Poštovani PraviMedvjede, s privremenim radom u bikovskom kampu..
jel hoćete reći da će se ministar Grčić moći busati kako je bio u pravu?
Spasio nas sve njegov optimizam!! [emo_smijeh]
daleko je još od optimizma
Kad bude bilo optimizma ja sigurno neću pisati na Oporavku burze [emo_namigusa]
Što se tiče odnosa GDP-a i kamata na inozemni dug… ljude se plaši s činjenicom o rastu bruto duga, a ne spominje se pad neto dug-a.
Naime, neto dug se smanjuje zbog povećanja deviznih rezervi, šopinga po Sloveniji i Srbiji, ulaganja OMF-ova u inozemstvu i razduživanja banaka.
Hrvatskoj će ovo biti druga godina da ima suficit bilance plaćanja (čak i uz pad BDP-a) i to je fakat koji je doveo do smanjenja neto inozemnog duga u odnosu na GDP.
Pad cijena nafte, rast izvoza te još jači rast prihoda turizma (uz nastavak razduživanja banaka prema maticama) će dovesti do daljnjeg smanjenja neto duga.
Što se tiče duga države, već sada 85% deficita države čine kamate na dug i to dolazimo do onoga o čemu sam ja ovdje pisao puno puta, a to je…
Masovno refinanciranje sada dok su kamate niske, a onda kad krene inflacija će nominalni (naglašavam riječ nominalni tj. inflacija + realni) rast GDP-a pojesti kamate. [emo_smijesak]
Poštovani PraviMedvjede, s privremenim radom u bikovskom kampu..
jel hoćete reći da će se ministar Grčić moći busati kako je bio u pravu?
Spasio nas sve njegov optimizam!! [emo_smijeh]
Poštavani smootko, mislim da ministra Grčića ne treba uzimati za ozbiljno jer je više puta davao prognoze o rastu GDP-a iako nije bilo apsolutno nikakve osnove za to.
To što će sada biti konačno jednom u pravu, i što će preuzeti zasluge za rast je druga stvar.
Smanjenje državne potrošnje, to jest trošenje love na gradnju/kupnju stvari koje su nepotrebne, plaće za nisku produktivnost zaposlenih na državnom proračunu, te bacanje novaca kroz subvencije…
Bolje nikakav rast nego tako “kvalitetan” i potpuno neodrživ rast.
ovo je za listopad…skinuo sa index.hr danas
PREMA posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u listopadu prošle godine vrijednost ukupnog izvoza roba iznosila je 922 milijuna eura što je 1,2% više u usporedbi s istim mjesecom 2013. godine (pad od 4% na mjesečnoj razini).
Istovremeno, u listopadu je uvezeno ukupno 1,489 milijardi eura vrijednosti robe što na godišnjoj razini predstavlja rast od 3,8% (6,8% manje nego u rujnu).
Na kumulativnoj razini tj. u razdoblju od prvih deset mjeseci robni izvoz je dosegnuo 8,5 milijardi eura (godišnji rast od 8,2%) dok je uvoz ostvaren na razini od 14,5 milijardi eura ostvarivši godišnju stopu rasta od 4,3%. Obzirom da je u promatranom razdoblju rast izvoza ostvaren po višim godišnjim stopama od uvoza, deficit robne razmjene (5,947 milijuna eura) na godišnjoj razini zabilježio je pad od 0,9%. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je sa 58,5% u prvih devet mjeseci na 58,9% u razdoblju od siječnja do listopada, navodi se u analizi RBA.
Izvoz prehrambenih proizvoda porastao za 17,5%
Promatrano prema djelatnostima, u prvih deset mjeseci 2014. izvoz u prerađivačkoj industriji porastao je za 7,5% godišnje no istovremeno je uvoz iz ovog sektora porastao po višim godišnjim stopama (+9,2%). Ohrabruje podatak da je unutar prerađivačke industrije izvoz prehrambenih proizvoda zabilježio godišnji rast po dvoznamenkastoj stopi (+17,5%).
Pozitivan doprinos rastu izvoza u prvih deset mjeseci došao je i od izvoza iz kategorije poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (+4,2% godišnje) te opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (+97,9%) te informacija i komunikacija (+23,1%). Negativan doprinos rastu izvoza u promatranom kumulativnom razdoblju došao je od izvoza iz kategorije rudarstva i vađenja koji je zabilježio godišnji pad od 15,9% te opskrbe vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (-13,3%).
“Premda ohrabruju podaci o relativno većim godišnjim stopama rasta izvoza od uvoza u razdoblju od prvih deset mjeseci, ne treba zanemariti činjenicu da kvaliteta podataka o robnoj razmjeni prije i poslije pristupanja Hrvatske EU nije na istoj razini. Ipak, trend rasta izvoza roba po višim stopama od uvoza očekujemo i kroz naredno razdoblje, pod pretpostavkom da će gospodarska situacija u zemljama partnerima podržati nastavak potražnje za hrvatskim proizvodima“, smatraju analitičari RBA.
Ajde vidjet ćemo.Iako nama treba zaista veliki rast BDP-a+što nam dionice većinom nisu jeftine.
Tko će “pobijediti” Medo Vs analitičari.
EKONOMSKI analitičar Guste Santini kazao je kako u 2015. godini ne očekuje da neće biti gospodarskog rasta.
“Dobro će biti ako nam BDP ozbiljnije ne padne, jer će se nastaviti daljnja kriza kredita i osiromašenje građana a tu je i loša porezna reforma”, rekao je Santini u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/santini-dobro-ce-biti-ako-nam-bdp-ove-godine-ozbiljnije-ne-padne/793664.aspx
@00000
Smanjenje državne potrošnje, to jest trošenje love na gradnju/kupnju stvari koje su nepotrebne, plaće za nisku produktivnost zaposlenih na državnom proračunu, te bacanje novaca kroz subvencije…
Bolje nikakav rast nego tako "kvalitetan" i potpuno neodrživ rast.
Upravo tako poštovani RealBear – zato mislim da Lalovcu treba dignuti mali spomenik – vjerojatno prvi ministar koji je jednostavnom mjerom napravio preraspodjelu iz javnog u realni sektor.
“Helicopter money” u nekom smislu riječi za većinu zaposlenih – dakle dobivaju oni koji su najproduktivniji u realnom sektoru i ujedno uredba o neprimjenjivosti na državne dužnosnike. Ovo je koliko god bili skeptični prava mala porezna reforma.
Naravno da su se odmah našli razni likovi iz lokalne samouprave koji bi dizali tužbe na ustavnom sudu zbog smanjenja prava i slične monade, povećavanjem prireza da zaštite svoju nesposobnost i slično.
Ja priznajem da malo znam o makroekonomiji ali mi stvarno dođe da plačem kad vidim na ovom forumu komentare o tome kako je “trula, imperijalistička i zla USA administracija” utemeljila rast na uvođenju MedicCare-a (popularno ObamaCare)
u kojem je ta ista “trula kapitalistička” administracija napravila možda jedan od najvećih prijenosa bogatstva u povijesti USA od bogatijih ka siromašnijima i tek se približila standardima većine zemalja EU.
Ekipa stvarno ne kuži da će dolari koji nisu potrošeni na zdravstveno osiguranje biti potrošeni na nešto drugo a USA stvarno ima potencijal domaće potrošnje – ponovo “Helicoper money” u nekom smislu za onih 95% u USA.
U biti Hrvatska treba reformu iz neproduktivnog = rentijersko-potrošačkog u produktivno = proaktivno-proizvođačko društvo. Sve što ide u tom smjeru treba pohvaliti, a glasno vikati i buniti se kad se radi u suprotnom smjeru.
Problem je da su ljudi uslijed godina teške tranzicije, korupcije i lopovluka uglavnom indolentni i ježe se bilo kakvih promjena – ali one su već na vratima i događaju se.
Još kad bi se i neke druge institucije probudile iz dubokog zimskog sna i malo se potrudile u odgovornom ponašanju prema građanima RH stvari bi bile puno manje crne i sive…
Santini je prodao dionice na dnu, to njega muči.[emo_namigusa]
Nafta u Londonu na 49 dolara……utorak mi je postao najdraži dan zadnje vrijeme…
daleko je još od optimizma .mene interesira da samo vraćamo kamatu, koliko nam mora biti + bdp-a.
2. a što je tek s glavnicom, to kao da i ne postoji.
ovo s potrošnjom i rastom izvoza, priče za malu djecu….
vidiš da realnost ovdje nikoga ne zanima, toliko su očajni da su medvjeda proglasili financijskim guruom oporavka, za krepat od smjeha [emo_smijeh][emo_zloban][emo_smijeh]
Velike tvrtke počele zaobilaziti skupe domaće banke
http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/velike-tvrtke-pocele-zaobilaziti-skupe-domace-banke/
Još samo da se Lale zaduži vani, pa da vidiš derneka.
Kad već priznaješ da ne znaš ništa ni o čemu, zar ne bi bilo pametnije držati jezik za zubima nego trkeljati budalaštine?