Gledam neke grafove i distribucije i sve mi se više čini da pravi target tj. funkcija cilja makro-simulacija za ukidanje stope od 40% koji radi Lalovac ( a po novome i ekipa iz HNB-a) nije kako govore spriječavanje odlaska stručnjaka i liječnika u inozemstvo (to je samo sekundarni efekt).
Glavni target optimizacije je po meni PDV zarobljen u neprodanim novoizgrađenim stanovima + potrošnja i PDV koji bi išli na uređenje i opremanje tih stanova. Ako uzmemo distribuciju dohotka od plaća vidi se da u populaciji od 9-16 tisuća neto imamo najveći broj potencijalnih kupaca novih stanova i to po više kriterija:
* Već sad dobra kreditna sposobnost + njeno značajno povećanje.
* Dovoljan broj populacije koncentrirane u Zagrebu gdje je problem neprodanih
stanova najveći.
* Dobra starosna struktura gdje ima dovoljan broj potencijalnih kupaca prve
nekretnine i kupaca koji žele veći stan zbog proširenja obitelji.
Dakle, kombinacija dizanja neoporezive stope (od koje imaju koristi svi
zaposlenici) plus ukidanje stope od 40% za ove od 9-16 tisuća (poslije toga su
većinom stranci ili oni koji nisu potencijalni kupci stanova nego kuća) bi ciljanoj skupino povećalo plaće od 1000-2500 kuna.
Kad uzmemo u obzir politiku ECB-a, te refinanciranje države i velikih poduzeća u inozemstvo ostoja za zaključiti da kamate na nove stanove moraju i dalje tonuti.
Po meni prema 4%.
E sad, ako uzmemo to smanjenje troškove kamata i oduzmemo ovaj stimulus smanjenjem poreza na dohodak ispada da bi neprodani relativno veliki stanovi postali jako prihvatljivi dijelu populacije.
Uzmimo da se u slijedećih dvije godine stvarno pokrene novi kreditni ciklus zbog
ovih mjera i da se proda 20 milijardi kuna novih stanova, to je 5 milijardi kuna
PDV-a direktno i još milijarda od opremanjima. Multiplikatore zbog oživljavanja građevine kada se krene u rješavanje zaliha neću ni spominjati.
Znači 4 milijarde kuna minusa na dohotke u dvije godine se zamjenjuje sa 6 milijardi kuna poreza. Kako će naravno postojati vremenska rupa između smanjenja prihoda od poreza na dohodak (koji ide lokalcima) i prihoda od PDV-a u budućnosti razlika se mora pokrititi prodajom imovine i smanjivanjem troškova kamata refinanciranjem (ako deficit ostaje u zadanim granicama). I za jedno i za drugo vidimo naznake.
Bilo je puno lutanja, te fijasko oko smanjenja doprinosa na zdravstvo te uvođenje poreza na nekretnina, te POS+… sve bez efekta. Smanjenje kamatnih stopa skupa sa targetiranim stimulusom prema potencijalnim kupcima stanova bi konačno moglo riješiti najveću rak-ranu hrvatskog gospodarstva a to su sagrađeni stanovi koji se ne koriste.
Treba pratiti što će se događati ovdje jer ovakve mjere zadiru jako u područje populističke soc-ideologije, ali ako se ostvare ja dižem target za CROBEX i prognoziram rast veći od 2.5% u 2015. i veći od 3% u 2016. [emo_smijesak]
jako zanimljivo razmišljanje, sviđa mi se
E sad ovo za 1850 otom potom pa sa manje od milje kn dignes INU na 4400 i imas tih 1850 posto vidimo da se s njom vole igrati kako u kojem smjeru , a sve sam vise sigurniji da bumo i na atah kaj se tice indeksa ali s 80% dionica na dnu uz jos par revizija udjela pojedinih dionica da bude lakse
Hvala homer, nadajmo se da je Lalovac dobio dobre savjete kad je otišao kod njemačkog ministra financija prije par tjedana, pa da će se sve to skupa uspješno provesti.
Prije neki dan sam komentirao kako će statističari DZS-a morati ozbiljno korigirati koeficijente GDP deflatora. Npr. uzimaju da je deflator -5.0% Y/Y za stavku osiguranje u cestovnom transportu. A zapravo imamo ovo…
Prosječna premija AO u padu 15,55 posto
Dalje, kad pogledamo ove brojke jel to znači da je država zavaljala CO Adris grupi po dosta većoj cijeni nego što je realno. U svakom slučaju bolje da je CO kupio Adris kao dokazana i financijski iznimno snažna tvrtka koja se jedina može nositi s konkurencijom iz inozemstva nego da je ostalo u državnom vlasništvu.
Po meni bi država trebala privatizirati sve za što može dobiti pristojnu cijenu. Stranci, nagomilana štednje hrvatskih građana i snaga mirovinskih fondova osigurati će da neće biti rasprodaje.
Pa tko da više nek nosi, a ako su građani (pogotovo oni depozita većih od 100.000 eura) zadovoljni sa 2% kamatama i ne žele se izlagati dionicama… e to je njihov problem, sjetiti će se valjda za dvije-tri godine opet ulagati u dioničke fondove.
Još malo dobrih vijesti…
Nijemci HT-u dali poslove za Slovačku, Makedoniju i C. Goru
“Zagreb postaje centar za pružanje usluga u naprednim tehnologijama za nekoliko najvećih europskih telekoma”, ističu u HT-u. Prvi klijenti HT-a tako će biti Slovak telekom, Makedonski telekom i Crnogorski telekom.
Upravo su poslodavci iz ITC sektora popratili sa velikim entuzijazmom ukidanje stope od 40%. Tko zna što bi još mogao biti efekt tih mjera osim targetirane kupnje novih stanova. Možda umjesto odljeva dobijemo neto priljev stručnjaka npr. iz Češke, Slovačke, Bugarske, Poljske… ako se stvar zakotrlja i cijene stanova ostanu dovoljno nisko. [emo_smijesak]
koja katastrofa:
ANALIZA HNB-a Prve četiri godine članstva u EU donose nam 16 mlrd. kn gubitka
http://www.jutarnji.hr/hrvatska-ce-do-2016–davati-u-uniju-vise-nego-ce-uzimati/1208271/
[emo_bijesan][emo_palacd][emo_palacd][emo_palacd][emo_palacd]
Sudeći po naslovima iz novina, najbolje bi bilo onda da se uhvatimo za ručice, opalimo još jedan referendum i izađemo iz EU, onda će biti cvijeće i proljeće.
Meni osobno ne trebaju novinari, analitičari, profesori za interpretirati brojke, nije teško pročitati što su doista ljudi iz HNB rekli…čitajući i obrađujući isto tako javno dostupne statistike.
Ulaskom u EU dogodio se jednokratni fazni pomak kod naplate PDV-a, koji se od ulaska ne naplaćuje pri uvozu nego pri prodaji. Recimo do ulaska u EU prihodi od PDV-a su uvijek imali skok u 10. mjesecu i onda pad u 12. jer se roba za predblagdansku potrošnju uvozila dva mjeseca prije. Po meni ukupni pomak u naplati je bio preko 2 milijarde kuna, ali kako vrijeme bude teklo taj učinak će sve više nestajati.
Prvi usporedivi mjesec je ovaj 7. pa ćemo onda bolje moći procijeniti prihode od PDV-a, odnosno koliko je deflacija cijena hrane, pića i auto-osiguranja štetila naplati poreza. Mislim da je jasno da od ovog urušaja cijena građani imaju koristi za razliku od državnog proračuna. Ali i pomak poreznih prihoda i pad cijena zbog povećene konkurencije su jednokratni efekti koji ako se želi ostati u zadanim razinama deficita moraju nadomjestiti masovnim refinanciranjem po niskim kamatnim stopama i prodajom udjela u poduzećima.
Nema to kukanja i plakanja nego put pod noge i refinancirati dok se može.
Što se tiče odnosa uplata u EU proračun i povlačenja sredstava iz fondova (ne može se gledati jedno bez drugog, jer ako izađemo iz EU onda nema ništa ni od pomoći), to će se isto s vremenom nivelirati tako da ćemo biti i tamo u lijepom plusu.
Ali onda će skakavci pojesti žito pa će novinari imati opet o čemu pisati. [emo_namigusa]
Lalovca brine javni dug, nada se monetizaciji autocesta do kraja godine
Naravno da je monetizacija autocesti ključna, ja osobno mislim da ćemo dobiti i značajno više od 3 milijarde eura zbog g. Draghija i oceana dostupne likvidnosti.
Ovdje se na natječaju trebaju uključiti i mirovinci tako da što veći udjel budućeg dohotka ostane kao štednja budućih hrvatskih umirovljenika. OMF-ovi ceste ne trebaju plaćati cash-om nego obveznicama koje trenutno drže. Tko će im biti strani partner u monetizaciji… tko da više.
Ostaje naravno razlika između sredstava koji se mogu dobiti monetizacijom i ukupnog zaduženja cestara nastalog promašenim investicijama u ceste koje ne vode nigdje (nepostojeći koridor 5C, Sisak, iza Šestanovca, ono čudo kod Vrbovca). To jest opsjenom rasta u prošlosti koji sada svi plaćamo.
Dakle, tu razliku država će morati preuzeti na sebe i refinancirati direktno kao javni dug. Nadajmo se po 3% kamate.
Još malo dobrih vijesti…
Država je ubrala 7.303 milijarde kuna od doprinosa iz plaća u prvih 5 mjeseci ove godine. Prošle godine u istom razdoblju je bilo 7.100 milijardi, što je rast od skoro 3%.
Kako je stopa doprinosa iz plaća već dugo konstantna (20%) ispada da je isplaćeno milijardu kuna više plaća nego u istom razdoblju prošle godine, odnosno anualizirano 2.4 milijarde kuna. Ako uzmemo da u istom razdoblju hara deflacija vide se da radnicima ostaje lijepa svota raspoloživog dohotka više nego prije godinu dana.
Tko bi rekao po katastrofičarenju medija i dreki sindikata koji se prijete štrajkovima i referendumima [emo_smijesak]
Ispravka na prethodni post, treba dodati i podatke o uplatama u Regos, 2.007 milijardi I-V ove godine u odnosu na 1.980 milijardi 2013. Pa imamo 9.310/9.080 y/y povećanje u 1. i 2. mirovinski stup.
Dakle ukupno povećanje neto plaća je još veće, 1.15 milijardi odnosno 2.76 anualizirano.
Kako ovu sumu objasniti, a zaposlenost po DZS pada? Vjerojatno se prilično smanjio broj onih poslodavaca koji kak ti imaju zaposlene a nemaju za plaće što dalje upućuje na stvarni oporavak realnog sektora.
Koji god da bio razlog, imamo puno bolju osnovu za rast domaće potrošnje i oporavak koji je dosada dolazio uglavnom od izvoza i turizma.
Sorry, naravno ne neto plaće nego treba odbiti porez i prirez pa su apsolutne brojke nešto niže (cca. 20%), ali relativne ostaju. Možda ona lista srama još malo ove brojke popravi do kraja godine…
Slučajno pogledam dva excela i ispadoše ove pozitivne brojke koje su svima dostupne i na koje nitko ne obraća pozornost. Denial faza ? [emo_namigusa]