Manager.hr

Predjednik uprave Hanfe o novim propisima i krizi na burzi
Fondovi ne mogu biti skladišta banaka
Autor Ante Samodol

Do kraja godine brokerske kuće i banke trebale bi se pripremiti za novi Zakon o tržištu kapitala, a u pripremi je još nekoliko zakona kojima se hrvatsko financijsko tržište prilagođava propisima Europske unije, kazao je za Hinu Ante Samodol, predsjednik uprave Hanfe. MiFID, smjernica EU o tržištima financijskih usluga, najsloženija je direktiva koja će temeljito izmijeniti pravila i percepciju tržišta kapitala kod svih sudionika.

– Investitorima pruža više prava u njihovoj zaštiti, ali traži i više odgovornosti prema sebi. Posao brokera počiva na premisi ‘know your client’ i svemu što iz toga proizlazi. A to znači jako puno obveza i ulaganja u posao. Regulator kao treća sastavnica financijskog sustava dobiva najnezahvalniju ulogu – ujediniti i pomiriti interese tržišta, investitora i posrednika u okviru novog Zakona o tržištu kapitala – kaže Samodol. U izradi Zakona sudjelovale su i brokerske kuće, no neke se od njih sporo prilagođavaju.

Nedavno su donesene izmjene pravilnika o ulaganjima otvorenih investicijskih fondova, koji unosi neke promjene u fondovsku industriju.

Samoposluživanje
– Prateći neke aktivnosti fondova od druge polovice prošle godine, posebice, ‘bankovnih fondova’, ove su izmjene ciljane i pojednostavnjeno znače: fondovi ne mogu biti skladišta, niti samoposluživanje za transakcije s nekim vrijednosnim papirima, niti su oni nekakav odjel sektora investicijskog bankarstva banke osnivača društava za upravljanje – objašnjava Samodol.

Cilj je tog pravilnika i pridonijeti većoj transparentnosti poslovanja fondova.
– Kao što menadžeri fondova prije ulaganja žele znati sve o tvrtkama i njihovim dionicama, cilj je Pravilnika da se i o fondovima, koji također izrađuju prospekt i prikupljaju sredstva javnom ponudom, dozna što više – ističe predsjednik uprave Hanfe.

Zakonodavstvo neće, dakako, spriječiti krize na tržištu kapitala, kakva vlada na domaćoj, ali i inozemnim burzama od početka godine, no utvrdit će ‘pravila igre’. Mnogo je objašnjenja uzroka te krize tijekom koje je Crobex indeks Zagrebačke burze od početka godine pao oko 28 posto.
– Uzroke pada tržišta treba tražiti u svemu onome na što se zaboravilo tijekom njegova rasta. Neka se investitori prisjete što su očekivali od tržišta. Unutar i izvan Hrvatske investitori nisu prepoznali granicu između iluzije i stvarnosti ili, preciznije, nisu imali mjeru. Ovo se odnosi kako na individualne, tako i na institucionalne investitore – kaže Samodol.

Kriza
Bez obzira na to je li kriza prelivena sa svjetskih na domaće tržište, ili nam se izvorno dogodila ‘u kući’, činjenica je, kaže, da je nestalo povjerenja u tržište i da bez povjerenja nema ni oporavka.
– Ne možemo jednom rukom povlačiti novac s burze ili iz investicijskog fonda i to javno objaviti na blogu, a drugom rukom upirati prstom u druge tražeći grobare Crobexa. Pođimo od sebe jer, primjerice, od početka godine iz dioničkih i mješovitih investicijskih fondova neto je povučeno oko 4,8 milijardi kuna u čemu su mirovinski fondovi sudjelovali sa samo 600 milijuna kuna – navodi Samodol.

Hrvatsko tržište kapitala tek se razvija, stoga i ulagači i tržišni sudionici trebaju još puno učiti. Zbog toga Hanfa uskoro počinje edukativnu kampanju.

Visoka ponuda i pad kamata na Tržištu novca

Business.hr/Hina
27.03.2008 16:28
Pročitaj komentare(0)

Na Tržištu novca i danas je potražnja bila neuobičajeno niska, a ponuda znatno veća, pa je cjelokupna potražnja bez poteškoća pokrivena, pri čemu su kamate pale.
Potražnja je danas dosegnula 79,5 milijuna kuna, dok je ponuda bila za 300 milijuna kuna veća od potražnje. Zahvaljujući tome, pala je i prosječna kamatna stopa – na 2,56 posto.

Većinu prometa, 62,5 milijuna kuna, činili su prekonoćni krediti, a kamata je iznosila 2,06 posto, što je za čak 1,77 postotni bod manja kamata nego jučer.

Na rok od tjedan dana plasirano je 17 milijuna kuna, po kamati od 4,40 posto, što je za 0,92 postotna boda manja kamata nego jučer.

Danas se trgovalo i devizama, pa je plasirano pola milijun eura, po kamati od 4,45 posto.

Ukupan današnji promet na Tržištu novca Zagreb iznosio je 79,5 milijuna kuna, a prosječna kamata 2,56 posto, što je za 1,82 postotna boda manja kamata nego jučer.

[thumbsup]

Po meni oporavak slijedi iza isplate dividende HT-a. Od 1,2 milijarde kuna nekih 75% bi moglo ostati na tržištu kapitala što bi poboljšalo likvidnost fondova i malih ulagača. Ne bih se iznenadio da ove godine fondovi pritisnu i neke druge kompanije na izdašniju dividendu. Pritom mislim na Adris koji ima hrpu keša, ali ne bi bilo loše i da se netko drugi isprsi.

Odlična opaska kolaga asdfgjklč[thumbsup][thumbsup]
U međuvremenu su stigli odlični GFI-iji, stiže Bush, ulazimo u NATO, što će ohrabriti strane fondove za ulazak na naše tržište kapitala, a cijene sami bomboni i čokolada, pa biraj.

Joj, joj, moram hitno podići margin-kredit dok ne stignu strenđeri i sve nam pokupe ispred nosa ( naročito onom Novokmetu i kompaniji, hehe )
[pray][pray]

po meni na tržištu kapitala ostaje ono što će dobiti fondovi..

I moja sredstva od dividende idu u dionice[proud]
Već sam napravio spisak za shoping[wink]

Mnogi koji su u dionicama u velikom postotku, jedva čekaju dividendu za kupovinu posrnulih,skraćivanje ulaza i sl.
Da se njih pita dividenda bi bila usmjerena na tržište ne sutra već jučer!

Samo da mi odobre margin, pa da vidiš…………………a očekujem i realizaciju prodaje nekretnine na moru!!!!!

Ako mi to upali, biti će perja za DISKONTNI SHOPING![pray]

ZSE CLOSING BELL
Pritisak prodavatelja na burzi jenjao
Autor/izvor: Mario Gatara
Početni gubitak CROBEX-a do kraja dana se, začudo, prepolovio, što baš i nije često viđena pojava na domaćem tržištu kapitala. No možda brojka u kategoriji obujma trgovine može ponuditi nekakvo objašnjenje.

Naime, redovni promet Zagrebačke burze jedva da je premašio pedesetak milijuna kuna, što je najslabiji rezultat zabilježen u posljednja dva tjedna. A kako se aktualna kriza s pravom označava i terminom «seller’s market», slabašan promet sugerira kako je pritisak prodavatelja možda – oslabio? Takva bi se teza odlično uklopila u današnji razvoj događaja, koji je, barem u usporedbi sa zbivanjima na zapadu Starog kontinenta, opet razočarao. No danas smo barem bili lišeni izraženijeg minusa, makar bi nekolicina poslovnih izvješća u nekim drugim okolnostima vjerojatno učvrstila inicijativu optimista

Hadley: Bush će Hrvatima čestitati na ‘impresivnim reformama’

Američki predsjednik George W. Bush posjetit će Hrvatsku kako bi joj odao priznanje za provedene “impresivne reforme” i razgovarao s hrvatskim čelnicima, rekao je njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost Steven Hadley u najavi odlaska Busha na summit NATO-a, te u službene posjete Ukrajini, Rumunjskoj i Hrvatskoj i na sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Soči.

“Nakon summita NATO-a, predsjednik će posjetiti Hrvatsku kako bi čestitao ljudima te zemlje na impresivnim reformama koje su proveli, i radi razgovora s hrvatskim čelnicima”, rekao je Hadley na brifingu s novinarima.

Hadley je najavio da će predsjednik Bush sa suprugom doputovati u Zagreb u petak 4. travnja popodne i nakon toga se sastati s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem.

U subotu prijepodne Bush će se sastati s premijerom Ivom Sanaderom i održati govor u Zagrebu, a potom bi se na radnom ručku trebao sastati s čelnicima onih zemalja koje na summitu u Bukureštu dan ranije dobiju pozivnicu u NATO, dodao je savjetnik za nacionalnu sigurnost.

Predsjednik Bush je u srijedu nakon intervjua s novinarima iz Hrvatske, Ukrajine i Rumunjske, potvrdio dopisniku Hine da će održati govor hrvatskim građanima na jednom zagrebačkom trgu. Rekao je da ga stvarno veseli posjet Hrvatskoj te kako se nada da će u Zagreb donijeti dobre vijesti iz Bukurešta, gdje će se odlučivati o pozivnicama za članstvo u NATO-u.

Predsjednik Bush i supruga Laura u subotu poslijepodne će otputovati iz Zagreba, rekao je Hadley.

Bush će u Zagrebu boraviti u prvom službenom posjetu jednog američkog predsjednika Republici Hrvatskoj od osamostaljenja.

Njegov prethodnik Bill Clinton se u siječnju 1996. godine, na povratku iz posjeta američkim vojnicima u BiH, na par sati zadržao u zagrebačkoj zračnoj luci Pleso, a u rujnu 1970. Zagreb i Kumrovec posjetio je tadašnji američki predsjednik Richard Nixon, u društvu Josipa Broza Tita, tijekom posjeta bivšoj SFRJ.

Bush će prije Hrvatske posjetiti Ukrajinu (31. ožujka i 1. travnja), zatim će od 2. do 4. travnja boraviti u Bukureštu, u što je uključeno i sudjelovanje na NATO summitu i službeni posjet Rumunjskoj, a poslije Zagreba će otputovati u rusko odmaralište Soči na sastanak s predsjednikom Vladimirom Putinom.

Hadley je prenio američka očekivanja da će u Bukureštu pozivnicu za NATO dobiti i druge dvije zemlje Jadranske povelje – Makedonija i Albanija, kako bi time pomogle u stabilizaciji Balkana.

Naglasio je također da Sjedinjene Države očekuju i da će Ukrajina i Gruzija u Bukureštu dobiti status kandidata za NATO, uključenjem u program MAP – Akcijski plan za članstvo.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je Busha da nakon Hrvatske posjeti rusko crnomorsko ljetovalište Soči, rekao je Hadley, dodajući da je poziv prihvaćen, no da se pojedinosti još dogovaraju.

Povratak predsjednika Busha u zračnu bazu Andrews kraj Washingtona, očekuje se tijekom nedjelje 6. travnja.

(Hina)

Sorry na opširnosti ali ne dolazi predsjednik SAD-ea svaki dan[thumbsup][thumbsup][thumbsup]

@Asko

Nego prijatelju vidis li ti cijenu IGH??? Ja se uvijek sjetim naseg razgovora od ovog ljeta…..[wink]