Bitno je samo da nitko nije otpušten u općinama, županijama, agencijama, HEP-u, HAC-u, Hrvatskim vodama, Petrokemiji, itd. [emo_palacg]

Ovo je odlična vijest za burzu

Ne bu se oporavila na ovim prometima.10000 burekgdžija ne može oporaviti tržište.potrebni dugoročni ulagači

Kažu ovi iz Jutarnjeg, slijedi bankrot…
Vaš link …[/url]

Profesionalni sijači crnila opet plaše i šire depresiju, gdje su bili 2007. i 2008. godine s katastrofičnim prognozama. Onda je bilo sve jako fajn, Jutarnji i druge novine su bile pune prilogama o nekretninama i oglasima bankara, Arene su se gradile, afirmativno se pisalo o tržištu kapitala, a dnevnici na TV-u su počinjali sa stanjem CROBEX-a.

Onda se srušilo sve, mnogi u završili u predstečajnoj nagodbi, a neki i u Remetincu… valjda zbog nadnaravne sposobnosti točnog predviđanja budućnosti.

Idemo malo raskrinkavati…

U trenutku kad Hrvatska ima suficit platne bilance, deficit države nije veliki problem zato što se neposrednim i posrednim putevima taj deficit prelijeva u domaću štednju.

Retoričko pitanje… kolika bi bila štednja građana i imovina mirovinskih fondova da država nije furala deficit sve ove krizne godine.

Naravno dug države je veliki problem, ali puno veći bi bio problem dug građana i poduzeća (koji su se razdužili u doba recesije). Država se puno lakše i povoljnije može razdužiti nego građani i poduzeća i to sada masovno mora učiniti.

Struktura deficita je takva da 2/3 otpada a kamate, dakle ako se riješi udjel kamata na dug države u odnosu na nominalni iznos GDP-a gotovo da se riješio problem.

Naravno treba još riješiti 4-6 milijardi kuna koje potpuno neracionalno idu na uhljebe i subvencije, i to se mora hitno rješavati bez obzira na blokade sindikate i referendume.

Dakle kako riješiti ključni problem, a to je udjel kamata u odnosu na nominalni GDP ?

Sada u deflatornom okruženju nominalni GDP ne može rasti, ali s druge strane se može smanjiti trošak kamata masovnim razduživanjem potpomognutim sredstvima od monetizacije.

Ovaj scenarij rasta kamatnih stopa će doći sigurno, ali kad to nitko ne može predvidjeti. U ono što možemo biti sigurni da će se kamate dizati samo u slučaju inflacije, ali ta ista inflacija diže nominalni iznos GDP-a i zapravo “jede” udjel kamata u deficitu.

Ta vrsta inflatornog “razduživanja” odnosno “debt holiday” će nas spasiti i omogućiti sigurne stope rasta u budućnosti. Preduvjet je da se barem privremeno zatomi epska samodestruktivnost napumpana od strane medija i katastrofičara i da se omogući povoljno refinanciranje i razduživanje.

posljedice prestanka masovnog tiskanja dolara

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Vlada-moze-odahnuti-jer-krediti-jos-nece-poskupjeti

Dakle imamo na djelu ekstremno licemjerje nazovi opinion maker-a kad je riječ o ekonomiji.

– Protiv su monetizacije, a jako su si zabrinuti za državne financije.

– Kad sindikalci bjesne po medijima grčevito se boreći za zadržavanje svojih prava na ekonomsku štetu drugih, daje im se prostor, klima se glavom (kao jadni ljudi) i nitko slovo da kaže protiv.

-Kad treba objaviti lošu vijest onda je tu prva minuta dnevnika ili naslov u novinama i “stručnjaci” dominiraju, a dobre vijesti se prešućuju.

Otkud ovaj “group thinking”? Gotovo nitko od “velikih” nema dionice, a pogotovo nemaju dionice oni koji su ih likvidirali 2007-2008 s masnim profitom i pobjegli u oročenu štednju.

Ako što u ekonomiji i marketu vrijedi to je “reversion to the mean”, niti je 2007. bilo dobro (kad su “opinon makeri” pjevali druge pjesme) niti je sada tako loše. [emo_smijesak]

Ukupan promet Crobexa 2 milijuna kuna, hahaha. Mislim da je veći na banjalučkoj burzi

Nijedan novinar nema hrabrosti izrČUNti nove neto plĆE SABORSAKIH ZAastrupnika I OSTlih dobreo plaćenih budžetlija i to objviti.
Od prvog dana, klada se čuo prijedlog o smanjenju poreza na dohodak tvrdio sam, da to oni predlažu radi sebe, a ne radi tzv. ysrednjeg sloja, koji po mene uopće ne postoji. Masa ljudi će dobiti po nekoliko kuna (ja 54) Od čega će porasti pšromet?

78MIROSLAV
netto primanja zastupnika u saboru RH, dakle ukupno plaća + odbori + dodaci iznose oko 45K kn mj.

Citajuci komentare stekao sam dojam da je poveci dio ulagaca u cash poziciji odnosno ne ocekuje (skoro)oporavak trzista kapitala. Drugi, manji dio ulagaca na celu s kolegom RealBear je vrlo optimistican, cak, po mojem skromnom misljenju, preoptimistican. Osobno sam krajem prosle i pocetkom ove godine bio vise optimisticiniji nego danas.

Iz vise razloga: stranih investicija ipak nema, (greenfield ili brownfield), pokusaji da se domaca ekonomija pokrene pomocu investiranja velikih poduezeca uglavnom u vecinskom vlasnistvu drzave takodjer su propali; dalje, sljedeca je godina izborna, vlada ce pokusati ocuvati status qou pod svaku cijenu te ce socijalnim i inim transferima te subvencijama pokusati pridobiti dio glasaca. Stoga, intrinzicni potencijal oporavka trzista ne vidim.

Dalje, pokusajte izracunati CROBEX s INA-inom cijenom od 2800,00 kuna, 1600,00 ili 900,00 kuna koliko je bio ATL na pocetku krize 2008. godine. To ce otkriti donekle realnu razinu CROBEX-a, te prema tome probajte odrediti svoju strategiju.

Procitao sam tekst i komentare navedenog linka. Ono sto zamjeram kolegi Bakicu je izvrtanje cinjenica. Prvenstveno, DJI-a je na vrhuncu (balonu kako puno komentatora kaze, a osobni dijelim s njima misljenje) prvenstveno zbog QE, niskih kamata i maksimalnog upumpavanja svjezeg novca. Pitanje je trenutka kada ce DJI krenuti dolje. Osobno smatram da ce se vijesti i mjere pustati na kapaljku, da se ne izazove panika i moguca repriza Velike recesije. Drugo, razumijem da bi bilo pozeljno za sve koji su dionicama da se stednja prelije na ZSE, ali tako iskrivljavati cinjenice i agresivno promovirati dionice naustrb zbrinjavanja egzistencijalnih uvijeta, kao sto je vlastita nektretnina, je dzentlemenski receno nepristojno. To se prvenstveno odnosi na napade nekolicine kolega koji su se “usudili” reci da je ulaganje u nekretnine ili kupnja iste pozeljna ili dobra.

Mislim da moramo biti svijesni da je vecina usla na trziste kapitala kada je isto bilo na vrhuncu, te su dozivjeli odredjene gubitke, odnosno ostali su zarobljeni u dionicama. Zato je iluzorno ocekivati da ce ljudi masovno nahrupiti na trziste kapitala i “podici” dionice.

Cijena ce dionica porasti onda kada se ostvare preduvijeti za zdravi rast realne ekonomije. Kljucno i jedino pitanje koje zanima sve nas je: kada ce se to dogoditi?

Pozdrav

Baš ta činjenica da mi do sada nismo imali nikakve veze i direktne koristi od enormnog truda koje su bjelosvjetski centralni bankari napravili da oporave ekonomiju mene čini optimistom.

Kod nas je tržište napravilo svoje i zdrave kompanije i sektori su odradili svoj “purgatorij”. Oni koji su trebali propasti su uglavnom propali i time je surovo okončan ciklus ekstremne misalokacija kapitala zasnovan uglavnom na ulupavanjem sredstava u građevinu i poticanje domaće potražnje (auto-saloni, šoping centri i sl.).

Očigledno, turizam je isplivao kao jako potentna grana zasnovana da inozemnoj potražnji i tu ima prostora za dugoročan i stabilan rast od 3-5% prihoda godišnje, a optimizacijom poslovanja dobit može rasti puno više.

Ali uzmimo triple A, odnosno Adris, Agrokor, Atlantic… jesu li oni danas u boljoj poziciji nego prije krize ili ne, koliki im je prostor za rast i širenje u bližem i daljem susjedstvu ulaskom u EU. Tko ne zna na to odgovoriti, fakat mu je bolja oročena štednja.

HT je dobar “proxy” za domaću potrošnju i konačno ima usporavanje pada prihoda, a rast turizma mu također odgovara. Opet, tko ne zna što znači usporavanje stope pada nema što raditi na tržištu kapitala.

“Najgori” sektor tipa građevina će isto tako imati povećanje prihoda i rast marži jer s ulaskom u EU se čisti “višak” kapaciteta (uglavnom ljudskih) i tamo. Turizam će graditi, a i povlačenje sredstava iz EU fondova će odraditi svoje. Nikakvih tu razina od prije neće biti, ali kad je baza dovoljno niska rast je izvjestan.

Nikakve mega-ultra državom potpomognute investicije nam ne trebaju to nas je i u dovelo u ovako dugoročnu bananu. Ovi stranci koji su investirali u domaću potrošnju i balončeke su se grdo opekli, i svaki novi koji dođe bit će pametniji.

Znači misalokacija kapitala je davno završena, domaća štednja se nagomilala i čeka gdje će investirati. Oni koji imaju (1% koji drže 10 milijardi eura), a ne žele ili ne znaju investirati u svoja poduzeća, morat će to napraviti preko burze a to će teško napraviti bez da ne gurnu ask jako, jako [emo_smijeh]

Citat: U našim medijima je – NARAVNO! – nezapaženo prošla vijest da su američki burzovni indeksi na najvišim vrijednostima svih vremena… Izvor: http://eclectica.hr/2014/11/02/najbolje-cuvana-tajna-od-hrvata-svjetski-indeksi-na-vrhuncima/

Pridruzujem se pohvalama. Dakle, ako su indeksi na najvisim razinama svih vremena, realno je ocekivati rast, ako ne dodatnih 50 posto, onda sigurnih 30. Samo naprijed!

Bit cu slobodan pa Vas javno pitati koliku najamninu placate za iznajmljeni stan/kucu? Pretpostavljam da nemate svoj(u) jer to cak i nije investicija vec trosak. Dakako, ako se ispostavi da ste Vi ili drugi koji zastupaju navedene stavove, ipak vlasnici nekretnine u kojoj zivite, najmanje sto bi se tada moglo napraviti je ispricati se zbog licemjerstva.

U ovakvoj drzavi, gdje realno mozete naci posao samo u Zagrebu, nemate nekih drugih mogucnosti. Mi nismo Amerika, gdje je mobilnost velika i gdje postoje stvarne mogucnosti za uspjeh pa je stoga i mobilnost velika.

Da, agresivno promoviranje dionica. Da se odmah mi razumijemo, meni bi isto tako odgovaralo da se dio stednje prelije na burzu, prvenstveno jer bismo mi koji smo puno dulje na trzistu mogli nesto i usicariti, ali smeta me fanatizam i fundamentalizam prilikom interpetiranja cinjenica. Da, dobro, svi smo shvatili da su hrvatski gradjani financijski nepismeni, da ih ne zanima dionicarstvo, drze novce orocene u bankama i generealno ostvaruju gubitke jer jer je inflacija veca od kamatne stope koje dobiju, ali ne treba to stalno ponavljati.

Stekao sam dojam da bi bilo pozeljno samo kad bi se pozitivne vijesti objavljivale, ali to je takodjer svojevrsna cenzura i iskrivljavanje stvarnosti, za sto se optuzuju mediji na navedenom blogu. Nadalje, rast svjetskih trzista je uvjetovan odredjenim radnjama i u krajnjem slucaju pozitivnim pomacima domicilnog gospodarstva. Ne znam na temelju kojih cinjenica bi hrvatska burza trebala rasti? Da li nam BDP raste? Ne! Dapace, pada vec sestu godinu zaredom. Da li smo devalvirali valutu pa se vrijednosti niveliraju? Ne. Da li nam je pozitivna vanjsko-trgovinska bilanca? Ne. Da li imamo smanjenje stope nezaposlenosti? Ne. Da li imamo projekcije rasta BDP-a? Ne, nadamo se usporavanju pada.

Slazem se s kolegom RealBear da je trziste napravilo svoje i da su zdrave i prosperitetne kompanije opstale, one su cak, na ovako niskim razinama indeksa ostvarile (dakako, proporcionalno u odnosu na razine i cijene dionica i indeksa prije i poslije krize) zapazen i pohvalan rast vrijednosnica. Ali te perjanice nece i ne mogu pokrenuti cijelu burzu.

To svakako, dijametralno suprotno. Pravi libertarijanac. Sto je zapravo i pozeljeno. Kolaz ideja i promisljanja. Dakako, neki s manje, a neki s vise uspjeha interpretiraju stvarni svijet.