Medo dobro kazes. Bankari nisu snizili svoje kamate na kredite, kako bi gradjanstvu pomogle. Lalovac im ovim omogucuje i daljne ekstra profite. Kamata od 7% na stambeni kredit +1% za obradu kredita je previse. Uz to dolaze i nekakva luda osiguranja, te ukupni troskovi redovito iznose oko 9%
vidim da se rasprava ide u smjeru pretpostavke da Lalovac kuži svoj posao.Na našu nesreću,njegovo znanje je premalo i za lakše zadatke od ovih.
http://www.seebiz.eu/zagrebacka-burza-novo-zaduzivanje-drzave-izvlaci-kapital-iz-dionica/ar-100716/
vlada je u jednosmjernoj cesti s crvenim semaforom.Samo nova garnitura može
promjeniti semafor u zeleno.Tu novu potrebnu garnituru stručnjaka ja još uvijek
ne vidim da dolazi
Mislim da vladajući točno znaju što rade s ovim domaćim zaduživanjima
* Zaduživanje po trezorcima znači manji deficit u 2015 s čime se onda mogu hvaliti
u predizbornoj godini.
* Izbjegavanje poboljšanja ročnosti povoljnim dugoročnim inozemnim zaduživanjem jako otežavaju položaj mogućoj budućoj HDZ-ovoj vladi u slučaju naglog povećanja kamata.
* Pitanje oprosta duga građanima od strane banaka u izbornoj godini.
Dakle, ovo je smišljenja predizborna taktika
Kako se gospodu iz HNB-a nitko ne usudi ništa pitati, a kamoli kritizirati ja bi postavio par pitanja.
Što HNB misli učiniti da spriječi daljni deflacijski šok kao moguću posljedicu
urušavanja cijena nafte na svjetskim tržištima?
Da li je njima mandat stabilnost cijena samo kad je inflacija, a kad je deflacija to nije njihov problem?
Da li je slabljenje kune jedina razumna mjera koja se ima na raspolaganju u slučaju kad deflacija razara poduzeća i pravi probleme prihodovnoj strani proračuna?
Jesu li u modelima koje imaju izračunali posljedice nafte na 40 USD?
Misle li povećavati izloženost deviznih rezervi prema dolaru?
od oporavka burze nema niti “o”
padamo i padamo bez kraja
http://www.jutarnji.hr/bdp-u-trecem-tromjesecju-pao-za-0-5-posto-u-odnosu-na-isto-lanjsko-razdoblje/1252091/
Ako ovako nastavimo jednom mora doci i rast, makar za 20 god. Prorok grcic mora biti u pravu
Hrvatski robni izvoz, izražen u kunama, u prvih deset mjeseci ove godine iznosio je 64,6 milijardi kuna, što je za pet milijardi kuna ili za 8,4 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, pokazuju prvi rezultati koje je u srijedu objavio Državni zavod za statistiku.
Padat će dokle god se kapital povlači s burze, umjesto da ulazi svježi. Štednja u bankama se i dalje podebljava. Čini se da je i glavnom pokretačkom faktoru forsiranje i hvalospjevavanje svojih dionica dojadilo, izgubilo smisao. A lova blokirana.
A kad jednom u neko nezamislivo daleko vrijeme i krene nekakav oporavak firmi koje su izlistane na burzi, trebat će podosta vremena da se raja odvaži na ulaganje u dionice. Nisu hrvati mentalitet za takvo što. OIF euforija iz 2007./08. više se neće ponoviti. Za neka buduća pokoljenja ne znam.
Ima nekih dionica koje će se krenuti oporavljati, a koje su to, znaju samo izabrani.
Ali zato ima puno više onih koji znaju koje dionice će nakon ludog i bezrazložnog rasta u korekciju. Već su krenule.
Bivši dioničari strahuju od šuškanja o slomu na burzama, pa su se povukli. Znam
jednog, koji se uporno držao grafova i odlučio dočekati oportavak burzi. Iz-
gubio je skoro 7o% novca. Sada veli “mirno spavam, makar zaradio samo 3%, to je
lijek za moje živce.” Eto to jeto.
Kako se gospodu iz HNB-a nitko ne usudi ništa pitati, a kamoli kritizirati ja bi postavio par pitanja.
Što HNB misli učiniti da spriječi daljni deflacijski šok kao moguću posljedicu
urušavanja cijena nafte na svjetskim tržištima?
Da li je njima mandat stabilnost cijena samo kad je inflacija, a kad je deflacija to nije njihov problem?
Da li je slabljenje kune jedina razumna mjera koja se ima na raspolaganju u slučaju kad deflacija razara poduzeća i pravi probleme prihodovnoj strani proračuna?
Jesu li u modelima koje imaju izračunali posljedice nafte na 40 USD?
Misle li povećavati izloženost deviznih rezervi prema dolaru?
Cekao sam par dana da netko proba odgovoriti, ali nitko nista. Probat cu barem pokrenuti raspravu.
1) Nista. U HNB-u se nitko ne bavi polit-ekonomskom i geopolitickom sferom, te stoga nisu imali niti pomisao da bi cijena nafte mogla pasti zbog trenutne situacije s Rusijom.
2)Tako je. Deflacija je do sada bila samo teorijska pretpostavka i nema pripremljene makroekonomske i monetarne policy za takvo stanje ekonomije.
3)U nacelu da. Vidjeti odgovor pod 2.
4)Nisu. Takav pad cijene nafte nije uopce predvidjen jer nisu uocene nikave naznake da bi se takav scenarij mogao dogoditi. Za detaljnije vidjeti odgovor pod 1.
5)Mislim da ce nastaviti dosadasnju politiku deviznih rezervi. Osobno smatram da bi se dugorocno trebala smanjiti izlozenost dolaru. Ne bih se s vama slozio, vi ovo prizeljkujete zbog kratkorocnih efekata.
E sad pitanja za vas koja su mi iz HNB-a sapnuli: Da ste vi guverner HNB-a, kako biste rjesili navedene probleme? Dakako, interes je utilitaristicki i mjere moraju biti barem srednjorocne, bez utjecaja na potencijalne glasace prije izbora ili stvaranje potencijalnih socijalnih nestabilnosti koje bi mogle utjecati na stabilnost drzave.
Hvala kolega strateg na diskusiji, bilo bi malo pretenciozno od mene vaditi riješenja iz rukava jer ipak postoje ljudi dobro plaćeni za to od strane poreznih obveznika, ali evo ipak par zamisli.
Prvo par pojašnjenja…
Rizik deflatornog udara zbog niskih cijena nafte naravno da nije ukalkuliran u ništa, malo tko je ovako nešto očekivo i sad će se morati netko pozabaviti s time.
Naime, mi smo zemlja s relativno niskim dohotkom po glavi stanovnika te u nas hrana, energija i transport čini veći dio košare po kojoj se računa inflacija. Dalje, potpuno smo otvorena ekonomija u kojoj ako domaći proizvođaći ne spuste cijene biti će pometeni uvozom.
Kako će im troškovi radne snage ostati isti, u mnogim sektorima bi moglo biti tkz. utrke prema dolje za golo preživljavanje. Intuitivno ljudi kod nas odmah pomisle da je dobro da nafta pada, a malo tko računa s gore navedenim opasnostima.
Jedini realni lijek protiv ovoga je slabljenje kune, ali o tom malo poslije.
Prvo da riješimo pitanje dolara…
Što se tice kupovine dolara od strane HNB-a, nisam mislio ništa kratkoročno, dapače.
Omjer ukupnih izloženosti deviznih rezervi USD/EUR cca 0.22 nije u skladu s omjerom USD/EUR inozemnog duga države i javnih poduzeća. Valutne hedge-pozicije i zaštita od valutnog rizika koštaju i HNB tu mora pratiti državu s povećanjem izloženosti prema dolaru. Država sa svoje strane mora se prestati zaduživati u dolarima!
Idemo onda na pitanje svih pitanja, kako srušiti kunu a da ne boli, tj. da se ne pređe iz deflaciju u značajniju inflaciju?
Evo jedno riješenje koje sigurno neće poslušati, ali eto to je ono što bih ja napravio… Ja bih kupovao zlato!
Zašto zlato, te kako ga kupovati?
Mi zlata nemamo, ono što je HNB dobio nakon razduživanja Rohatinski je prodao za siću, a građani su u besparici i dok je cijena bila visoka prodali obiteljske zalihe.
Izvezli smo nekoliko stotina milijuna eura i to je sada stalo, zanimljivo kako zlonamjernici i katastrofičari prešućuju ovu činjenicu kad se kritiziraju recentne brojke o bržem rastu izvoza od uvoza i suficitu platne bilance. O činjenici da skoro pa da i nema izvoza od brodogradnje da i ne govorimo, sve to su nadoknadili zdravi sektori.
Kako u nas nema robih marketa, HNB mora kupovati devize doma primarnom emisijom i onda kupovati zlato u inozemstvu. Zlato obavezno dovesti doma.
Uopće ne trebaju biti velike količine, recimo par stotina milijuna eura zlata, ali kad bankari vide da im se čiste devize s marketa otići će kuna tamo gdje je davno trebala biti.
Postoji i jedna bezobraznija mjera, naime da se država masovno dugoročno zaduži u inozemstvu (ako bi došla sredstva od monetizacije još bolje) stavi lovu na račun kod HNB-a te onda blago devalvirati kunu i poplaćati trezorce devizama s računa kako budu dolazili na naplatu.
Bankari bi pozelenili od muke, ali time bi pokazali konačno da kao država možemo pokazati zube. [emo_smijesak]