi 12 posto. Nadalje, dugorocno je isplativije i jeftinije se zaduzivati na domacem trzistu. A novaca kod nas ima. Zato mi nije jasno, s kakvim to interesima, zastupate zaduzivanje u inozemstvu?
Od mnogih zala državnog kapitalizma možda je najgori moralni hazard, jer kako će ljudi konačno jednom naučiti da se ne zadužuju u valuti koja nema nikakve veze s njihovim prihodima ako ih drugi porezni obveznici koji su bili razumni spašavaju.
Ljudi su bili prisiljeni uzeti kredite s valutnom klauzulom. To je problem neuredjenosti bankarskog i finacijskog trzista, gdje su banke sav rizik prenijele na korisnika kredita.
[/quote]
Za drugu točku se praktično svi slažemo da je puno ranije trebalo “regulirati” podjelu rizika kredita u stranoj valuti – posebno u onima na koje nemamo peg (USD, CHF i sl). Vidim da je HNB tek sad počeo mrdati na tu temu nakon cijelih 8 godina i niza javnih rasprava i presuda.
Za prvu točku i mogućnosti HNB da utječe na likvidnost smanjivanjem obvezne pričuve – tu gotovo sigurno niste u pravu – time se u uvjetima depresije ne može utjecati na likvidnost sustava (ta je politika impotentna – ima masu dokaza sa svih strana svijeta). HNB je ovo redovito navodio kao osnovnu mjeru regulacije – to je više opravdanje nego nešto drugo – to vam je ono „doveli smo konja do vode ali ga ne možemo natjerati da pije“. Tu se mislim ipak mora postaviti pitanje kakvoće vode jer nijedan „zdrav“ konj ne pije vodu zelene boje iz koja se vije gust dim [emo_smijesak].
Dakle potrebne su dodatne “nekonvencionalne” mjere, a ovo što navodi RealBear sa zaduživanjem u EUR po nižim kamatama vani je svakako dobra konkurencija – kad već imamo defacto peg na EUR.
@sikiriki, strateg
Ključna stvar je inozemna pasiva banaka prema maticama (malo ispod 60 milijardi kuna), to je poluga preko koje se izvlači “dupli” profit iz države.
Kako je ta pasiva prilično kratkoročna, tj. 90% dospijeća je do 2018 i prije., to je sredstvo kojim banke “ucjenjuju” HNB i državu.
Već sada država može za 7 godišne obveznice dobiti vani ispod 3%, što je čak povoljnije nego cijena/ročnost inozemne pasive banaka.
Ako se država zadužuje bržim tempom u inozemstvu nego što se bankari razdužuju prema maticama, uz suficit platne bilance koji će sada zbog nafte otići na 1 milijardu eura, kreirao se ocean likvidnosti sporednim putem.
CROBIS nastavlja juriš na all time high na velikom prometu, u prijevodu cijena zaduživanja hrvatske države nikad povoljnija!
Na ovim razinama je bio samo u 10. mjesecu 2005, a CROBEX na oko 2000. Samo dvije godine poslije CROBEX je bio na 5393.
Naravno, ne impliciram da će se rast ponoviti, nego samo upozoravam na omjere [emo_smijesak]