To otprilike izgleda kao ovaj dio:
A kada skupe kritičnu masu, ovako će izgledati investitori s Crobexa (prethodnici investitora s Wall Streeta):
Nitko ne spominje kraj filma:
A to su…..
[/quote]
pa za mene su to prvenstveno ADPL, KODT+KOTR i ADRS (+ moj osobni mali favorit MIVA)… ali sigurno ih ima puno više i nije bila poanta da ja navodim svoje dionice, nego da ne možete reći da baš ništa ne valja.
Potpisujem ovo što je kolega Mikan napisao i tome bi dodao par turističkih te JDOS. Da ovih nema vjerojatno ne bi držao ništa u ovoj ZSE močvari.
Da li se to možda u građevini konačno okrenuo trent gledajući leading indikatore…
Vrijednost izdanih odobrenja za građenje po godinama, milijarde kuna (po DZS-u)
2008. – 41.389
2009. – 32.201
2010. – 29.636
2011. – 24.356
2012. – 21 269
2013. – 18 671
A za prvih pet mjeseci 2014. godine 7.5 milijardi, odnosno 500 milijuna kuna više nego u prvih pet mjeseci 2013.
Po meni ovdje imamo minimum, pogotovo ako uzmemo raznorazne najave i namjere za ulaganja prvenstveno u turizmu. Najave gradnje i obnove hotela a i najave gradnje onog naselja u Šibeniku na ovako niskoj bazi osigurava jako veliki postotni rast u budućnosti a time i pozitivni doprinos GDP-u kako zbog investicija samih tako i zbog veće uposlenosti ljudi te njihove potrošnje.
Bolje povećanje iskoristivosti EU fondova namijenjenih infrastrukturi + onemogućavanje samovolje lokalnih šerifa samo može trend ubrzati.
E sad, hoće li dioničari građevinskih tvrtki (i kojih) osjetiti ovo vidjeti ćemo u slijedećim mjesecima.
Dakle, prodaja auta raste, promet prehrambenim proizvodima pada…
Pritom je, navode analitičari RBA, rast prometa od 5,5 posto zabilježen u prodaji motornih vozila, dijelova i pribora za motorna vozila, motocikala i dijelova, dok je promet motornim gorivima i mazivima porastao 0,3 posto. Ti segmenti čine 23 posto udjela u strukturi ukupnog prometa.
S druge strane, „udjelom najznačajnija trgovačka struka, nespecijalizirane prodavaonice pretežito živežnim namirnicama, koja čini 37,5 posto u strukturi ukupnog prometa, ostvarila je godišnji pad prometa od 2,4 posto“, navode analitičari RBA.
Zašto je onda došlo do pada prometa u maloprodaji, najviše zbog prilično velikog deflacijskog šoka (uvezenog iz EU) i akcijašenja ljudi pri kupnji (domaća štednja) najviše u prehrambenim/netrajnim proizvodima.
Da li ljudi/djeca jedu više, isto ili manje čokolade kad joj cijena padne 20%. Ako djeca jedu isto jer roditelji paze na zdravlje zubi, što onda rade s viškom novaca.
Možda s viškom smanjuju minuse po tekućem pa bankama ostane manje prihoda po kamatama, što analitičere banaka (kojima je HNB-e ionako smanjio bonuse povećavajući obvezna rezerviranja i smanjio dobit) dodatno baca u depresiju. [emo_smijesak]
Vaš link …
Dakle, prodaja auta raste, promet prehrambenim proizvodima pada…
Pritom je, navode analitičari RBA, rast prometa od 5,5 posto zabilježen u prodaji motornih vozila, dijelova i pribora za motorna vozila, motocikala i dijelova, dok je promet motornim gorivima i mazivima porastao 0,3 posto. Ti segmenti čine 23 posto udjela u strukturi ukupnog prometa.
S druge strane, „udjelom najznačajnija trgovačka struka, nespecijalizirane prodavaonice pretežito živežnim namirnicama, koja čini 37,5 posto u strukturi ukupnog prometa, ostvarila je godišnji pad prometa od 2,4 posto“, navode analitičari RBA.
Zašto je onda došlo do pada prometa u maloprodaji, najviše zbog prilično velikog deflacijskog šoka (uvezenog iz EU) i akcijašenja ljudi pri kupnji (domaća štednja) najviše u prehrambenim/netrajnim proizvodima.
Da li ljudi/djeca jedu više, isto ili manje čokolade kad joj cijena padne 20%. Ako djeca jedu isto jer roditelji paze na zdravlje zubi, što onda rade s viškom novaca.
Možda s viškom smanjuju minuse po tekućem pa bankama ostane manje prihoda po kamatama, što analitičere banaka (kojima je HNB-e ionako smanjio bonuse povećavajući obvezna rezerviranja i smanjio dobit) dodatno baca u depresiju. [emo_smijesak]
Kupuju se nova auta uhljebima, dok ljudi gladuju.
prodaja automobila nije skočila jer građani ili gospodarstvo pojačano troše već zbog rent-a-car agencija koje su uzele veći broj automobila na lizing zbog turist. sezone…
Kupuju se nova auta uhljebima, dok ljudi gladuju.
Ovdje se govori o prometu maloprodaje… kupnja auta od strane uhljeba, flota i rent-a-car ne idu tim kanalima.
Što se tiče gladovanja, kad cijene prehrambenih proizvoda padnu 5% sigurno se manje gladuje nego prije.
Po podacima HNB-a za 5. mjesec građani su se na godišnjoj razini razdužili za 1.5 milijarde kuna (sa 128.4 na 126.9), s druge strane su povećali štednju za 4.2 milijarde kuna ( sa 158.2 na 162.4).
Ukupan popravak bilance građana za 5.7 milijarde kuna odnosno skoro 2% GDP na godišnjoj razini. Ne vidim kako je to loše.
Ali bankarima su te brojke zasigurno depresivne jer puno veća količina raspoloživog dohotka ostaje građanima a ne njima. Ali ne bojim se ja za bankare oni su najkapitaliziraniji u EU, izdražiti će oni ovu probuđenu racionalnost u Hrvata [emo_smijesak]