Ono što ja vidim kao veliki problem je to da nemam šta kupiti ovdje.
Jer ako malo pogledate "napuhano" američko tržište vidjet ćete da mi nismo nimalo jeftini, štoviše preskupi smo.
Dakle, jedine jeftine dionice kod nas su firme koje su u stečaju ili stečajnoj nagodbi ili slićno.
Sve drugo nije uopće jeftino.
Jedan City je na 0,8 booka sa P/E ispod 10, Apple je na samo 3 i pol booka sa P/E 16 i ROE od 30. Možda ima par dionica kod nas koje su OK, ali većina nisu nikakve prilike.
Tako da ne vidim prostora za rast Crobexa.
Da ne pričam da nam kronično fali novih listanja jer ako pogledate listu dionica na ZSE, praktički se trguje sa 10% izdanja, sve drugo je u stečaju ili likvidaciji ili ne postoji više. Trebamo novih izdanja i to svježih kompanija sa novim tehnologijama.
Siguran sam da sad netko takav izađe sa IPO da bi razvalio.
Jer fondovi realno nemaju šta kupovati na ZSE, osim parkirati lovu na neko vrijeme i nadati se većem prinosu nego u novčanom
Ne valja uspoređivati samo USA tržišta sa našim,treba pogledati koliko su dionice na drugim manje uspješnim tržištima(čitaj banana tržišta),jer to je naša liga,a ne NBA.
Tako sam već pisao o velikoj jeftinoći Argentinskih,Brazilskih,Turskih dionica u odnosu na naše,ipak mora se priznati da su i one sve skuplje,globalni rast je sve povukao.
Svejedno kad pogledam bilo koju našu likvidnu kompaniju ja ne vidim nijednu vrijednu pažnje ni zašto bi ista rasla,osim možda ADPL i ADRS,a ni te nisu više nešto posebno.
Trenutno mi se čine zanimljive Ruske dionice,Sberbank je recimo na P/E 5 i ROE 20,guidance do 2018 mu je 2xprofit i kapital,do sad je svake godine imao rast EPS od 30% u prosjeku.Ima i dividenda.
Sad je aktualna Ukrajinska kriza,ali proći će i to.
Da postoje takve dionice na Crobexu ne bi išao trbuhom za kruhom.
Uspoređivao sam Ameriku jer su je ljudi spomenuli u postovima prije kao vrlo napuhano tržište.
Ako pogledamo samo par najjačih firmi, vidljivo je da nisu napuhane.
Sve u kontekstu nekakve navodne velike prilike kod Crobexa, koji to uopće nije.
Naše dionice koje vrijede nisu jeftine, a one koje su jeftine ne vrijede.
Hrvati imaju više novaca od tih “banana” država, samo eto malo su prepesimistični, ali kad nas bubne opet optimizam [emo_smijesak]
Financijska imovina građana Hrvatske, s udjelom u BDP-u od 97,5 posto na kraju 2013. godine, relativno je najveća među zemljama središnje i istočne Europe (SIE), navodi se u strateškoj analizi Unicredita.
Bila je čak dvostruko veća od prosjeka regije, odnosno za trećinu veća od prosjeka regije bez Rusije i Turske, a dosegla je i gotovo polovinu usporedivog udjela financijske imovine građana u BDP-u Austrije, Njemačke i Italije, stoji u analizi koja je danas predstavljena na rubu godišnje skupštine Europske središnje banke (EBRD) u Varšavi.
Da skratimo:priča se zasniva na tome da će Hrvati ponovno pobenaviti i kupovati šakom i kapom,ne zato jer su dionice jeftine,(a teško da će se poslovanje značajnije popraviti u sljedećih 10 godina),nego zato jer se nadamo svojevrsnoj piramidi kao ona iz 2005-2007.Ok,moguće,ali tek toliko da se ne lažemo…:)
Ipak treba napomenuti par stvari:
1.Stranci po meni neće kupovati jer ima i boljih prilka,Šveđani su kupovali ERNT po 1200 i niže kad su samo casha imali koliki je MCAP,ATPL po 85 pred velikim skokom vozarina,takvih jeftinoća više nema.
Takve niske valuacije opravdavaju rizik zemlje.
2.Prošli je bull bio obilježen velikim zaduživanjem,rastom BDP-a koje i dan danas veliki broj stanovništva vraća,i nemaju mogućnosti za špekulirati na burzi sve i da žele.
3.Smart money kupuje samo kad je jeftino.A i da žele kupovati…velik je svijet,u današnje doba se bez problema može tržiti skoro na bilo kojem mjestu,nisu ograničeni na domaće tržište.
4.Hrvati su se opekli na tržištu kapitala,i biti će potrebno puna truda da se vrate na njega,ipak mi smo narod koji voli kocku i brzu zaradu…tako da…sve je moguće.
5.Ako dionica vani nastave sa rastom ide i Crobex još gore.
Da skratimo:priča se zasniva na tome da će Hrvati ponovno pobenaviti i kupovati šakom i kapom,ne zato jer su dionice jeftine,
Potpuno krivo, Hrvati neće kupovati dionice još barem godinu, dvije… nego će prestati štedjeti. Uopće nije bitno koji će biti razlog za prestanak štednje… niska kamatna stopa, promjena vlasti, dobar prihod od turizma ili zbog jednostavnog razloga što im je dosadilo.
Money velocity će se povećati, a time i GDP te profite kompanija. A kako se zna da najzdravije investicije dolaze iz štednje dogoditi će se i te investicije te će još jače gurnuti GDP i profite. Niske kamatne stope i strani kapital mogu samo proces ubrzati.
Znači potencijalni multiplikator rasta obzirom na štednju je puno veći nego što se ljudima čini. Burza će samo to pratiti.
Evo kaže HNB-e imali smo u prvom tromjesećju ipak neki mrljavi rast kvartal/kvartal. Ali davno je to bilo…treba gledati što će biti [emo_smijesak]
HNB: Međukvartalni rast BDP-a u prvom tromjesečju 0,4 posto
Evo i građevinci pomalo kreću u posao, doduše u Rusiji… ali možda popusti pritisak na natječajima pa ovi što idu graditi i obnavljati hotele udjele koju kunicu više [emo_smijesak]
Uz podršku HBOR-a hrvatski poduzetnici grade naselje za odmor u Rusiji vrijedno 88,3 milijuna eura
ISTRAŽIVANJE PWC-A Svaka druga kompanija u idućoj godini planira otpuštanja, zapošljavat će tek rijetki.
Gotovo svim predsjednicima uprava u 32 najveće privatne i državne kompanije u Hrvatskoj glavna je briga kako u idućih 12 mjeseci smanjiti troškove za njihove proizvode i usluge.
Oko 80 posto njih neće povećavati broj zaposlenih, a svaka druga kompanija u idućoj godini planira otpuštanje radnika, pokazalo je istraživanje međunarodne konzultantske kuće PricewaterhouseCoopers (PwC). Istodobno, čak 13 velikih hrvatskih tvrtki ubrzano planira ulazak u strateška partnerstva s kompanijama u zemlji i inozemstvu, kako bi se mogle nositi sa sve jačom konkurencijom.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Svaka-druga-kompanija-u-iducoj-godini-planira-otpustanja-zaposljavat-ce-tek-rijetki
Naši gopodarstvenici tek sad započinju sa reformama(o državi da i ne govorimo,dok su vani većinom to već odavno obavili.
Ameri su to napravili još 2008-2009 godine dok su Polančec i Sanader tvrdili da nema šanse da krize stigne u Hrvatsku.
Zato i kaskamo za globalnim oporavkom.
pozdrav Mečki,
uz malu ispravku, svi su aktivni, samo manje ima pisanja i praćenja burze, jer su dogadnja sporija.
ja se načelno ne slažem, ne mislim da će kamate donijetoi nešto na ZSE, ali imam dosta love u HR dionicama.drzim JMNC, TUHO, rasprodajem pomalo LEDO, tu i tamo dokupim JMNC i još dvije bonbone, koje očekujum da u 2 god opet daju 100% barem.
ali za drukanje po forumu nemam vremena, nadam se da ćeš ti obaviti dobar posao.
ugodno za čitati svakako, iako nisam baš tako optimističan, ali nije problem, nek sam ja u krivu, lako rasprodam ovo po DAXu i udjem kod nas.
LP i svako dobro…
Pozdrav Mig-u, hvala što si se javio… već sam pamalo izgubio inspiraciju za piskaranjem ovdje.
Što se tiče transfera DAX->ZSE, možda nećeš ni morati ako Agrokor ostvari uspješan IPO na LSE [emo_smijesak]
Pozdrav Mig-u, hvala što si se javio… već sam pamalo izgubio inspiraciju za piskaranjem ovdje.
Što se tiče transfera DAX->ZSE, možda nećeš ni morati ako Agrokor ostvari uspješan IPO na LSE [emo_smijesak]
Si izgubio inspiraciju ili si prodao? hehe
Prodao pa izgubio inspiraciju… izgleda da je bilo previše penny stock trejdanja ovdje pa ljudi vole poopćavati.
Malo sam izgubio inspiraciju jer sam se počeo ponavljati, nije hrvatska ekonomija i burza baš tako jako zanimljiva.
Ali ovaj leading indikator ipak moram spomenuti [emo_smijesak]
Nastavak godišnjeg rasta broja izdanih odobrenja za građenje u travnju
Promatrano kumulativno u prva četiri mjeseca ove godine broj izdanih odobrenja za građenje viši je za 6,6% u odnosu na isti period 2013. Godišnji rast broja izdanih odobrenja u prva četiri mjeseca posljedica je rasta broja izdanih odobrenja za građenje zgrada (+12,3%) uz rast ukupne površine zgrada za koje su odobrenja izdana (+21,9%) te rast predviđene vrijednosti radova (+21,5%) dok broj izdanih odobrenja za gradnju ostalih građevina bilježi razmjerno snažan godišnji pad od 15,6% dok predviđena vrijednost radova bilježi rast od 12,8%.