Oporavak burze-15:00=5M kuna?
Brutalno !! Baš kao i rast industrijske proizvodnje
dečki znate kaj sad sam se setil ja se sjećam da sam nekad poslije burzovnog sloma pročital svakakve mudrolije a prava je bila da dionice treba kupovat kad realna ekonomija dotakne dno i držim se toga kupujem one dionice za koje vjerujem da nebuju dotakle dno a one su uz naše more.
Eto ga, turisti krenuli s izvješćima:
http://zse.hr/UserDocsImages/financ/ARNT-fin2014-3Q-NotREV-N-HR.pdf [zse.hr]
ARNT-R-A povećanje dobiti za 16,4% !!!
Niz promašaja analitičara se nastavlja, bolje da gospoda novinaru prestanu zvati kako oni to vole zvati “stručnjake” nego lijepo pitaju vidovitog Milana i ove što čitaju iz karata za prognoze. Manje bi se svi skupa sramotili [emo_smijeh]
Očekivali pad u maloprodaji, a ono rast godina na godinu…
Realan rast (kalendarski prilagođen) 1.4%, dok smo kalendarski neprilagođeno (raspored radnih dana) imali 3% rasta y/y [emo_smijesak]
Još jedan mali komentar o zaposlenosti…
Vaš link …
Rate-of-change negative broja zaposlenih y/y se počeo smanjivati. Trend je naročito izražen kod broja zaposlenih u pravnim osobama (obrtnici koji bježe u sivu zonu su statistički manje bitni).
Dakle druga derivacija je oštro pozitivna… Kako 99% ljudi ne zna što to znači i čekati će potvrdu da zaposlenost i ukupna masa plaća postane pozitivna godina na godinu toliko da oči zabole, malo tko će to uopće primjetiti.
Kako je denial mode i “grupno mišljenje” u smjeru crnjačenja doseglo vrhunac i ovdje možemo očekivati skoro čuđenje i nevjericu [emo_smijeh]
jesu li tu uključeni i ovi koji su šmugnuli iz rvacke poput mene??
eto, podatak o potrošnji u rujnu je neočekivano dobar
http://www.seebiz.eu/potrosnja-u-rujnu-neocekivano-porasla-14-posto/ar-98297/
Idemo malo vidjeti što se događalo s kreditnim institucijama u rujnu 2014. u odnosu na prethodni mjesec.
Kako sam i pretpostavljao, banke se nastavljaju razduživati prema maticama… inozemna pasiva smanjena za 1.4 milijarde kuna.
Istodobno domaća štednja (depozitni novac + oročena) nastavlja žestoko rasti, pa je u mjesečnom plusu za 1.6 milijarde kuna.
Da bankari nemaju blage ideje što bi s lovom pokazuje činjenica da su povećali inozemnu aktivu (lovu koju drže u inozemstvu po nikakvoj kamati) za 5 milijardi kuna.
Zanimljivo kako ove brojke o smanjenju inozemne pasive i povećanju inozemne aktive neće pripomenuti dežurni sijači crnila i depresije. A u samo dvije i pol godine inozemna pasiva je smanjena 30 milijardi kuna, a inozemna aktiva povećana za 20 milijardi kuna. Fali još samo 9 milijardi kuna pa da bankama inozemna aktiva preskoči pasivu.
Naravno opet dolazimo do ključne stvari, država treba nastaviti zaobilaziti banke i masivno se zaduživati u inozemstvu dok je povoljno (vidjeli smo da su Slovenci uspjeli dobiti po samo 2.4% kamate).
Govorimo o nekoliko milijardi eura koje treba klepiti bez obzira što ne dolazi toliko puno dugoročnog duga na otplatu, treba smanjivati kratkoročni dug te isušiti bankama baru trezoraca na kojoj piju.
Ako bi još monetizacija prošla, moja je procjena da bi se država uspjela zadužiti dugoročno u inozemstvu po samo 0.5-1% više nego što sada plaća jednogodišnje trezorce. O ekstremnom smanjenju rizika putem smanjenja kratkoročnih obveza dugoročnim ne treba ni govoriti.
Dakle, mi ovdje govorimo u mogućem razvoju scenarija u kojem će se zbog nemogućnosti plasiranja sredstva državi po masnoj kamati kao do sada, bankari morati okrenuti poduzećima i građenima po puno manjoj cijeni nego što su navikli.
Cijena od 100 milijuna eura koju su platili američki private equity Advent za cijeli Hypo Balkan mislim da dobro ocrtava neizvjesnost u bankarskim krugovima, a bojim se da ni ovim malo “jačim” štedišama nije lako [emo_smijesak]
@RealBear
Danas je japanski mirovinski fond objavio da ce uloziti veliki novac van Japana.
Sta ako hrvatske banke i fondovi u potrazi sa visim yieldom idu na strana trzista i u rizicnije instrumente vani. Hrvatska kao i Japan ima slabe ekonomske prospekte vezane za losu demografsku situaciju. Hrvatski gradjani su stari i nema nekih potreba za kupnjom nekretnina. Hrvatska poduzeca su tehnoloski nekonkurentna i los obrazovni sustav ih nece uciniti konkurentnijima u blizoj buducnosti.
Ima li uopce smisla plasirati novac na besperspektivnu ekonomiju ili mozda traziti prilike vani?
Ti kazes da banka drze novac vani po nikakvoj kamamti. Gdje se mogu vidjeti inozemni plasmani banaka?
eto, podatak o potrošnji u rujnu je neočekivano dobar
http://www.seebiz.eu/potrosnja-u-rujnu-neocekivano-porasla-14-posto/ar-98297/
1.4%
Je li skola pocela u isto vrijeme ove i prosle godine?