Da ne stavljam ovaj članak na svakog građevinara posebno, staviti ću ga ovdje ( da svi vide da će biti posla za građevinare )[thumbsup][thumbsup][thumbsup]
Dalmatinom tek krajem 2009. godine Piše: Zdravko Juričko
Foto: Matko Biljak/SD
Na Dalmatini, autocesti A1, koja će kada bude gotova spajati sjever i krajnji jug Hrvatske, od Zagreba preko Splita do Dubrovnika, trenutno se izvode radovi na potezu od Šestanovca do Ploča u dužini od 59,2 kilometara.
Nakon što je prošle godine u lipnju za promet otvorena dionica Dugopolje – Šestanovac u dužini od 37 kilometara, građevinari i cestari “bacili” su se na potez Šestanovac – Zagvozd i Zagvozd – Ravča u ukupnoj dužini od 39,9 kilometara. Slijedi im i “napad” na dionicu Ravča – Ploče koja je duga 19,3 kilometara, ali na tom se potezu kasni, pa će se autocestom od Splita do Ploča voziti najvjerojatnije tek krajem 2009. godine. Kako saznajemo u Hrvatskim autocestama (HAC) radovi na dionicama Šestanovac – Zagvozd i Zagvozd – Ravča napreduju prema zacrtanom planu i nema razloga da taj dio posla ne bude završen kako je i planirano, a to je do 31. prosinca ove godine. Radovi su dobro odmakli, te je više od 80 posto te dionice presvučeno asfaltom.
Vrlo zahtjevna dionica
Prema informacijama iz HAC-a koji je investitor radova, problem nije u drugom podsektoru od Šestanovca do Ravča, nego u takozvanom trećem podsektoru od Ravča do čvora Ploče 1. Tu radovi samo što nisu počeli, a kasni se isključivo zbog izmjena Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije koji je usvojen tek u studenom 2007. godine. Odmah nakon usvajanja plana napravljena je Studija utjecaja autoceste na okoliš bez koje se ne može dobiti lokacijska dozvola za daljnju izgradnju Dalmatine. Radi se o vrlo zahtjevnoj dionici gdje će na nepunih 20 kilometara biti čak 11 vijadukata i tri tunela. Da nije bilo odgađanja i promjene trase s južne na sjevernu stranu brda, iz HAC-a tvrde da bi i ovaj dio autoceste bio gotov, kao i sve ostalo do Ploča, do kraja ove godine.
Spoj s koridorom 5C
Autocesta A1 će, kada bude gotov, ovaj dio od 20 kilometara završavati u Karamatićima na čvoru Ploče 1. Tu će se Dalmatina susresti s autocestom iz BiH, odnosno s koridorom 5C i brzom cestom koja se gradi prema luci i gradu Pločama.
Posao na 10 kilometara dugoj brzoj cesti za Ploče počeo je skoro prije godinu dana, točnije u lipnju 2007. godine i trebao bi biti gotov kao i dionica autoceste A1 Šestanovac – Ravča, do 31. prosinca ove godine. Na čvoru Čeveljuša pravce će presijeći Jadranska magistrala, brza cesta koja dolazi s autoceste i ulaz u sam grad Ploče.
Najzahtjevni uvjeti
Na potezu oko čvora Čeveljuša građevincima nije nimalo lako, pošto je zemljište u delti Neretve, kako kažu znalci, jedno od tri najteža terena na području Balkana. Temelji idu u blato duboko 70 metara, pa se građevinci prvi put susreću s takvim dimenzijama temelja, a samim time i sa vrlo složenim poslom. Tako da je i to još jedna od posebnosti na gradnji živopisne trase Dalmatine prema jugu.
Gužva u delti
Od čvora Čeveljuša na križanju s Jadranskom magistralom, pa do ulaza na autocestu, gdje je brza cesta kroz deltu Neretve poveznica s A1 bit će četiri vijadukta. Uz to tri vijadukta su u samom čvoru, kao i tri tunela, te deset kilometara trase i još toliko kilometara širokoga paralelnog poljskog puta. I sve to bit će gotovo do kraja 2008. godine.
ZSE CLOSING BELL
Pozitivan pomak kao uvertira u kvartalne rezultate HT-a
Autor/izvor: Mario Gatara
ZAGREB – Za trenutak se činilo da bi CROBEX, nakon minusa koji je povremeno dosezao i 0,8%, na kraju mogao i do pozitivnog teritorija. I doista, kraj trgovine donio je pozitivan epilog.
Ali ne zbog iznenadne inicijative optimista, kakvu smo u nekoliko navrata već imali prilike vidjeti u drugoj polovici dana. Kupci su tijekom dana sustavno demonstrirali tek inertnost, no blaga akumulacija profita kao da je umorila i prodavatelje, u konačnici potpuno umrtvivši trgovinu. Konačan je rezultat podrazumijevao tek pedesetak milijuna kuna redovnog prometa, a slabije od toga posljednji smo puta na Zagrebačkoj burzi vidjeli prije dva tjedna. Uostalom, potonja brojka uvelike odudara od ovogodišnjeg prosjeka koji se trenutno kreće oko 90 milijuna kuna dnevno.
Od 14.04. do danas smo samo dva puta završili u minusu, sve ostale dane u PLUSU[thumbsup][thumbsup][thumbsup]
Stanje u regiji se pomalo smiruje ( polako ali sigurno – tu ni pobjeda Nikolića u Srbiji ne može ništa promijeniti!! )[thumbsup][thumbsup][thumbsup]
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=52530412-a95b-432c-b275-8e5c859d1456&ref=lastadd
http://www.poslovni.hr/78995.aspx
[thumbsup][thumbsup][thumbsup] Još kad prođu američki predsjednički izbori, kriza je gotova[rolleyes]
Belex danas u plusu 2,33%[shocked][shocked]……….gdje su oni koji su spominjali beogradsku burzu i Tomu Grobara kao razlog za naš pad[lol] [lol] [lol]
Belex danas u plusu 2,33%[shocked][shocked]……….gdje su oni koji su spominjali beogradsku burzu i Tomu Grobara kao razlog za naš pad[lol] [lol] [lol]
Bitno je da se tamo stiša histerija poslije izbora. Ako će se Rusi i zapad tamo nadmetati u kupovanju, to bu dobro.
Nezaustavljiv rast cijena nafte i ostalih sirovina povukao je za sobom i dionice energetskog i rudarskog sektora koje su pomogle indeksima da završe u plusu.
Dow Jones porastao je 52 boda ili 0,41%, na 12.866 bodova, dok je S&P 500 ostvario nešto skromniji rast od 0,37%, na 1.397 bodova. Nasdaq je ponovno zabilježio najveći rast, 0,52%, stigavši na 2.451 bod.
Terminska cijena barela nafte probila se jučer, po prvi puta u povijesti, iznad razine od 124 dolara. To je potaknulo rast cijena u energetskom sektoru, pa je, primjerice, dionica Chevrona poskupila 2,2%, Exxona 1,3%, a Alcoe 4,1%. Rast cijena metala i sirovina potaknuo je, pak, uzlet dionica u rudarskom i metaloprerađivačkom sektoru.
Na tržište je pozitivno utjecao i podatak da je prošloga tjedna u SAD-u broj osoba koje traže pomoć za nezaposlene smanjen. Uz to, nekoliko je trgovačkih lanaca, među kojima i Wal-Mart, izvijestilo o boljoj od očekivanja prodaji u travnju, što je smanjilo strah ulagača od pada potrošnje Amerikanaca.
“Došlo je do preokreta u raspoloženju, pa sada ulagači smatraju da američko i svjetsko gospodarstvo i nisu u tako lošoj formi. To, pak, znači da će se i dalje graditi, da će rasti potražnja za bakrom i sirovinama, što je potaknulo dionice metaloprerađivača”, kaže Cleveland Rueckert, analitičar u tvrtki Birinyi Associates.
Porasle su i cijene dionica tehnoloških kompanija, nakon procjene Merrill Lyncha da su trenutačno povoljne za kupnju. Tako je dionica Applea poskupila 1,4, a Intela 1%.
Međutim, već drugi dan zaredom pale su cijene dionica u financijskom sektoru. Posljedica je to zabrinutosti ulagača da bi novi zahtjevi američke Komisije za vrijednosne papire o objavljivanju podataka mogli naštetiti profitima investicijskih banaka. Zbog toga je, primjerice, cijena dionica Bank of America pala 1,8%, a Morgan Stanleya 1,6%.
Na europskim se burzama, pak, u četvrtak trgovalo vrlo oprezno. FTSE 100 Londonske burze porastao je 0,16%, na 6.270 bodova, dok je na Frankfurtskoj burzi DAX pao 0,06%, na 7.071 bod. Najgori rezultat među većim europskim burzama ostvarila je Pariška, gdje je CAC 40 izgubio 0,39%, spustivši se na 5.055 bodova.
Joj što će nekima biti kasno kad krene preuzimanje INE[bye][bye][bye]
A Dinkec Novoselec i AZ su se pripremili i nakrcali[shocked]
09.05.08. 07:30:01 NEWS-H5097769
Rast cijena na Wall Streetu
NEW YORK, 9. svibnja 2008. (Hina/Reuters) – Na Wall Streetu su u četvrtak vodeći indeksi porasli, jer je rast cijena nafte i sirovina potaknuo cijene dionica u rudarskom i energetskom sektoru.
Dow Jones indeks porastao je 0,41 posto, na 12.866 bodova, dok je S&P indeks porastao 0,37 posto, na 1.397 bodova. Nasdaq indeks osvojio je, pak, 0,52 posto, te dosegnuo 2.451 bod.
Terminska cijena barela nafte probila se jučer, po prvi puta u povijesti, iznad razine od 124 dolara. To je potaknulo rast cijena u energetskom sektoru, pa je, primjerice, dionica Chevrona poskupila 2,2 posto, Exxona 1,3, a Alcoe 4,1 posto.
Rast cijena metala i sirovina potaknuo je, pak, uzlet dionica u rudarskom i metaloprerađivačkom sektoru.
Na tržište je pozitivno utjecao i podatak da je prošloga tjedna u SAD-u broj osoba koje traže pomoć za nezaposlene smanjen. Uz to, nekoliko je trgovačkih lanaca, među kojima i Wal-Mart, izvijestilo o boljoj od očekivanja prodaji u travnju, što je smanjilo strah ulagača od pada potrošnje Amerikanaca.
Porasle su i cijene dionica tehnoloških kompanija, nakon procjene Merrill Lyncha da su trenutno povoljne za kupnju. Tako je dionica Applea poskupila 1,4, a Intela 1 posto.
Na europskim se burzama, pak, u četvrtak trgovalo vrlo oprezno. FTSE indeks Londonske burze porastao je 0,16 posto, na 6.270 bodova, dok je na Frankfurtskoj burzi DAX indeks pao 0,06 posto, na 7.071 bod.
Za Barona:
http://finance.yahoo.com/indices?e=dow_jones
[kiss]
Belex danas u plusu 3,46%[shocked][shocked][shocked]