dobro je što crobex ide i dalje u korekciju.adris u minus od 5% a Hidroelektra u plus od 30%.kud ćeš bolje.
uglavnom i burza za dionice i burza rada rade sve bolje

ZSE: Crobex pao sedmi tjedan, od početka godine u minusu 2 posto

no ja sam ipak optimist i vjerujem da će se stvari uskoro raspetljati.
na muci se poznaju junaci i zato u boj po burzi toj!
uostalom cure i dečki to su samo novci a ono što kupujemo samo papiri

http://www.seebiz.eu/lovrincevic-iz-hrvatske-ove-godine-iselilo-30000-ljudi/ar-101042/

ispravljam gore napisano u: a ono što kupujemo samo toalet papiri?
ajmo nekaj veselo zna neko dobar vic o dionicama

ajme meni kaj je ovo

Na svjetskim burzama zavladao strah, više ne pada samo cijena nafte

kad rokne ovo sve dole pa se sve sporemeti pa se ti usudi to kupiti na croompire burzi
a roha i njegovi učenici prodali sve zlato ista škola nebu donjela ništa dobro
i tu leži sve zlo što nas čeka

Nasa burza djeluje obrnuto , kad vani dan,dva pada Crobex raste, a kad vani mjesecima raste, Crobex pada.

od početka godine u minusu smo -2%! mi smo valjda jedina burza u EU koja se ne oporavlja nego samo tone [emo_ljut]

ZSE: Crobex pao sedmi tjedan, od početka godine u minusu 2 posto

Nastavak na prošli post…

Bankari su se u listopadu razdužili za dodatnih 1.5 milijarde kuna, te je njihova inozemna pasiva na razini od 7.6 milijardi eura.

U samo dvije i pol godine razdužili su se za ogromnih 4.5 milijarde eura, i na kraju 2017. će im inozemna pasiva činiti samo milijardu eura.

Dakle tempo razduživanja će biti negdje oko 2 milijarde eura godišnje i ne vidim razloga zašto bi im se dopustilo da kupuju jeftino turističke devize i smanjuju leverage matica.

Dugoročno ako nafta ostane na ovim razinama ili niža, uz poticaj izvozu i turizmu (te kao borba protiv deflacije i uvoza) od 1 euro za 8.5+ kuna implicira realni rast od 4% i više GDP godišnje.

Mislim da će se uskoro s mnogih strana početi postavljati pitanja.[emo_smijesak]

Svaki dan, neka nova brojka koja me razveseli [emo_namigusa]

Nastavlja se urušaj kvalitete portfelja banaka, udjel djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita se popeo na 17.4%, odnosno u godinu dana se popeo za 3.4 milijarde kuna na 47.6 milijardi kuna.

Uvijek se sjetite ovih brojki kad se kakav bankar pojavio u medijima s crnim prognozama!

Izgleda kako će naše drage bankare još jače u čelo pogoditi “reversion to the mean” stopa povrata na kapital. Sjetite se samo kreditne euforije, nastupa i reklamiranje po medijima u razdoblju od 2006-2008 kad se balončeka pumpao.

Pogledajte koliko im je u međuvremenu narastao kapital, te koliko im je naraslo “smeće” u aktivi.

E sad ćemo imati jednu jako zanimljivu situaciju, dok bankari ne mogu rasti velika poduzeća koja nisu (ili su slabo zadužena) zadužena tipa Adris, odnosno koja mogu otići direktno po kapital u inozemstvu (tipa Agrokor i Atlantic) će rasti još jače.

Pogledajmo malo od čega bankari žive (ako izuzmemo naknade):
* Plasiraju državi, tu im se prostor sve više zatvara i koliko god govorili suprotno oni žarko žele deficit države.
* Plasmani velikim stabilnim poduzećima, od kojih bi im se npr. Agrokor nakon IPO-a u potpunosti mogao zahvaliti na suradnji, a i drugi bi mogli napraviti slično.
* Građanima i poduzećima u potrebi plasiraju jako skupo (minusi po tekućem, kratkoročni krediti, krediti za obrtna sredstva).

Jedini racionalno što bankari mogu napraviti je da prestanu glumiti silu (u konačnici na svoju štetu) i da spuste kamate kreditno sposobim građanima i po diskontu rasprodaju nekretnine. Te da love za rukav svakog poduzetnika koji nije zadužen s niskim i fiksnim kamatnim stopama kojima bi ovaj financirao širenje.

U suprotnom će im loši krediti pojesti kapital [emo_smijeh]

Pa bankari i love za rukav, ne samo poduzetnike već i građane. Mene su već par puta zvali iz banke da su mi odobrili kredit. Na moje čuđenje da nemam pojma o kakvom kreditu govore, da nikakav kredit nisam ni tražio, objašnjavaju da su oni meni samoinicijativno odobrili, pa ako želim, da dođem potpisati ugovor. Isto tako me jedno 5 puta zovu da mi kažu da mi je gotova kreditna kartica, koju nisam ni tražio. [emo_smijeh]

RealBeara za predsjednika!
Ja cu ti skupljat potpise na standu.

Sto se banke tice potvrdjujem da i mene zovu za kredit/minus/kreditnu karticu…ubuduce cu im poslati link na ovu temu kao odgovor.

vlasnici banaka su stranci i njihov je cilj bio unistiti ili unazaditi nase tvrtke visokim kamatama, a te iste banke su vlasnici Omf-ova koji su kupovali dionice po max cijenama, dokapitalizirali te tvrtke isto po nekim ciframa, a onda rasprodavali te dionice za sicu, ne brineci za nase mirovine i sada kad su vecina na 1% ath pojavljuju se kupci i preuzimaju ih za bagatelu.

zasto nebi radije ulagali u tipa indijske, kineske, turske dionice?
ili čak SAD,UK ili Novi Zeland.
nemaju li te zemlje puno veći ekonomski potencijal za rast i puno veću likvidnost?
mislim da svi znamo da cista podcijenjenost dionice ne znači rast dionice no popravak poslovanja je uvijek koreliran s rastom vrijednosti firme.
dapače najpodcijenjenije (undervalued) najčešće su te cijene zbog slaba rasta.

ako sam strani ulagač ja bi ovako razmišljao o hrvatskim dionicama.

moguc je strašan rast kao posljedica optimizma i likvidnosti, no za sada toga nema.
po fundamentima rekao bi da je sveukupno crobex fair valued.

zato sada krećem s većom diverzifikacijom.

Nego ne vidim da su analitičari katastrofičari počeli uračunavati direktan plus od 8-10 milijardi kuna ako nafta ostane na ovim razinama ili padne još više.

Hoće li biti daljnjeg multiplicirajućeg efekta (onih 4% rasta o kojem sam govorio prije) ovisi o par stvari:

* Ako će Hrvati razliku potrošiti imamo još jači rast. Koliko jak ovisi hoće li trošiti na uvezenu ili domaću robu. A to u mnogome ovisi o tečaju kune.

* Ako će se razlika preliti u štednju, imamo jako veliki rast suficita tekuće bilance. Banke će doslovno plivati u lovi i štednja će se pretvoriti u investicije ako država zaobiđe domaće banke kod financiranja.

* Hoće li nam doći 10% više gostiju slijedeće godine u turizmu i hoće li trošiti lovicu ostvarenu uštedom na padu cijena goriva? Opet u mnogome ovisi o tečaju kune.

Dakle, prilika je tu, ničim izazvani mogli bi zbog pada cijena nafte ostvariti potpuno neočekivani rast GDP-a.

Još da je malo pameti od strane kako fiskalne tako i monetarne vlasti…. i vežite se polijećemo.

Doduše između pameti državnih birokrata i sreće (dugoročni pad cijena nafte), uvijek biram sreću [emo_smijesak]